SANSKI MOST/BOSANSKA KRUPA – U okviru Projekta „Osnaživanje uloge žena u javnom životu Unsko-sanskog kantona“, u subotu se održane edukacije za žene sa lista političkih partija i nevladinog sektora na temu: „Kako se pripremiti za medije i kako medije pridobiti za saradnju“. Prva dnevna edukacija održana je u hotelu „ASI“ u Sanskom Mopstu u vremenu od 10:00 do 12:30 sati a potom u Centru za kulturu u Bosanskoj Krupi, od 15:00 do 17:00 sati.
Ovim zanimljivim edukacijama prisustvovale su žene iz različitih političkih partija i bilo je obostrano zanimljivo, kako slušateljicama tako i Elmi Kazagić, urednici-producentici FTV koja je bila edukatorica. Ovaj Projekat provodi i realizira Redakcija ReprezenT-a, kao elektronski medij iz Velike Kladuše, a čiji je cilj da afirmiše značaj i ulogu žene u politici, ali i uopšte u javnom životu. Projekt „Osnaživanje uloge žene u javnom životu Unsko sanskog kantona“ finansira Američka razvojna agencija USAID, a realizira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Sarajeva. ReprezenT kao korisnik granta IMEP za osnaživanje medija zajedno sa svojim partnerima producirao je 32 priče o uspješnim ženama iz različitih sfera društvenog života iz svih lokalnih zajednica s područja Unsko sanskog kantona. Prezentaciju Elme Kazagić možete preuzeti OVDJE!
Stereotipi i tradicija kao bedem pred rodnom ravnopravnošću
Zanimljivo je da se devet žena, od njih 32 sa kojima su rađene priče-reportaže, opredijelilo bilo ostati i dalje u politici bilo da su se po prvi puta uključile u neku od političkih partija. To su Desanka Miljević (Demokratski narodni savez-nositeljica liste) Sanski Most, 
dosadašnja predsjedavajuća Općinskog vijeća. Izeta Ferizović (A-SDA) Bosanski Petrovac, također dosadašnja predsjedavajuća Općinskog vijeća Bosanski Petrovac koja se u predstojeću izbornu utrku opredijelila kao nezavisna kandidatkinja, jedina u ovom gradu. Iz Bosanskog Petrovca u političke vode su još odlučile uplivati Ansela Husetić (SDA-četvrta na listi) kao aktuelna direktorica Centra za kulturu, te Sanja Stojanović (Nezavisna bosansko-hercegovačka lista-peta na listi), aktuelna predsjednica Kluba ekstremnih sportova „Crni vrh“ iz Bosanskog Petrovca. Aktuelna predsjedavajuća Općinskog vijeća Bosanska Krupa Elvira Mehić, ponovo je na listi (A-SDA-na rednom broju 2.), a na istoj listi je po prvi puta u politici i Endira Hadžipašić, na rednom 
broju 5. Endira je aktuelna predsjednica Udruženja žena „Miris dunja“ iz Pištalina. Po prvi puta u politici je i Naila Krupić (A-SAD, na rednom broju 2.) iz Bužima. U Velikoj Kladuši Bisenija Mušedinović (SDA-nositeljica je liste po prvi puta žena), dosadašnja je vijećnica u Općinskom vijeću dok će se također iz Velike Kladuše za poziciju vijećnice (A-SDA-na šestom mjestu) boriti i Edina Dizdarević, aktuelna direktorica Osnovne škole „25. novembar“ i predsjednica SPK „Gloria“.
Edukacijama u Sanskom Mostu i Bosanskoj Krupi odazvale su se Izeta Ferizović, Endira Hadžipašić, Naila Krupić i Elvira Mehić i njima će Redakcija ReprezenT-a u aktuelnoj kampanji pružiti besplatnu medijsku podršku objavama i porukama biračima koristeći njihove objavljene priče-reportaže.
Kako izgleda ženska bitka protiv dominantne muške političke kulture
Na predstojećim Lokalnim izborima u BiH 15. novembra 2020. godine u osam općina/gradova USK-a prijavljen je ukupno 1.541 kandidat, od čega su 627 žene, u procentima 40,68 posto.
Prije četiri godine na Lokalnim izborima na USK-u bilo je ukupno 1.655 kandidata, od čega 725 žena odnosno 43,8 posto. Godine 2020. političke stranke u Krajini kandidirale su 31 kandidata za načelnika/gradonačelnika a među njima nema nijedne žene. Prije četiri godine političke stranke na USK-u na Lokalnim izborima prijavile su 29 kandidata za načelnike/gradonačelnike i svi su bili muškarci. Godine 2020. imamo svega 11 žena nositeljica lista za općinska/gradska vijeća na USK-u, a četiri godine ranije bilo ih je sedam.
Ovogodišnji pad učešća žena na krajiškim listama u odnosu na 2016. godinu od tri posto nije zanemarljiv, ako znamo da je ženska populacija na USK-u brojnija od muške (52 posto) te da su na ovim izborima i na ovaj način smanjene njihove šanse da se uključe u politički i javni život kao izabrane zvaničnice. Vidjećemo da li će u konačnici broj žena u lokalnim parlamentima biti manji nego 2016. godine. Ovaj relativno podnošljiv podbačaj učešća žena na listama političkih stranaka potvrđuje tezu o bh političkoj kulturi kao dominantnoj kulturi muškaraca. S’ druge strane, procenat od 40 posto žena na listama političkih stranaka na USK-u očekivan je i u skladu sa tzv. zakonskim minimumom odnosno kvotom od 40 posto. Ova „ženska“ kvota stupila je na snagu 2013. godine, nakon harmonizacije Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini sa Zakonom o ravnopravnosti polova. Amina ŠEKIĆ
