Rodni debalans na svim nivoima
Redakcija ReprezenT-a realizira Projekt „Osnaživanje uloge žena u javnom životu Unsko-sanskog kantona“ u okviru petogodišnjeg USAID Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP) sa glavnim ciljem da doprinese nezavisnosti medija i slobodi izražavanja u Bosni i Hercegovini kroz jačanje održivosti medija, podizanju kvaliteta medijskog sadržaja, jačanju kapaciteta novinara, osiguranju pravne podrške medijskim organizacijama i novinarima, uključujući građane kao aktivne učesnike koji doprinose medijskom prostoru, sa elementima jačanja kapaciteta građana i jake promocije nezavisnih medijskih glasova u BiH. Ovaj petogodišnji USAID-ov projekat implementira Centar za promociju civilnog društva, u partnerstvu sa Otvorenom mrežom.
Jedna od projektom planiranih aktivnosti je priprema i produkcija istraživačkog priloga na temu „Žene u politici USK-a“. Cilj ove aktivnosti je da se ženama sa prostora USK-a, pruži adekvatan prostor u medijima, da se podstiče njihovo osnaživanje i da se sa ženama kroz medijske sadržaje otvori javni dijalog o važnosti lokalnih problema i lokalnih izbora koji nas očekuju u oktobru ove godine te načinu njihova rješavanja.
Žene u USK-u, dakle u osam lokalnih zajednica, čine 52% populacije dok ih je 55% na Zavodu za zapošljavanje. U pet susjednih općina (FBiH: Drvar–Anka Papak-Dodik; Republika Srpska: Novi Grad-Snježana Rajlić-dva mandata, Oštra Luka–Drena Kuridža i Mrkonjić Grad–Divna Aničić; Republika Hrvatska: Cetingrad– Marina Kalić), koje graniče sa USK žene su bile ili su načelnice općina i danas, dok takav primjer u USK-u još nije zabilježen niti u jednoj od lokalnih zajednica od prvih višestranačkih izbora do danas.
U aktualnom sazivu Skupštine USK-a (2018-2022) je 11 žena, (36%) najviše do sada, dok su npr. u prethodnom sazivu bile tek dvije žene (6,7%). U aktualnom sazivu Vlade USK-a jedina žena je ministrica zdravstva Nermina Ćemalović. Samo je jednim sazivom Skupštine USK-a do sada predsjedavala žena–Jasminka Durić. Žena do sada nije bila premijerka USK-a ali je bilo nekoliko ministrica.
Kada su u pitanju aktualni sazivi gradskih/općinskih vijeća stanje je šaroliko i prilično nepovoljno i pored činjenice što su tri žene predsjedavajuće općinskih vijeća. U aktualnim sazivima gradskih-općinskih vijeća, sa ukupno 203 vijećnika, žene učestvuju sa 38 vijećnica (19%), dakle niti polovina propisane kvote. Žene su predsjedavajuće u Sanskom Mostu-Desanka Miljević (Demokratski narodni savez), Bosanskoj Krupi-Elvira Mehić (Stranka demokratske aktivnosti A-SDA) i Bosanskom Petrovcu-Izeta Ferizović (Stranka demokratske aktivnosti–A-SDA). Uz ovaj podatak ide i saznanje da se u ova tri općinska vijeća najbolje radi i da najbolje funkcioniraju u odnosu na ostala vijeća te da su sjednice vremenski duplo kraće i efikasnije. U Općini Bužim u tri ranija saziva uopće nije bilo žena u Općinskom vijeću, trenutno je tek jedna od 17 vijećničkih mjesta. O učešću žena u gradskim-općinskim vijećima USK-a pogledati raniji prilog ReprezenT-a pod nazivom: „Aktuelni sazivi gradskih-općinskih vijeća“ – ovdje!
Zašto manjka žena u politici USK-a
Više puta je potvrđeno da postojeći normativno-pravni standardi o ravnopravnosti spolova nisu dovoljni što se nakon svakih izbora potvrđuje, a statistički podaci su fakti. Aktualna kvota o obavezi 40% žena na izbornim listama, prema postojećim podacima i analizama, još dugo neće biti i faktički ispunjena, budući da država ne stoji iza žena na njihovim projektima uspostavljanja ravnopravnosti. I misija OSCE u BiH stavlja bitan naglasak na učešće žena na mjestima odlučivanja i u političkom životu i ohrabruje sve političke aktere da promoviraju ravnopravnost učešća žena i muškaraca u političkim partijama s ciljem ostvarivanja balansa učešća u zakonodavnim i izvršnim tijelima na svim nivoima vlasti.
Situacija u bh. politici i medijskom prostoru za vrijeme predizborne kampanje potvrđuje zabrinjavajuću činjenicu da smo i dalje podložni stereotipima kreiranim od strane patrijahalnog društva u kojem živimo, koje političarku ne poznaje i ne priznaje na isti način kao političara. Ipak, jako je bitno da u budućim izbornim ciklusima treba rješavati tri problema koja su se izdvojila u dosadašnjim izbornim ciklusima: (1) za žene su rezervirana uglavnom druga mjesta na listama, (2) u odnosu na muškarce, nesrazmjerno je mali broj žena nositeljica stranačkih listi, i (3) muškarci dominiraju na čelu kompenzacijskih listi. Političke partije moraju preuzeti odgovornost i pozicionirati žene na kandidatskim i kompenzacijskim listama tako da one imaju veće šanse za izbor. Nije dovoljno samo imati 40% žena na listama, slati ih na edukacije i treninge o predizbornoj kampanji i deklarativno zagovarati rodnu ravnopravnost u svim sferama života. Konkretne mjere moraju biti poduzete i od strane svih političkih subjekata u vidu boljeg pozicioniranja žena na kandidatskim i kompenzacijskim listama, što uključuje i više kandidatkinja na čelima listi te u vidu aktivne, pozitivne, ali i jednake promocije kandidatkinja za vrijeme predizbornih kampanja.
One političke partije koje su bile spremne uticati na pozitivne promjene tako što su promovisale i osnaživale ulogu žena u politici, pokazale su to i svojim rezultatima nakon izbora. Upravo ovakav pristup baštini Laburistička stanka BiH koja u okviru osnaživanja uloge žena u javnom životu BiH kroz razne oblike edukacija priprema žene potencijalne kandidatkinje na izbornim listama za predstojeće izborne kampanje. U tu svrhu služe se namjenskim Priručnikom simboličnog naziva „Žena u izbornoj kampanji“. Smjernice sadržane u navedenom Priručniku vode ka novom načinu organiziranja izborne kampanje te strategijama za osvajanje i održavanje naklonosti birača koje imaju za cilj političko osnaživanje uloge žena u javnom životu Bosne i Hercegovine. Predsjednica Laburističke stranke BiH Elvira Abdić Jelenović, jedina žena u BiH na čelu parlamentarne stranke, odbila je pismenim dopisom bilo kakvu saradnju i učešće nje i članica LS u ovom Projektu uz obrazloženje kako su prilozi ove Redakcije ispunjeni mržnjom, netrpeljivošću, diskriminacijom, kako ideološkom tako i spolnom, a na koje se ipak Laburistička stranka nikada nije žalila Vijeću za štampu, a na priloge drugih medija itekako jeste, a nije čak nikada niti reagovala ili demantirala neki prilog, a pogotovo nije podnijela tužbu, što govori o nečem drugom, a što nije tema ovog priloga.
Demokratska narodna zajednica BiH, Krajiška stranka u svojoj Programskoj deklaraciji zalaže se za ravnopravnost spolova koje vrednuje u okvirima općeljudske emancipacije. Zalaže se za stvaranje jednakih uslova i mogućnosti za žene i muškarce u svim područjima društvenog rada i djelovanja. DNZ BiH – Krajiška stranka, između ostalog, zalaže se za institucionalnu ravnopravnost spolova u svim segmentima društva, sukladno evropskim standardima koji pretpostavljaju jednaku mogućnost za muškarce i žene da doprinose svakom napretku i ravnopravno uživaju u rezultatima napretka. DNZ BiH – Krajiška stranka se zalaže za unapređivanje javne svijesti o značaju rodne ravnopravnosti i zahtjeva da se pitanje rodne ravnopravnosti ugradi u cjelokupno zakonodavstvo u BiH. DNZ BiH – Krajiška stranka u Općinskom vijeću Velika Kladuša participira sa četiri vijećnička mjesta, od kojih su tri pripala muškarcima, a jedna ženi, Rifeti Delić, i što je daleko od deklarativnog zalaganja odnosno od propisane kvote.
Rodni debalans na svim nivoima
Na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini postoji rodni debalans koji je najizraženiji na najvišim nivoima vlasti. BiH nikad nije imala niti jednu ženu članicu tročlanog Predsjedništva koje ima funkciju šefa države. Na poziciji predsjednika Federacije BiH, od uspostavljanja ove funkcije 1994. godine, od 11 predsjednika bila je samo jedna žena u periodu od 2007. do 2011. godine, Borjana Krišto. Nijedna vlada u svom punom sazivu nije imala više od dvije ministrice od ukupno 17 ministarstava. Idući na niže nivoe vlasti, muškarci su dominirali i kao predsjednici vlada u svih deset kantona u FBiH, a među 100 kantonalnih ministara bilo je samo osam žena, i to najčešće u tzv. klasičnim ženskim portfeljima koji se bave stambenim pitanjima, socijalnom i zdravstvenom zaštitom, radom i obrazovanjem. Veliku prepreku ravnopravnoj zastupljenosti žena u političkom životu predstavlja i nedovoljna podrška političkih partija ženama-članicama u kreiranju političkih programa i političkoj afirmaciji, iako u statutima političkih partija nema izričitih prepreka ženama da učestvuju u radu organa stranke.
Žene su u pravilu manje zastupljen spol na listama. U tom smislu većina političkih stranaka je u obavezi da poštiva član 4.19. Izbornog zakona BiH. Zbog toga su se kandidatkinje u pravilu nalazile na drugom, petom, osmom, jedanaestom mjestu itd., na listama kandidata. Parlament FBiH koji broji 98 poslanika dvije su žene sa prostora USK-a. U Domu naroda koji broji 47 poslanika nema niti jedne žene iz USK-a. Parlamentarna Skupština BiH broji 57 poslanika od čega Predstavnički dom 42 i nema žena iz USK-a kao niti u Domu naroda koji broji 15 poslanika. Premda do sada učinjen napredak nije u skladu sa željenim rezultatima i preporukama važno je napomenuti da je od 2010. do danas ipak, vidljivo povećano učešće žena u parlamentima u BiH što je za duplo veći rast nego je on u istom periodu u Europskoj uniji, koja je inače od ranije daleko ispred BiH.
Mogu li žene na Lokalnim izborima 2020. dobiti više pozicija u vlasti
Žene na kandidatskim listama u pravilu imaju veći kredibilitet od muških kandidata, pokazalo je istraživanje koje je 2016. godine provedeno u BiH. Pored ovoga, rezultati pokazuju da kandidatkinje u prosjeku imaju veći stepen obrazovanja od muških kolega. Ipak, žene na izborima ne dobivaju dovoljan broj glasova, a posljedica toga je i njihova mala zastupljenost u strukturama vlasti. Zašto je tako? Više je razloga za takvo stanje. Pokazalo se da žene ne glasaju za žene i to je najveći problem, jer da žene, kojih je većina među biračkim tijelom, glasaju za ženu, bilo bi ih daleko više izabrano u gradska-općinska vijeća. Drugi problem je izborni prag unutar kandidacijskih listi od 5 posto – sada je to od 2018. godine 20 posto zbog čega se u velikoj mjeri remeti utvrđeni kandidacijski redoslijed.
Radi napretka društva, svaka žena trebala bi iskoristiti svoje pravo sudjelovanja u politici, bilo kao glasačica ili kao kandidatkinja. Treba se prisjetiti prošlosti kada ovo nije bilo dozvoljeno ženama. Osnažene žene mijenjaju društvo jer su vrlo značajan, sposoban, obrazovan, ako ne i ključan kotač napretka, ali i pokazatelj stupnja demokratskog razvoja svakog društva. Rodna ravnopravnost treba biti stalna i intenzivna zadaća ne samo zbog današnjih generacija mladih i sposobnih bh. žena nego i zbog budućih generacija. U ovoj zadaći vrlo važnu ulogu ima i korektan pristup medija prema ženama-političarkama.
Žene u politici su samo dekor
Prim. dr. Nermina Ćemalović, trenutno je jedina žena u najvišem izvršnom organu vlasti u Unsko-sanskom kantonu – ministrica zdravstva. -Da je više žena u politici društvo bi nam bilo bolje i zdravije, kaže ministrica Ćemalović, i dodaje kako se odlučila baviti politikom da se politika ne bi bavila sa njom.
Prema legendi tvrđavu u Bosanskoj Krupi ozidala je djevojka Krupana, a Elvira Mehić (A-SDA), predsjedavajuća Općinskog vijeća, prva je žena u historiji Bosanske Krupe kojoj je to uspjelo, i to u vrijeme kada u našem društvu baš i nije u potpunosti prihvaćen njen način odijevanja. Ona zida neke nove standarde ponašanja izabranih zvaničnika. -Žene definitivno mogu i trebaju biti dio promjena u našem društvu, smatra Elvira Mehić. -Politika je jedino mjesto gdje se nešto može promijeniti, bez politike ništa, i zato sam postala član A-SDA i aktivirala se, dodaje ona.
I Sanski Most pripada rijetkim lokalnim zajednicama u BiH čijim Općinskim vijećem predsjedava žena. Desanka Miljević ima tek 27 godina i na proteklim lokalnim izborima, kao najmlađi kandidat, izabrana je u ovo zakonodavno tijelo. Također, zanimljivo je kako je ona tek druga žena u historiji sanskog parlamentarizma na ovoj odgovornoj funkciji. -Razlog zbog čega sam se odlučila na ulazak u politiku je taj što se jedino kroz političko djelovanje mogu provesti ideje i projekti u jednoj lokalnoj zajednici. Prvenstveno tu mislim na mjesto odakle dolazim, a radi se o ruralnom području, povratničkom mjestu i smatrala sam da svojim angažmanom mogu da doprinesem njegovom razvoju, kaže Miljevićeva. Inače, u Općinskom vijeću Sanski Most od ukupno 31 vijećnika, najviše od svih lokalnih zajednica USK-a, zastupljeno je samo pet žena. -Mislim da kod nas još uvijek postoje stereotipi o ženama u politici, jer naše društvo smatra kako žena nije dovoljno sposobna kao muškarac. Ja mislim suprotno i smatram da je kod žene najvažniji onaj prvi korak, odnosno da odluči da uđe u politiku. Mislim da treba što veći broj žena da se uključuju u politiku, a posebno tu mislim na mlade žene. Mnogo je bolje da se mi bavimo politikom, nego ona nama, dodaje Desanka Miljević.
Profesorica Bisenija Mušedinović je žena koja je u aktuelnom sastavu Općinskog vijeća Velike Kladuše što je njen treći uzastopni mandat. Na pitanje kako je biti žena u politici profesorica je odgovorila da se nema na šta žaliti i da se vremena u politici mijenjaju, na bolje. Kroz njeno iskustvo nije doživjela, kako tvrdi, nikakvu diskriminaciju. Kazala nam je da je tradicija da se generalno ne izlazi na izbore, pa tako i žene ne glasaju za žene, mada Općinsko vijeće Velike Kladuše broji najviše žena (10) u Unsko-sanskom kantonu. -Radim na poboljšanju statusa žena u društvu i politici kao predsjednica organizacije žena SDA Unsko-sanskog kantona i kao članica Glavnog odbora Stranke demokratske akcije, kazala nam je Bisenija Mušedinović.
Prof. dr. Vildana Alibabić (Naša stranka), svoj ulazak u politiku i skupštinske klupe smatra svojevrsnim vatrenim političkim krštenjem. Poznavajući profesoricu Alibabić, mnogi građani smatraju da će biti žestoki borac i zastupnik građana u aktualnom mandatu, i nisu se prevarili jer je ona to već više puta potvrdila. -Ovo je prilika da najprije svojim primjerom, a zatim i sa ostalim kolegicama bez obzira iz koje političke opcije dolaze, pokušamo pokazati i dokazati da žene mogu biti, ne samo jednake, već i bolje od muškaraca u politici, kaže Vildana Alibabić.
Općina Bužim, koja najlošije stoji sa učešćem žena u Općinskom vijeću, od ovoga mandata, po prvi puta, ima svoju zastupnicu u Skupštini USK-a, Najlu Muratović (SDA), koja je novo lice na političkoj sceni USK-a a rođena je 1994. godine, dakle, pred njom je tek život i „obećana“ politička karijera. -Iako deklarativno postoji ravnopravnost spolova ipak naši građani cijele BIH i dalje politiku smatraju „muškom“ djelatnošću, što negativno utječe na onaj konačan izbor žena na određene funkcije. Smatram, također, da su mediji ti koji trebaju svojim informativnim kampanjama jačati svijest građana o potrebi žene na političkoj sceni USK-a, smatra Najla Muratović.
Šeherzada Delić, prosvjetna radnica i istaknuta aktivistica, potencijalna je političarka. -Politikom sam se počela baviti iznenada, bačena odjednom, u centar protesta 2014. godine. Bila mi je jedino sredstvo za promjene u našem društvu. I sve što sam činila, činila sam prvenstveno srcem, uvijek imajući na umu „običnog“ građanina. Tako isto činim i danas. Davala sam do znanja i na uvid, mnogobrojne propuste političkih pojedinaca i organizacija, sa iskustvom prosvjetnog radnika, direktno sa prvih linija odbrane ljudskog dostojanstva.
Shvatila sam da trebam djelovati ne samo na društvo školskog uzrasta već i na starije, one koji su u situaciji da politikom mijenjaju društveni, ekonomski, politički i svaki drugi kontekst bh države i naroda. Znam da jedino dubokom promjenom svijesti našeg čovjeka u ovoj zemlji možemo nešto mijenjati, a promjene su moguće samo ako postoji dovoljna kritička masa, spremna da ih iznjedri. Zato mi je silno stalo do političke pismenosti bosanskohercegovačkog čovjeka i društva u cjelini.
Nikako mi iz glave ne izlazi poznata Brechtova misao u kojoj govori o vrstama nepismenosti od kojih je najgora upravo, politička nepismenost. „Politički nepismene osobe ne znaju da se iz njihovog političkog neznanja rađa prostitucija, napuštena djeca i najgori od svih lopova: loši političari, korumpirani i potkupljeni od lokalnih i multinacionalnih kompanija“.
Poznajem mnogo ljudi koji misle da se bave politikom, zapravo se politika bavi njima, i smatram da ono što čine, nije na dobrobit šire zajednice, već upravo suprotno, ruše i temelje naše države. Pogotovo me smeta, u tom političkom miljeu, odnos muškaraca prema ženama. Muškarci su cinični, zajedljivi, s dosta sarkazma i ironije govore o svojim kolegicama, naravno uvijek potiho i onda kad misle da ih one ne čuju. Osim toga, svi vidimo u kojem omjeru žene participiraju u državnom aparatu moći i uprave. Znam da njihovo licemjerstvo ne vodi dobru, i raditi ću koliko god budem mogla, na osvještavanju bh građana i po pitanju jednakosti spolova.
U „Našoj stranci“, postoji Inicijativa 50% žena u politici i čiji sam član. Mogu vam reći, da žēna u „Našoj stranci“ ima i više od 50%! Eto pogledajte, na federalnom nivou imamo pet zastupnica i jednog zastupnika a u Domu naroda, jednog zastupnika i jednu zastupnicu, u Skupštini USK-a jednu zastupnicu – Vildanu Alibabić.
Istinski sam ponosna na našu unutarstranačku jednakopravnost u gender formi. Mnogi su izrazili mišljenje kako je zbog moje hrabrosti šteta što nisam muško, jer bi me ovako primitivna sredina lakše prihvatila a možda i lansirala u sam vrh države, vjerujem da je to tako. Žene su, po pitanju učešća žena u politici skeptične, više neprijateljski raspoložene, od muškaraca, ali one trebaju znati da su jedino, jedna drugoj spas. I spas za državu. Parafrazirati ću M. Tatcher koja je rekla da, u paklu postoji posebno mjesto za žene, koje ne žele pomoći drugim ženama. A rekla je i da, ako hoćeš da se u politici nešto kaže, pitaj muškarca, ali ako hoćeš da se nešto napravi, pitaj ženu!
Otresito ali iskreno pristupam glasačima, znam da bi bilo bolje da unesem određenu dozu munafikluka ali, ja drugačije ne umijem. Svjesna sam da se jedan određeni dio naše bihaćke populacije sa mnom i mojim stavovima slaže ali onaj veći dio me ne prihvata iz njima znanih razloga. Međutim, ja straha nemam. Jer istinski, srcem želim napredak našoj zajedničkoj državi i znam da možemo biti mnooogo bolji od ovih političara koji istjeruju našu djecu iz jedine nam domovine, a djeca se zbog njih stide reći odakle su. Odvažnosti me naučio veličanstveni Meša Selimović koji kaže: „Boj se ovna, boj se govna, a kad ću živjeti“? Ali me naučio i strpljenju i oprostu. O tom razmišljam u ovim ramazanskim danima: „Daj mi snage da oprostim. Jer ko oprosti on je najveći. A znam zaboraviti ne mogu“.
Iako naše sagovornice dolaze iz različitih političkih partija, sumirajuću utiske iz obavljenih razgovora zaključujemo da je svima njima zajednički jedan cilj, a taj je da se položaj žene u društvu može i mora poboljšati i promijeniti i da žene u USK-u mogu itekako odlučivati.
Između statistike i ozbiljne politike
U mnogim evropskim i državama svijeta broj političarki na važnim pozicijama ubrzano raste, a u Bosni i Hercegovini skoro sve stranke žene i dalje stavljaju u drugi plan, zaboravljajući pri tom da osnažene žene mijenjaju društvo. Žene su vrlo značajan, sposoban, obrazovan, ako ne i ključan kotač napretka, ali i pokazatelj stupnja demokratskog razvoja svakog društva. Rodna ravnopravnost treba biti stalna i intenzivna zadaća ne samo zbog današnjih generacija mladih i sposobnih bh. žena nego i zbog budućih generacija. Stoga je stopa zastupljenosti žena u svim nivoima vlasti od 27 posto ili u brojkama, od 511 mandata 136 su dobile žene, prosto neprihvatljiva i neodrživa i pored činjenice da je u većini kantona broj zastupnica dvostruko veći nego prije četiri godine. Dugogodišnji rad međunarodnih, ali i nevladinih organizacija uticao je na povećanje broja zastupnica u Parlamentu Federacije BiH i kantonima, dok je u Parlamentu BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske broj zastupnica manji ili isti kao i prethodnih izbora. U ovoj zadaći vrlo važnu ulogu ima i korektan pristup medija prema ženama-političarkama, a to potvrđuje i ovaj Projekt ReprezenT-a. Esad ŠABANAGIĆ
Ovaj prilog Redakcija ReprezenT-a realizira u okviru Projekta „Osnaživanje uloge žena u javnom životu USK-a“ kojeg podržava USAID a implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) Sarajevo. Projektom se želi povećati vidljivost žena u svim sferama njihovog djelovanja, podjednako u svih osam općina USK-a, sa ciljem senzibilizacije javnosti o njihovom položaju i problemima te načinima kako takvo stanje eventualno poboljšati i mijenjati.
