Redakcija ReprezenT-a realizira Projekt „Osnaživanje uloge žena u javnom životu Unsko-sanskog kantona“ u okviru petogodišnjeg USAID Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP) sa glavnim ciljem da doprinese nezavisnosti medija i slobodi izražavanja u Bosni i Hercegovini kroz jačanje održivosti medija, podizanju kvaliteta medijskog sadržaja, jačanju kapaciteta novinara, osiguranju pravne podrške medijskim organizacijama i novinarima, uključujući građane kao aktivne učesnike koji doprinose medijskom prostoru, sa elementima jačanja kapaciteta građana i jake promocije nezavisnih medijskih glasova u BiH. Ovaj petogodišnji USAID-ov projekat implementira Centar za promociju civilnog društva, u partnerstvu sa Otvorenom mrežom.
Cilj Projekta kojeg realizira ReprezenT je da se ženama sa prostora USK-a, iz svih lokalnih zajednica podjednako, pruži više prostora u medijima, da se podstiče njihovo osnaživanje i da se sa ženama kroz medijske sadržaje otvori javni dijalog o važnosti lokalnih problema i lokalnih izbora te načinu njihova rješavanja.
Jedna od četiri ciljne grupacije žena su one angažirane u politici o kojima su od ukupno osam planiranih već realizirane četiri video priče-intervjua (www.reprezent.ba–Projekti ReprezenT). O njihovom učešću, angažmanu, postignutim rezultatima, naročito u aktuelnim sazivima vijeća, predviđeno je u ovom mjesecu-januaru obraditi i objaviti analitičko-istraživačku priču što je tema ovog priloga.
Opisani Projekt se realizira unutar administrativnih granica USK-a i njegovih dva grada i šest općina (gradovi Bihać i Cazin te općine Sanski Most, Ključ, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim i Velika Kladuša).
Žene u USK-u, dakle u spomenutih osam lokalnih zajednica, čine 52% populacije dok ih je 55% na Zavodu za zapošljavanje. U pet susjednih općina (FBiH: Drvar–Anka Papak-Dodik; Republika Srpska: Novi Grad-Snježana Rajlić-dva mandata, Oštra Luka–Drena Kuridža i Mrkonjić Grad–Divna Aničić; Republika Hrvatska: Cetingrad– Marina Kalić), koje graniče sa USK žene su bile ili su načelnice općina i danas, dok takav primjer u USK-u još nije zabilježen niti u jednoj od lokalnih zajednica od prvih višestranačkih izbora do danas.
U aktuelnom sazivu Skupštine USK-a (2018-2020) je 11 žena, (36%) najviše do sada, dok su npr. u prethodnom sazivu bile tek dvije žene (6,7%). U aktuelnom sazivu Vlade USK-a jedina žena je ministrica zdravstva Nermina Ćemalović. Samo je jednim sazivom Skupštine USK-a predsjedavala žena–Jasminka Durić. Žena do sada nije bila premijerka USK-a ali je bilo nekoliko ministrica.
Žene u USK-u dakle nisu ni približno ravnopravne sa muškarcima po osnovu učešća u politici, a kako je ravnopravnost osnovni princip razvoja svakog demokratskog društva, mediji trebaju odigrati ključnu ulogu u dekonstrukciji takvog stanja te rodnih stereotipa i predrasuda. Upravo vidljivija uloga žena u politici kroz veću prisutnost u medijima tema je Projekta koji tretira aktuelne vijećnice i predsjedavajuće gradskih/općinskih vijeća, kandidatkinje za predstojeće Lokalne izbore, iz svih gradova/općina USK-a. Nepovoljno stanje za žene godinama je prisutno na ovim prostorima, jer žene ne glasaju za žene, odnosno ne glasaju za sebe, i to je najveći problem.
Kada su u pitanju aktuelni sazivi gradskih/općinskih vijeća stanje je šaroliko i prilično nepovoljno i pored činjenice što su tri žene predsjedavajuće općinskih vijeća. Žene su predsjedavajuće u Sanskom Mostu-Desanka Miljević (Demokratski narodni savez), Bosanskoj Krupi-Elvira Mehić (Stranka demokratske aktivnosti A-SDA) i Bosanskom Petrovcu-Izeta Ferizović (Stranka demokratske aktivnosti–A-SDA). Uz ovaj podatak ide i saznanje da se u ova tri općinska vijeća najbolje radi i da najbolje funkcionišu u odnosu na ostala vijeća te da su sjednice vremenski duplo kraće i efikasnije. U Općini Bužim u tri ranija saziva uopće nije bilo žena u Općinskom vijeću.
Ovaj problem u BiH, pa tako i USK-u prepoznat je kroz Javni poziv IMEP-a kao jedan od prioriteta da se produkcijom i distribucijom medijskih sadržaja potiče na kritičko razmišljanje naglašavajući jednaka prava za sve te veće učešće žena u politici i biznisu. I misija OSCE u BiH stavlja bitan naglasak na učešće žena na mjestima odlučivanja i u političkom životu i ohrabruje sve političke aktere da promoviraju ravnopravnost učešća žena i muškaraca u političkim partijama s ciljem ostvarivanja balansa učešćem u zakonodavnim i izvršnim tijelima na svim nivoima vlasti.
Više puta je potvrđeno da postojeći normativno-pravni standardi o ravnopravnosti spolova nisu dovoljni što se nakon svakih izbora potvrđuje, a statistički podaci su fakti. Aktuelni standard o obavezi 40% žena na izbornim listama, prema postojećim podacima i analizama, još dugo neće biti i faktički ispunjen.
Budući da su žene u našem društvu ugroženije od muškaraca i diskriminirane, a jesu van svake sumnje, osjeća se da žene polako koriste ostvarene pozicije i dižu svoj glas protiv diskriminacije i nepravde. Postupno se slamaju predrasude i netrpeljivosti prema ženama u politici, u kojoj žene čak mogu biti dominantne. U nastavku pogledajmo kako su žene zastupljene u vijećima lokalnih zajednica.
Žene u vijećima lokalnih zajednica 2004., 2012. i 2016. godine
- Općinsko vijeće Bužim broji 17 vijećnika koje je 2004. godine imalo 2 žene (12%), 2012. godine 1 ženu (6%) dok je u mandatu 2016-2020. također samo 1 žena (6%).
- Općinsko vijeće Ključ broji 25 vijećnika u čijem su sazivu 2004. godine bile 4 žene (16%), 2012. godine 5 žena (20%), u aktuelnom sazivu je 5 žena (20%).
- Općinsko vijeće Bosanski Petrovac broji 17 vijećnika koje je u svom sazivu 2004. godine imalo 3 žene (18%), 2012. godine 4 žene (24%) a sada su 3 žene (18%).
- Općinsko vijeće Sanski Most ima najviše, 31 vijećnika, u čijem je sazivu 2004. godine bilo 6 žena (19%), 2012. bilo je 5 žena (16%) dok je danas također 5 žena (16%).
- Općinsko vijeće Bosanska Krupa broji 25 vijećnika u čijem je sazivu 2004. godine bilo 5 žena (20%), koliko ih je bilo i 2012. godine (20%) dok su danas 4 žene vijećnice (16%).
- Općinsko vijeće Vel. Kladuša broji 28 vijećnika u kojem je 2004. godine bilo 8 žena (29%), 2012. godine 9 žena (32%) dok je danas 10 žena (36%).
- Gradsko vijeće Cazina broji 30 vijećnika u kojem je 2004. godine bilo 7 žena (23%), 2012. godine 5 žena (17%) a danas je 6 žena (20%).
- Gradsko vijeće Bihaća broji 30 vijećnika u kojem je 2004. godine bilo 7 žena (23%), 2012. godine 6 žena (20%) da bi danas učestovale tek 3 žene (10%).
Dakle, od 203 vijećnika ukupno u USK-u žena su 2004. godine participirale učešćem od 42 (21%), 2012. godine žena je bilo 40 (20%) i 2016. godine žena je 36 sa učešćem od 19%. Dakle, ovdje se radi o učešću žena sa polovinom od zakonske kvote koja iznosi 40% a poznato je da se sve što je ispod ovog praga smatra se neravnopravnošću. Prema dostupnim podacima 2004. godine 6 je žena bilo nositeljica liste političkih partija u USK-u koje su i ušle u vijeće, a 2016. godine bilo ih je 4 dok za 2012. godinu nismo pronašli podatke.
Posmatrajući podatke u gradovima/općinama USK-a može se primjetiti da postoje oscilacije u lokalnim zajednicama pa i (pre)veliki nesrazmjer. U posmatranom periodu, 2004., 2012. i 2016. godine najmanje učešće žena bilo je u Općinskom vijeću Bužim, tek 8% a najbolje u Općinskom vijeću Velika Kladuša sa 32%. Sve ostale općine-gradovi imali su učešće žena u vijećima između 17% i 20%.
Parlament FBiH koji broji 98 poslanika dvije su žene sa prostora USK-a. U Dom naroda koji broji 47 poslanika nema niti jedne žene iz USK-a. Parlamentarna Skupština BiH broji 57 poslanika od čega Predstavnički dom 42 i nema žena iz USK-a kao niti u Domu naroda koji broji 15 poslanika.
Oskudni podaci na web stranicama
Gradovi-općine USK-a imaju svoje web stranice ali sa svih se ne mogu naći potrebni podaci. Definitivno, najlošija web stranica je Općine Bosanski Petrovac. Grad Bihać ima najbolju web stranicu, na kojoj se pored fotografija vijećnika mogu pronaći taksativno probrojane sve njihove aktivnosti kao što su vijećnička pitanja, inicijative i drugo. Jedna od tri vijećnice ovog Gradskog vijeća, Amra Ćehajić (SDA) uvjerljivo je najaktivnija od svih vijećnika sa postavljenih 27 vijećničkih pitanja u proteklom dijelu mandata. Almira Seferagić (SDA) postavila je sedam vijećničkih pitanja a Rusmira Konjević (SDP) tri. Između najlošije i najbolje web stranice smješteno je ostalih šest od kojih se izdvaja Ključ. I Grad Cazin ima odlično zamišljenu web stranicu, međutim uočajavu se ozbiljne tehničke poteškoće u njenom funkcionisanju. Solidne web stranice imaju Sanski Most, Bosanska Krupa i Bužim dok je najneažurnija web stranica Općine Velika Kladuša.
Najpotpunije i najlakše je pronaći podatke na stranici Općine Bužim koja nudi podatke o svih sedam saziva svog Općinskog vijeća. Međutim, prvo Općinsko vijeće u periodu 1995. do 1997. godine brojalo je 45 članova i nije bilo niti jedne žene. Podsjećamo da je Bužim najmlađa općina u FBiH i stoga su ovakvi podaci. Prvi četverogodišnji saziv Općinskog vijeća (17 vijećnika) u mandatu 1997.-2000. također nije u svom sastavu imao ženu. Već u trećem izbornom ciklusu u Općinskom vijeću su učestvovale tri žene i to je najveći broj u sedam dosadašnjih saziva. U još jednom mandatnom periodu, 2008. – 2012. u sazivu Općinskog vijeća nije bilo žene, sveukupno dakle u tri saziva. U mandatima 2004. – 2008. i 2016. – 2020. u radu Općinskog vijeća učestvovala je po jedna žena dok su u mandatu 2012. – 2016. učestvovale dvije. U aktuelnom sazivu Općinskog vijeća jedina žena sa 16 mušketira je Indira Bosnić (SBB) kojoj je ovo drugi mandat. Po zanimanju je doktorica i zbog te činjenice uspješno se snalazi u bužimskoj „muškoj“ političkoj utakmici.
Predsjednica Laburističke stranke optužuje i ne želi sarađivati
U realizaciji ovog projektnog zadatka, Redakcija ReprezenT-a je jedino u Velikoj Kladuši, kod Laburističke stranke, kojoj je žena na čelu, Elvira Abdić Jelenović, naišla na nerazumijevanje i odbijanje bilo kakvog oblika saradnje. Predsjednici ove političke partije pismeno smo se obratili i ponudili saranju poput svima ostalima. Predsjednica Abdić-Jelenović je odgovorila u svom, u Velikoj Kladuši poznatom stilu, vrijeđanjem i omalovažavanjem, pa i lažima napisavši u odgovoru kako su tekstovi ReprezenT-a ispunjeni mržnjom, netrpeljivošću i diskriminacijom kako ideološkom tako i spolnom. Ovako nešto ne može se niti povećalom pronaći na Portalu ReprezenT a ova politička partija nije do sada čak uputila niti reagiranje, da ne govorimo o demantiju ili prijavi Vijeću za štampu. Na druge medije se Elvira Abdić Jelenović žalila u prosjeku 15 do 20 puta godišnje samo Vijeću za štampu u BiH. No, ovo je jedna druga lokalna priča.
Rodni debalans na svim nivoima, u USK-u posebno
U BiH, kao i FBiH, do sada su preuzete određene zakonske i druge mjere, posebno uvođenjem kvota u Izbornom zakonu BiH i Zakonu o finansiranju političkih partija, te djelovanjem kroz druge zakone s ciljem provođenja politike ravnopravnosti spolova, između ostalog, i u oblasti političkog i javnog života. Međutim još uvijek nije došlo do suštinske promjene statusa i utjecaja žene u političkom životu. Žene su i dalje na marginama političke moći, lišene utjecaja na formuliranje i provođenje politika.
Na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini postoji rodni debalans koji je najizraženiji na najvišim nivoima vlasti. BiH nikad nije imala niti jednu ženu članicu tročlanog Predsjedništva koje ima funkciju šefa države. Na poziciji predsjednika Federacije BiH, od uspostavljanja ove funkcije 1994. godine, od 11 predsjednika bila je samo jedna žena u periodu od 2007. do 2011. godine. Nijedna vlada u svom punom sazivu nije imala više od dvije ministrice od ukupno 17 ministarstava. Idući na niže nivoe vlasti, muškarci su dominirali i kao predsjednici vlada u svih deset kantona u FBiH, a među 100 kantonalnih ministara bilo je samo osam žena, i to najčešće u tzv. klasičnim ženskim portfeljima koji se bave stambenim pitanjima, socijalnom i zdravstvenom zaštitom, radom i obrazovanjem.
Veliku prepreku ravnopravnoj zastupljenosti žena u političkom životu predstavlja i nedovoljna podrška političkih partija ženama-članicama u kreiranju političkih programa i političkoj afirmaciji, iako u statutima političkih partija nema izričitih prepreka ženama da učestvuju u radu organa stranke.
Žene su u pravilu manje zastupljen spol na listama. U tom smislu većina političkih stranaka je bila u obavezi da poštiva član 4.19. Izbornog zakona BiH. Zbog toga su se kandidatkinje u pravilu nalazile na drugom, petom, osmom, jedanaestom mjestu… na listama kandidata.
Mogu li žene na Lokalnim izborima 2020. dobiti više pozicija u vlasti
Žene na kandidatskim listama u pravilu imaju veći kredibilitet od muških kandidata, pokazalo je istraživanje koje je 2016. godine sprovedeno u BiH. Pored ovoga, rezultati pokazuju da kandidatkinje u prosjeku imaju veći stepen obrazovanja od muških kolega. Ipak, žene na izborima ne dobivaju dovoljan broj glasova, a posljedica toga je i njihova mala zastupljenost u strukturama vlasti. Zašto je tako? Više je razloga za takvo stanje. Pokazalo se da žene ne glasaju za žene i to je najveći problem, jer da žene, kojih je većina među biračkim tijelom, glasaju za ženu, bilo bi ih daleko više izabrano u gradska-općinska vijeća. Drugi problem je bio izborni prag unutar kandidacijskih listi od pet posto zbog čega se u velikoj mjeri remetio utvrđeni kandidacijski redosljed. Novina po ovom pitanju uvedena je od Izbora 2018. koja bi trebala i morala doprinijeti većoj zastupljenosti žena u vlasti – a radi se o povećanju izbornog praga s dosadašnjih 5% na 20%. Koliko god povećanje izbornog praga unutar kandidacijskih listi sa 5 na 20 posto može biti tumačeno i kao smanjenje demokratičnosti, toliko se očekuje da će to pomoći većoj zastupljenosti žena. Naime, bit će smanjeno remećenje već utvrđenih pozicija kandidata, tako da će, ukoliko stranka dobije više mandata, među njima obavezno biti najmanje jedna žena, ako ne i više.
Ravnopravnost muškaraca i žena je vrijednost zagarantovana Ustavom BiH, te propisana i zaštićena zakonima, usprkos tome, žene u našem društvu i dalje su u neravnopravnom položaju. S jedne strane, imamo mnoge mlade žene koje se iz bilo kojih razloga (pod pritiskom porodice ili okoline, nezainteresiranosti, loše socijalno-ekonomske situacije, zacementiranog mentaliteta itd.), prepuštaju društvenim stereotipima i nemoćne su pred predrasudama, pa neke od njih i zastupaju konzervativna stajališta. S druge strane, zaista imamo i samosvjesne mlade žene koje žele napredak. Međutim, to je vrlo teška misija pa mnoge i odustaju od političkih karijera jer nisu spremne žrtvovati svoju porodicu i prijatelje, svojoj djeci priskrbiti neugodnost zbog diskriminirajućih napada i slično. Radi napretka društva, svaka žena trebala bi iskoristiti svoje pravo sudjelovanja u politici, bilo kao glasačica ili kao kandidatkinja. Treba se prisjetiti prošlosti kada ovo nije bilo dozvoljeno ženama.
Osnažene žene mijenjaju društvo jer su vrlo značajan, sposoban, obrazovan, ako ne i ključan kotač napretka, ali i pokazatelj stupnja demokratskog razvoja svakog društva. Rodna ravnopravnost treba biti stalna i intenzivna zadaća ne samo zbog današnjih generacija mladih i sposobnih bh. žena nego i zbog budućih generacija. U ovoj zadaći vrlo važnu ulogu ima i korektan pristup medija prema ženama-političarkama. Esad ŠABANAGIĆ
Ovaj prilog Redakcija ReprezenT-a realizira u okviru Projekta „Osnaživanje uloge žena u javnom životu USK-a“ kojeg podržava USAID a implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) Sarajevo. Projektom se želi povećati vidljivost žena u svim sferama njihovog djelovanja, podjednako u svih osam općina USK-a, sa ciljem senzibilizacije javnosti o njihovom položaju i problemima te načinima kako takvo stanje eventualno poboljšati i mijenjati.
