Sagovornici u gradu podno Klekovače ističu kako je od 55 „papirnatih“  udruženja aktivno njih 10-tak

Kada smo posljednjih mjeseci malo više istraživali nevladin sektor na Unsko-sanskom kantonu ustanovili smo da od osam krajiških općina tri na svojim  službenim web stranicama nemaju linkove sa spiskovima nevladinih organizacija. Osim Bosanske Krupe i Bužima, NVO su „nevidljivi“ na oficijelnom portalu Bosanskog Petrovca. U kojoj mjeri i aktivnostima egzistiraju, kako se finansiraju, kako utiču na kvalitet života u lokalnoj zajednici i kakva je suradnja sa zakonodavnom i izvršnom vlašću, to su bila osnovna pitanja na koja smo potražili odgovor od  aktivista nevladinog sektora u malom uspavanom gradiću čuvenom po svojim književnim i umjetničkim velikanima Skenderu Kulenoviću, Ahmedu Hromadžiću, Jovanu Bijeliću i Mersadu Berberu.

Dolazimo  sa  službenim podacima  Ministarstva pravosuđa i uprave USK-a za 2017. godinu gdje u Registru udruženja koje vodi ovaj Vladin resor od  1.457 udruženja koja  oficijelno postoje, 55 „otpada“ na Bosanski  Petrovac. No, kao i u drugim krajiškim sredinama ono što „piše“ i ono što je realnost nikako se ne podudara. Tako će nam većina sagovornika u gradiću podno Klekovače i Grmeča potvrditi da je od „tih 55“ aktivno nekih desetak.

Lovci, pčelari, sportisti

Adnan Ramić je potpredsjednik Udruženja pčelara „Medeno polje“ i predsjednik Lovačkog udruženja. Pčelara je malo, nekih 20, a lovaca 430. -Lovačko udruženje  u Bosanskom Petrovcu postoji od 1932. godine, dobro je organizirano i ima sve pripadajuće službe kao što su uzgoj i zaštita divljači, sportski lov itd. Pčelara ima 20, ali malo je aktivnih, doduše  sve je manje i ljudi ovdje, kaže Spahić. Ističe  kako se Lovačko udruženje finansira od članarina i odstrela divljači tokom lovne godine, a pčelari isključivo od članarina. Iako je društveni značaj lovaca veliki saradnja sa Općinom Bosanski Petrovac u smislu finansijske podrške je loša, jer vlada uvjerenje kako „lovci dobro žive“. -Pčelari dobiju ponešto sa nivoa Kantona, mislim na podsticaje. Četiri naša člana svake godine dobiju kantonalne podsticaje jer ispunjavaju određene uslove kao što su broj košnica, organoleptičko ispitivanje meda, veterinarski broj. Prije 10-tak godina organizacija „World Wision“  je za 10-tak pčelara obezbijedila opremu i sredstva, tako se i počelo, dok za lovce niko ništa ne daje upravo iz razloga što se smatra da imaju para, objašnjava naš sagovornik. On je mišljenja da je uticaj nevladinog sektora u Bosanskom Petrovcu skroman, da vlada apatija i slab interes  za rad u udruženjima.

Armin Mahmutspahić je profesor tjelesnog i zdravstvenog odgoja i predsjednik Sportskog saveza (SS) u gradu. Ističe da SS djeluje od rata da u sklopu njega egzistira 10 klubova odnosno sportova kao što su košarka, nogomet, džudo, hrvanje, džiu džicu, odbojka, karate, paraglajderi, šahisti, kao i Udruženje pedagoga tjelesnog i zdravstvenog odgoja. -Košarka i nogomet krenuli su odmah nakon rata, odbojka od 2002., karate 2010. i tako redom. Imamo oko 440 mladih sportaša i sportašica u svim kategorijama, predpionira, pionira, juniora do seniora, tu su i žene košarkaškice i odbojkašice u sklopu muških klubova košarke i odbojke i takmiče se na nivou kantona. SS se finansira sa nivoa općine i Kantona. Dobijamo od 35.000 – 38.000 KM, imamo pravilnike na osnovu kojih dijelimo sredstva, daje nam „ličnu kartu“ SS Mahmutspahić. On je već treći mandat predsjednik SS-a. Kaže kako ima nerazumijevanja za izdvajanje u sport na nivou Općine, ali se bore. Bosanski Petrovac izdvaja mnogo manje nego druge općine, u početku je bilo svega 10.000 KM za sve, sada su na brojci od 40.000 KM. –Imamo talente posebno u košarci, odbojci, nogometu i karateu. Ponosni smo na našeg odbojkaša Alena Didovića koji je reprezentativac BiH, kaže  predsjednik SS Bosanski Petrovac.

Kod načelnika Općine Dejana Prošića razgovor započinjemo sa konstatacijom da u Strategiji integriranog razvoja Općine 2011-2020. postoji i segment civilnog društva i  u ovom dokumentu stoji da je Općina jako zainteresirana da  pomogne razvoj civilnog sektora. -Mnogo polažemo na taj sektor, njegujemo partnerski odnos. NVO je korektivni faktor koji donosi zdravu energiju i u skladu sa djelatnostima nevladnih organizacija mi imamo javni poziv preko cijele godine za određene projekte, a prema tzv. LOD metodologiji. Ove (prošle, o. a.) godine prošli su projekti turističke ponude a dobili  su ih Udruženje „Crni vrh“, udruženja „RRS“ iz Drvara i „Tropolje“ iz Glamoča. Direktno pomažemo udruženja penzionera, boračka udruženja i Sportski savez, kaže načelnik Prošić. Slaže se da su kadrovski i materijalni potencijali NVO skromni, te da, generalno, nema mjesta zadovoljstvu kada je riječ o aktivnosima i kapacitetima NVO. Po njemu, mnoga udruženja nastaju kako bi privukli neku donaciju i stoga je LOD metodologija dobar način da se isfiltrira ono što valja i da se razvije konkurencija. -Trudimo se da uvedemo neki red u ovu oblast, potičemo ih na edukacije, da uče kako se upravlja sredstvma, kako se pišu projekti. Mnogi nisu dobro upućeni, po učincima i kvalitetu izdvajaju se organizacije mladih, ističe Prošić. Prema Planu implementacije strategije i indikativnom finansijskom okviru za 2019-2021. Općine Bosanski Petrovac u 2019.godini implementirana su kako stoji „  najmanje tri projekta udruženja sa područja općine koji će doprinijeti razvoju lokalne zajednice“ a za tu svrhu izdvojeno je 30.000 KM kao tekući transferi neprofitnim organizacijama.

Program Omladinske banke

Adnan Družić je mlad čovjek, aktivan u politici i nevladinom sektoru. Njegov aktivizam je počeo kroz neformalne grupe, kasnije su on i drugovi uvidjeli da kao neformalne grupe ne mogu raditi neke značajnije stvari, pa su ušli u NVO. Politikom se bavi, kaže, da može doprinijeti promjenama i ne miješa te dvije stvari, ne zloupotrebljava u svom radu nijedno ni drugo. -Imamo Vijeće mladih u Bosanskom Petrovcu koje je pomoglo da se podigne kvalitet života. Ono je krovna organizacija mladih. Bilo je puno akcija i aktivnosti. Donosili smo sredstva iz drugih općina i regija. Naš najbolji rezultat i program  jeste Program Omladinske banke još od 2012. godine, njime se ponosimo. Realizirali smo više od  50 malih projekata vrijednosti 15.00-30.00 KM za neformalne grupe mladih, igrališta, edukacije, USAID – mirovne projekte. Uvijek smo razmišljali da u tim projektima kao krajnji cilj ostane nešto infrastrukturno, nešto vidljivo, priča Družić. Ističe kako mladi Petrovčani imaju tradiciju u aktivizmu i zakonodavnu vlast kao partnere. I Općina je zaslužna, kaže, da su mladi postali prepoznatljivi u NVO. Ipak, želje NVO su veće od realnih mogućnosti Općine. Tragajući za informacijama o NVO u Bosanskom  Petrovcu nabasali smo na podatke iz 2013., 2014. i 2015. godine o određenim projektima koji imaju veze sa udruženjima građana i neformalnim grupama. Tako je 2013. realizirano osam različitih projekata među kojima biciklističko-pješačka staza „Gorinčani“, izletište za mlade „Koviljača“, škola „Osnove brdskog biciklizma“, obuka djece sa posebnim potrebama, dječije igralište „Mladost“, naredne godine dječije igralište „Dževar“, izgradnja doma i uređenje staze za ekstremne sportove, ljetna škola košarke, šah na otvorenom, a 2015. godine četiri projekta Omladinske banke u realizaciji neformalne grupe građana preko pomoći budžeta Općine i Fondacije „Mozaik“ u visini od 12.326 KM.

Na kraju našeg boravka u Bosanskom Petrovcu susret sa ženom, Sanjom Stojanović, predsjednicom Kluba ekstremnih sportova (KES) „Crni vrh“ koji  egzistira 12 godina, posljednje dvije godine sa pojačanim intenzitetom. Klub ekstremnih sportova „Crni vrh” Bosanski Petrovac je nastao kao ideja krajem 2007. godine, prvobitno kao inicijativa za alpinizam, planinarenje i sportsko penjanje, potom i speleologiju. KES „Crni vrh“ je tokom svog rada razvijao i padobranstvo, paralajding, mountainbiking (biciklizam), skijanje, ronjenje i speleoronjenje. Sanja priča kako u KES „Crni vrh“ posljednjih godina nastoji privući žene. -Četiri godine bila sam jedina žena u Udruženju, znalo je biti neugodno kada se ide na izlete i planinarske rute. Mene za rad u KES „Crni vrh“ pokreće ljubav prema prirodi i aktivizmu. Danas u Udruženju od oko 40 članova imamo 10 žena, priča Stojanović.

Ovo Udruženje spada među najaktivnije u Bosanskom Petrovcu. Prisutni su kroz projekte, u medijima. Prošle godine KES „Crni vrh“ posjetila je Katlhen Kavalec, šefica Misije OSCE u BiH. Udruženje je učestovavalo i projektu ujedinjena klubova sa kantona 1 i 10 u organizaciji OSCE-a, izlaze na teren, rade markacije staza, prave šedrvane u prirodi, obučavaju se za spašavanje ljudi. -Naš projekat istraživanja Riponjine jame prošao je na Javnom pozivu Općine Bosanski Petrovac, dobili smo 3500 KM, sličnu podršku davao nam je i prethodni načelnik. Riponjina jama je nedavno pronađena, a mi smo istražili i obradili 550 metara. Jama ima stalagmite visoke preko 30 metara i stalaktite, u njoj živi jedna rijetka vrsta šišmiša i nepoznate vrste insekata koje istražuju stručnjaci u Zagrebu, kazala nam je Stojanović. Midhat DEDIĆ

Ovaj prilog Redakcija ReprezenT-a realizira u okviru Projekta „Osnaživanje uloge žena u javnom životu USK-a“ kojeg podržava USAID a implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) Sarajevo. Projektom se želi povećati vidljivost žena u svim sferama njihovog djelovanja, podjednako u svih osam općina USK-a, sa ciljem senzibilizacije javnosti o njihovom položaju i problemima te načinima kako takvo stanje eventualno poboljšati i mijenjati.