Tefter (594): Cazinska krajina uoči Općih izbora 2026. godine

Demografski geografsko pojmovno Cazinska krajina je povijesno kompaktno područje površine oko 1.140 km² (rijeke Una, Korana, Glina, Glinica,…) administrativno podijeljeno na pet lokalnih zajednica. Demografsko geografske priloge zainteresovani mogu potražiti u Zborniku radova na temu: „Razvojni aspekti BiH“, Bihać 2023.  Tokom druge polovine minulog stoljeća stanovništvo Cazinske krajine preživjelo je povijesne lomove (Cazinska buna 1950., Afera Agrokomerc 1987., Bratorat 1993/95, Egzodusi 1994/95., lopovske privatizacije, tranzicije,…) u kojima je stanovništvo uglavnom  bilo predmet političkih manipulacija-spletkarenja Sarajeva i Beograda. Poslije prvih demokratskih višestranačkih izbora novembra 1990. godine oslobodili smo se utjecaja Beograda. Novim administrativno formalnim teritorijalnim ustrojstvom od 1995. godine na području Cazinske krajine organizuje se lokalna zajednica Bužim na površini od 129 km². Između ostalog, dobili smo nove centra moći (Bihać kao sjediste USK-a i Sarajevo kao glavni grad Samostalne države BiH) koji uglavnom slijede tradicionalnu maćehinsku politiku prema Cazinskoj krajini uz snažnu podršku narodnih izabranika Bužima, Cazina i Velike Kladuše.

Solidna zaostavština u svim pojavnim oblicima bivšeg sistema brzo je proćendrana lopovskom privatizacijom pod pokroviteljstvom vodeće stranke i njenih kadrova čiji rezultat vladavine najbolje zrcali činjenica da je USK po formiranju 1995. godine po nivou razvijenosti bio na sredini ljestvice od 10 kantona FBiH te da je skliznuo prema začelju. U tom nazadovanju najlošije je prošla Velika Kladuša koja je tokom zadnjih 17 godina (2003/2025) ostala bez petine stanovnika. Dok se u istom periodu broj stanovnika smanjio za 8,2%, USK za 16% (sa 307.124 na 258.395) svaki peti Kladuščanin je promijenio adresu u potrazi za boljim životom.

Pregled kretanja indikativnih pokazatelja

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Priložena tabela pametnima sve prikazuje! Kad se priloženoj tabeli uz pomoć AI još pridoda nominalni  GDP p/c proizlazi rast u FBiH 3,09x (3.275 USD 2005. na 10.136 USD 2025.). Isti postupak za USK pokazuje nešto veći porast GDP p/c 2005. u odnosu na 2025. za 4,32x (2.329 2005. u odnosu na 10.072 USD 2025.) što je uglavnom zbog veće stope depopulacije.

Detaljnija analiza kretanja GDP p/c u USD pokazuje da je prosječni građanin Velike Kladuše 1990-tih živio jednu trećinu standarda svog zapadnog susjeda dok isti pokazatelj za 2025. godinu pokazuje da je to manje od jedne četvrtine ili 23,4% ( nominalni GDP p/c RH u 2025. godini iznosi 27.104 USD, a Velike Kladuše 63% od GDP p/c FBiH 6.345 USD).

Krajišnici svoj razvoj nastoje graditi na zaboravu

Validna sveobuhvatna analiza društveno ekonomskog razvoja Cazinske krajine zaključno sa 2025. godine pokazuje nazadovanje u odnosu na usporenu dinamiku razvoja BiH, a pogotovu dinamiku razvoja zapadnog susjeda. U jednom od predhodnih Teftera priložili smo Socioekonomske pokazatelje za 2025. godinu. Rezime: Grad Cazin stagnira (isti rang 58., dostigao broj zaposlenih koliko je imao 1990-tih)), a općine Bužim i Kladuša (dostigla polovicu zaposlenih iz 1990-tih) otmjeno nazaduju! Osnovni razlog nazadovanja jeste zapostavljanje-uništenje zaostavštine ex sistema. Najbolji primjer jeste da je na području Cazinske krajine do 1990-tih desetine kompanija uspješno poslovalo, a danas od njih samo jedna (Ciglana Cazin)!

Austrougarska monarhija je na području Cazinske krajine kozije staze proširila, pokaldrmisala,… trasirala moderne saobraćajnice. Za vakta vladavine za 25 godina (1948/72) Titine Jugoslavija modernizovano-asfaltirano je na području Cazinske krajine cca 150 km magistralnih saobraćajnica. U proteklih 30 godina Samostalne BiH nove trase cca 5 km (zaobilaznice u Kladuši i Bužimu) i jedna raskrsnica prije Skokova, s tim da cca 2 km kladuške zaobilaznice čeka završetak već 20 godina. Prva dionica brze ceste Bihać-Ćoralici (nepunih 20 km) se najavljuje godinama! Državna nadmudrivanja oko graničnih prelaza na području Cazinske krajine decenijama pospješuju prometnu izolaciju.

U Titinoj Jugoslaviji poslanici sa područja Cazinske krajine su „isposlovali“ da se institucionlano podstakne razvoj nedovoljno razvijenih područja (fondovi za nerazvijene,…). U Samostalnoj BiH Razvojna banka u pretežno državnom vlasništvu učestvuje u krčmljenju državne imovine (primjeri oko kupovina dijelova Agrokomerca). Krajiški printani mediji (Prezent, ReprezenT, Cross Atlantic,…) i portali decenijama objavljuju poučne konkretne primjere doprinoseći podizanju opće svijesti-prosvijećenosti građana od kojih većina svoje stavove-opredjeljenje ne donose na bazi činjenica-podataka iz realne stvarnosti.

Prometna infrastruktura, izoliranost, deindustrijalizacija, depopulacija, nazadovanja u socioekonomskom razvoju, zapušteno školstvo, katastrofalno zdravstvo, korupcija na „svakom koraku“, bogaćenje narodnih izabranika, povrede ljudskih prava,… su  strateški problemi egzistencije na ovim područjima.

Malobrojni stručni skupovi i ili simpozij u Bihaću (Razvojni aspekti…), nešto brojniji stručni radovi,… nedvosmisleno ukazuju da raspoloživi resursi i još neidentifikovani potencijali Cazinske krajine omogućuju mnogo bolji standard života u odnosu na ovo što danas imamo. Rijetka su područja općih performansi Cazinske krajine (veličina teritorije, broj i struktura stanovništva, raspoloživi resursi,…) čijem stanovništvu-biračima stoje na raspolaganju javno dostupne vjerodostojne publikacije, razvijenost medijskih komunikacija,… da zbilja mogu biti pravovremeno i pouzdano informisani prije konačnog opredjeljenja na biračkim mjestima. Shvatite da nam nitko neće pomoći dok se ne uvjeri da sami sebi pomažemo, želimo dobro, a prvi korak su izbori! Nemojte nasjedati na političarenja, spletkarenja, ogovaranja, olajavanja,… Fokusirajte se na strateška pitanja, pitajte: kako bolje živjeti od ovog što imamo, od očiglednih raspoloživih resursa, od lako dokučivih potencijala, od vlastite pameti-znanja-htjenja,…

Dobro promotrite putanje političkih ideja stranaka čiji su se kandidati začešljali da budu poslanici, da vas predstavljaju na svim nivoima. Raspitajte se o njihovim referencama, imovinskom stanju, angažmanu u mjesnim zajednicama, džematskim odborima, civilnim udruženjima, humanitarnim akcijama,… Obratite pažnju na vokabular, činjenice s kojima barataju, pejsaž ideja koje nude, šta novo zagovaraju i kako, s kime,…? Pokušajte među kandidatima na izbornim listama prepoznati one koji imaju vrline, karakter, ljudskost,… Nurije Pozderca (1892-1943), Nebojše Trkulje (1921-2006), Zuhdije Žalića (1922-1970),…?

Cazinskoj krajini treba nova paradigma, novi New Deal, Think Thank centar za obnovu-revitalizaciju, konkretni projekti (zajedničko rješavanja zbrinjavanja komunalnog otpada i cirkularna ekonomija, zajednička revitalizacija povijesno kulturnog naslijeđa i turistička afirmacija-prezentacija, Tvornica mlijeka u prahu, Mesni kombinat u Pjanićima-novi Agrokomerc, bitno novi sadržaji u Lječilištu Gata, centar za socijalne potrebe u Dispanzeru Polje, Agrocentar za podršku poljoprivrednoj proizvodnji na lokaciji Trnovi, korištenje toplih izvora koji decenijama čekaju da budu u funkciji kvalitetnijeg života, tvornice struje na solarnim principima, konkretnija saradnja sa zapadnim susjedima-revitalizacija slivova pograničnih rijeka, moderniji sistem upravljanja sa vodosnabdijevanjima,….). Unaprijedimo Krajinu zajedno-novom vizijom: pravedna napredna oaza boljeg života, prepoznatljivim percepcijama i implementacijama univerzalnih vrijednosti (pravednost, jednakost, ljudskost,…)!

Prestanimo davati povoda da nas se doživljava kao primitivce, nezlanice šta hoćemo (ne)ćemo, s’ kime, kako, kada,… Dosta nam je ponižavanja, diskriminacije, gaženja krajiškog adeta i dostojanstva, časti i ugleda,… Kaznite političke trgovine! Pretvorimo simbole ponosa, prkosa,… u razvoj!

Radimo za sebe i svoj zavičaj. Ne griješimo duše!

Velika Kladuša, 01.09.2026. ramoh45.07@hotmail.com