BOSANSKI PETROVAC – Nakon što je nešto više od dvije godine u naselju Smoljana kod Bosanskog Petrovca otkrivena jedna, prema mišljenjima struke, od najstarijih pećina u Europi, Riponjina jama, krenulo se  u projekt njenog istraživanja, ali i drugih pećina u blizini. Ovih dana na tom prostoru organizirana je ekspedicija „Grmeč 2021“ u kojoj su uz domaćine, članove Speleološkog društva „Kaverna“ učestvovali speleolozi i biolozi iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije. Istraženo je desetak novih objekata, te obavljen detaljan uvid u stanje podzemnog životinjskog svijeta.

Riznice podzemnog životinjskog svijeta

Spilje, pećine ili jame na području Smoljane u Bosanskom Petrovcu riznice su podzemnog životinjskog svijeta, u kojima su moguća i velika otkrića, mišljenja su članovi ekspedicije koja je proteklih dana organizirana na ovim prostorima. Ekspedicija „Grmeč 2021.“ okupila je speleologe, speleoronioce, biologe, stručnjake iz Bosne i Hercegovine, te Slovenije i Srbije.  -Gledajući geološke karte i samu konfiguraciju terena došli smo do zakjljučka da je za istraživanje ovo iznimno dobar teren i da bi se ovdje trebalo kriti još nekih objekata kao što je Riponjina jama i da se krije neki veliki sistem. Jer, gledajući izvorišta a da se mi nalazimo gore na suhom dijelu, krasu, to su veliki vodotoci koji izlaze s druge strane planine, tamo na Sanici, vrelo Krušnice i ostalo, sam objekt, planina kao planina bi trebala u sebi čuvati neki veliki objekt, kaže Aleksandar Pegan, vođa ekspedicije „Grmeč 2021.“. Zaljubljenici u nprirodu i fascinantni svijet podzemlja izvršili su detaljan uvid u stanje  desetak  jama. -Sama planina Grmeč ima ogroman potencijal. Mi smo se sada fokusirali na objekte oko sela Smoljana kojih ima mnogo i koje još nismo stigli sve završiti. Do sad je urađeno u toku ekspedicije 11 objekata. Čuli smo za još. Svakoga dana saznajemo za nove. Trenutno nas je malo a koliko nam vrijeme omogućava, toliko smo i uradili. Vidjet ćemo šta će biti u budućnosti. Definitivno je plan da se ponovo vratimo ovdje u nova istraživanja do nekih novih dešavanja, kaže speleolog Pegan.

Okolni svijet je fantastičan i nezamisliv, i treba ga sačuvati

-Okolni svijet je fantastičan i nezamisliv, i treba ga sačuvati, kaže Risto Sovčev, speleolog iz Slovenije, učesnik ove ekspedicije. Uz označavanje, mjerenja i mapiranja špilja tokom ekspedicije provedeno je i istraživanje podzemnog životinjskog svijeta. U pećinama je biodiverzitet drugačiji, a životinjske vrste koje žive tu imaju specifičnu historiju i mogu otkriti mnogo toga o evoluciji životinja. Tokom ekspedicije  pronađena je i vrlo rijetka vrsta šišmiša, za koju se smatra da je endemska.  Ipak, sačekat će se na rezultate analiza, kako bi se potvrdila ova, ali i još niz zanimljivih informacija. U Udruženju „Kaverna“ kažu kako su zadovoljni ekspedicijom i da je protekla bez problema. -Ekspediciji se odazvala i ekipa speleologa iz Slovenije, iz Beograda, iz Bosne i Hercegovine. Uspješno smo obradili više od deset jamskih i pećinskih objekata. Svaki od njih je uspješno obilježen, kaže Siniša Mrđa, član Speleološkog društva „Kaverna“. Speleolozi i biolozi, učesnici eklspedicije posebno su zahvalni Vladi Unsko-sanskog kantona i Općini Bosanski Petrovac bez čije je novčane pomoći ne bi uspjeli realizirati. Samir TULIĆ