U Bosanskoj Krupi je jučer (23. aprila), u maloj Sali Doma kulture, (nakon Bužima u decembru 2025.) u 19:00 sati, održana druga promocija knjige „Dokle politika praznih prostora?“ (600 stranica), akademika, prof. dr. Huseina Muratovića iz Bužima.

Nakon pozdrava i intoniranja himne BiH, prisutni su pogledali devetominutni video zapis sa učešća akademika Muratovića na jednoj promociji knjige o Palestini „Palestina i SADizam“ autora akademika Seada Alića iz Zagreba a koju je hrvatska vlast zabranila pa je održana u Gradskoj džamiji u Zagrebu. Akademik Muratović je kritikovao ponašanje hrvatskih vlasti zbog takvog postupka nakon čega je promocija te knjige dogovorena i bila upriličena u Bužimu, Bosanskoj Krupi, Sanskom Mostu i dalje u BiH.

Promotor Muratovićeve knjige trebao je biti prof. dr. Rifet Đogić ali nije zbog neodložnog odlaska u inostranstvo pa je njegovo obraćanje pročitala moderatorica Elma Velić dok se drugi promotor, magistar ekonomije Samir Jašaragić obratio prisutnima.

Urednik ove knjige je prof. dr. Mersud Ferizović, lektorica Kadifa Muratović, profesorica bosanskog jezika, urednik grafičkog dizajna je Amir Muratović, dipl. ing. informatike, a izdavač „Grafis“ Cazin.

Promotor Samir Jašaragić je na početku istakao da je imao čast da mu profesor Muratović bude mentor na diplomskom i magistarskom radu, da je bio strog prvo prema sebi, a onda i prema studentima, nije dopuštao da se na predavanje kasni nijedna minuta, ispravljao je zareze čak i u fusnoti, tako da smo mi, studenti, znali da nema bilo kakve improvizacije ili privilegije. Predavanja su bila studiozno pripremljena, jednostavno prezentirana, literaturom obezbijeđena i održana baš svaki sat koji je predviđen Nastavnim planom i programom. Stoga i ne čudi činjenica da je nas studenata master studija oko 80% željelo da nam profesor Muratović bude mentor pri obradi magistarskog rada.

Promotor knjige, Samir Jašaragić, diplomirani ekonomista, dalje naglašava da je autor u knjizi analitički obradio faktore koji su kumovali činjenici da je BiH, kao što je već i pomenuto, prva u Evropi po odlasku ljudi. Smatra i da je autor dokazao nekoliko izuzetno važnih hipoteza. –Autor je ovom djelu dokazao nekoliko hipoteza, između ostalog i onu, da postoje svi instrumenti da se agrarna politika u BiH dobro koncipira i provodi pod uslovom da imamo dovoljno intelektualne bistrine, političke odgovornosti, a bez iskrivljene ideologije i ličnih ili stranačkih interesa, ali da je iste principe trebalo promijeniti. Ova knjiga može biti od koristi za kreatore makroekonomske i demografske politike BiH, te korisno štivo svima onima kojima je stalo do države BiH“, istakao je Jašaragić.

Da bi dokazao obim naučnog i stručnog rada, magistar Jašaragić poimenično je navodio svaki udžbenik i knjigu (ukupno 22 knjige od čega su 10 verifikovanih univerzitetskih udžbenika) koje je profesor obradio, te Zbornike radova u kojima su bili njegovi radovi i pri tome ih pokazivao izložene ispred prisutne publike kao vjerodostojan pokazatelj.

Obraćajući se prisutnoj publici autor je objasnio zašto je htio da se prvo pogleda pomenuti snimak nakon čega je ukazao na ključne faktore koji su uslovili najveći demografski egzodus stanovništva BiH u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, budući da ih je danas van granica Države 51,56%. Kao razloge odlaska naveo je: rat i ratna razaranja, pljačke, sirovu pljačkašku (stranačku) privatizaciju, neuspjelu obnovu i oporavak, forsiranje podobnih umjesto sposobnih, nepovoljnu političku klimu, razoren sistem obrazovanja (u kvalitativnom smislu), gubljene strpljenja mladih, obrazovanih ljudi. Uz to, pojasnio je da obrazovani mladi ljudi odlaze u privredu i druge djelatnosti zapadnih zemalja kao „gotov“ proizvod, a da u njega nisu uložili nijedan euro, što je tipičan primjer negativnih eksternalija i što je nedopustivo za jednu malu i nerazvijenu državu, kao što je BiH. Pored navedenog, autor je kao faktore zaustavljanja odlaska ljudi van Države potencirao: neophodnost forsiranja stručnih na račun stranački podobnih, smanjenje neproduktivne javne (lične) potrošnje, svođenje javnog duga u prihvatljive granice (20% iznosa BDP-a), da se javni dug dominantno upotrebljava u produktivne namjene i da se njime stručno i odgovorno upravlja, da javna preduzeća moraju prestati biti utočište stranačkih uhljeba i da se njima upravlja po tzv. „Finskom modelu“ (gdja je upliv stranaka u njihov rad nedopušten), da se moraju eliminisati tenderski „domoljubi“ i PDV mešetari, da je nužno odrediti prioritete razvoja (poljoprivreda, energetika, izvozne grane privrede i obrazovanje), da se mora oporezovati obradivo, a neobrađeno zemljište, da inostrana produktivna ulaganja moraju biti nulti prioritet makroekonomske politike BiH, da se moraju uvesti diferencirane poreska stope, kao što postoje i u Evropskoj uniji, odnosno 5%-tna stopa PDV-a na životne namirnice, lijekove, učila i sl., da monetarnu politiku trebamo staviti i u funkciju privrednog rasta i zaposlenosti, s obzirom da jedna mala i nerazvijena BiH značajno pomaže privrednom rastu i zaposlenosti jedne Njemačke i Švicarske, budući da se naše devizne rezerve u iznosu 17,7 milijardi nalaze u bankama ovih zemalja uz godišnju kamatnu stopu ispod 1% na godišnjem nivou, a da se subjekti iz BiH na istom tom (zapadno) tržištu zadužuju po stopi od oko 6%, uz visoki i lako utrživi kolateral (hipoteku), što je apsurd. Da Centralna banka BiH i dalje radi po sistemu Curency boarda (Valutnog odbora), krivi su naši političari jer kada bi im bilo dopušteno, oni bi KM štancali do vrtogalvih granica, pa bi inflacija bila nepodnošljivo visoka. Na kraju, autor ispravno zaključuje: Državu možemo i moramo spasiti korektnim radom i sa pozicija kojima smo kao ljudi dorasli u istinskom kvalitetu, a ne po stranačkoj hijerarhiji.

Autor je spomenuo i koje je investicione projekte uradio na području Općine prije i poslije rata, da je autor Elaborata o osnivanju Općine Bužim i Srednje škole Bužim.

Inače, povratak ljudi i smanjenje učestalijeg „odljeva mozgova“ u budućnosti razlog su pisanja i jedan od pozitivnih pokušaja zadržavanja mladih u državi Bosni i Hercegovini smatra akademik Muratović, član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti BiH. Doktor Muratović je tokom svog obraćanja prisutnima često naglašavao činjenicu da naša zemlja potaje prazan prostor. –Mi zaista ostajemo područje praznih prostora. Ja sam u knjizi naveo da su rat, pljačka, silni univerziteti gdje se štancaju lažne diplome razlozi tomu. U Bosni i Hercegovini imamo 38 univerziteta, a od njih 38, čak 28 su privatni“, zaključio je Muratović te dodao, da smo prije rata imali četiri univerziteta što je u skladu sa standardima zapada.

Jedan od načina da se mladi zadrže ili vrate iz zemalja Europske unije i drugih zemalja, naglašava profesor Muratović, jeste otvaranje novih radnih mjesta. -Da bi se ljudi vratili prvo treba obezbijediti posao, jer kod nas oni koji su sposobni, oni su neposlušni. Ključni faktor za bolju Bosnu i Hercegovinu jeste politička volja i finansijska stabinost, te svakako i privlačenje naših biznismena iz EU. Po pravilu svi oni kadrovi koji su kvalitetni, oni odlaze, gledaju svoj interes ne razmišljajući o državi i to je neophodno promijeniti!“, poručuje prof. dr. Muratović.

Ova promocija je mnogo zainteresovala prisutne koji su, s poštovanjem, slušali o knjizi i aktuelnoj problematici ove zemlje ali neki i iskazali svoj stav i neslaganje sa stanjem. Pet-šest diskutanata su se fokusirali na predmetnu temu, pohvalili autora i konstatirali ono što je manje-više već opće poznato kada je u pitanju politika BiH.

Među prisutnima na promociji bilo je vidljivo učešće žena a na zajedničkoj fotografiji sačinjenoj u restoranu „Eki“ su predstavnice udruženja žena „Hanume iz Pištalina“ – Pištaline, Aktiva žena „Otoka“ iz Bosanske Otoke i Udruženja žena za održivi razvoj „Vakat“ iz Jezerskog.

Po završetku promocije, druženje je nastavljeno u restoranu „Eki“ na obalama Une u Bosanskoj Krupi.  Esad ŠABANAGIĆ