SANSKI MOST –  Jasno je zašto se ovaj datum ne obilježava na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, istakao je u svom obrazloženju prof. dr. Mirko Pejanović, moderator Okrugloga stola. Došle su politike koje osporavaju ono što je došlo s prvim, drugim i trećim zasjedanjem Zemaljskoga antifašističkoga vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH). Prvi put je odlučeno da budemo svoji na svome, da upravljamo svojom državom, da naša država bude jedna od ravnopravnih republika u jugoslavenskoj demokratskoj federaciji.Narodna vlada

Na drugom zasjedanju odlučeno je da ZAVNOBiH kao opće političko predstavništvo, preraste u najveće zakonodavno i izvršno tijelo, od kada Bosna i Hercegovina ima svoj parlament i istinsko političko narodno predstavništvo. -Tada je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije na čijem čelu je bio Josip Broz Tito su pregovarali iz tog privremenog tijela da postane stalno tijelo zbog međunarodnih prilika. Te međunarodne prilike sa oslobođenjem zemlje i na trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a formirana je prva narodna vlada na čije čelo je došao Rodoljub Čolaković, kaže prof. dr. Mirko Pejanović, moderator Okrugloga stola. Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a predstavlja jezgro formiranja institucija naše države koje se razvijaju i do današnjih dana. -Insistira se na dva temeljna pojma. To je teritorijalna cjelovitost Bosne i Hercegovine i ravnopravnost Bošnjaka, Hrvata i Srba. To su dva principa koja su utemeljena zapravo na ovom drugom zasjedanju ZAVNOBIH-a i koja su bila temelj ili ključ za funkcioniranje bosanske države ili bosanske republike od 1945. pa sve do 1992. godine, kaže prof. dr. Husnija Kamberović, direktor Instituta za historiju u Sarajevu. Sva tri zasjedanja nisu bila samo trasa za našu sadašnjost već i budućnost iako se BiH toliko svojata kako bi se destruirala i dovela do disolucije, smatra dr. Slavo Kuklć. -Mi sedamdeset pet godina nakon toga nemamo osigurano pasivno biračko pravo za vrlo značajan dio bosanskohercegovačkih građana. Ne samo pripadnika nacionalnih manjina i onih koji se nacionalno neidentificiraju, nego i za pripadnike triju konstitutivnih naroda tamo gdje su oni nominalno u manjini, kaže akademik, dr. Slavo Kukić.Referat Hamdije Pozderca

Profesor dr. Mujo Demirović, iz Bihaća kaže kako je najbolji dokument, blizak  ZAVNOBiH-u referat Hamdije Pozderca 1974. godine prilikom usvajanja Ustava SR BiH, a da je Platforma Predsjedništva Bosne i Hercegovine 1992. godine bila najbliža zavnobihovskim principima. Međutim, nije izdržala vrijeme zla, poručio je akademik Mujo Demirović. Neosporno je da je ZAVNOBiH jedan od najvažnijih događaja u pravno-političkom kontinuitetu Bosne i Hercegovine u njenoj hiljadugodišnjoj historiji i treba se ponositi činjenicom da su ovdje udareni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, kazano je na ovome skupu. Učesnici obilježavanja Drugoga zasjedanja ZAVNOBiH-a, prethodno su obišli mjesto na kojem se nekad nalazila zgrada održavanja ovoga događaja, te položili cvijeće i odali počast tadašnjim vijećnicima. Samir TULIĆ