Povod prodaja Starog hotela

Općinska organizacija Naše stranke Velika Kladuša, jučer (17. septembra) održala je neobičnu press konferenciju ispred zgrade Općinskog suda u Velikoj Kladuši i taj način ozvaničila predizbornu kampanju koja već uveliko traje. U trenutku početka održavanja press konferencije u zgradi Općinskog suda započelo je javno nadmetanje za prodaju objekta Starog hotela, (hotel „Bosna“) čija se zgrada smatra jednim od simbola Velike Kladuše.

Inače, u preduzeću „Kladušnica“ d.d. u čijem sastavu je i ovaj objekat 28.09.217. godine pokrenut je stečajni postupak. U međuvremenu, tačnije nedavno, Općinski sud u Velikoj Kladuši prodao je Hotel „Konak“ jedan od novijih simbola Velike Kladuše dok je na lokalitetu nekadašnjeg Ribljeg restorana „Plazikur“, na samom graničnom prijelazu sa susjednom Republikom Hrvatskom, također u vlasništvu preduzeća „Kladušnica“ d.d., velikokladuški poduzetnik Mujo Mujakić izgradio višespratni hotel i pored činjenice što je objekat sa zemljištem bio u stečajnoj masi. Od početka trajanja stečajnog postupka na dužnosti stečajnog upravitelja nalazi se Samir Ćatović iz Bihaća, inače vlasnik desetak krivičnih prijava, odnedavno i pravomoćno osuđenik na kaznu zatvora koju ne izdržava već i dalje „upravlja“ imovinom preduzeća „Kladušnica“ d.d. Velika Kladuša. U ovom periodu Ćatović je inkasirao samo oko 200 hiljada KM naknade za svoj (ne)rad dok Općinski sud prodaje imovinu što je u biti dužnost stečajnog upravitelja. Ovo što se dešava sa imovinom „Kladušnice“ d.d. je jedna ružna i tužna priča, puna zakulisanih radnji i kriminala, što je posebna tema, pa se vraćamo Našoj stranci i njihovoj press konferenciji.

Zlatko Pajazetović, kandidat Naše stranke za Skupštinu Unsko-sanskog kantona naglasio je da je 2021. godine iz Naše stranke pokrenuta inicijativa da se Stari hotel (hotel „Bosna“) formalno proglasi kulturnim dobrom, što je rezultiralo time da je njegova zgrada uvrštena u Prostorni plan USK-a, kao objekat od posebnog značaja za Unsko-sanski kanton. Druga inicijativa upućena je početkom 2026. godine prema Javnoj ustanovi „Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa“ sa zahtjevom za formalno proglašenja Starog hotela (hotela „Bosna“) historijskim spomenikom. Zavod je inicijativu uputio prema Skupštini Unsko-sanskog kantona, koja o tome treba odlučiti, istakao je Pajazetović.

U slučaju da Skupština usvoji odluku, Stari hotel (hotel „Bosna“) bi postao prvi objekat na području Unsko-sanskog kantona zvanično zaštićen na način kako to propisuje Zakon o zaštiti kulturnog naslijeđa USK-a.

-Objekat Starog hotela je sagrađen 1936. godine. Jedan je od posljednjih sačuvanih simbola Velike Kladuše sa izuzetnim značajem tokom Drugog svjetskog rata, istakao je Amir Purić, nosilac liste kandidata Naše stranke za Parlament Federacije BiH i dodao da je šteta što Skupština USK-a tokom proteklih mjesec dana, otkako im je upućen zahtjev, nije zaštitila ovaj objekat, već se bavila vlastitim problemima vezanim za preslagivanjem vlasti.

Kako je naglasio Purić, nemaju ništa protiv prodaje objekta, ali pod uslovom da se poštuju propisi i mišljenje Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa da se ne mijenjaju gabariti i vanjski izgled, kako bi se sačuvao autohtoni izgled Starog hotela (hotela „Bosna“).

Na predstojećim Općim izborima u BiH Naša stranka nastupa s kandidatskim listama za sva tri zakonodavna nivoa u izbornim jedinicama koje se odnose na birače u Unsko-sanskom kantonu. Listu za Parlamentarnu skupštinu BiH iz izborne jedinice 511, koju čine Unsko-sanski i Kanton 10, predvodi Šeherzada Delić. Listu za Parlament Federacije BiH u izbornoj jedinici 401, koju čine svi gradovi i općine Unsko-sanskog kantona, nosi Amir Purić iz Velike Kladuše, aktuelni zastupnik u ovom Parlamentu. Pored njega, na federalnoj listi iz Velike Kladuše su još i Nasija Džihanović i Izet Ponjević.

Listu Naše stranke za Skupštinu Unsko-sanskog kantona predvodi Jasmin Hodžić, profesor matematike iz Bihaća. Na drugom i trećem mjestu kantonalne liste slijede općinski vijećnici iz Velike Kladuše Selma Kendić i Zlatko Pajazetović.

Na predstojeće Opće izbore Naša stranka izlazi pod sloganom „Živimo slobodno“.

Materijalni trag jednog važnog perioda historije Velike Kladuše

Stari hotel (hotel „Bosna“) Velika Kladuša – jedna od najprepoznatljivijih starih građevina smještena u centru Velike Kladuše. Općinski sud u Velikoj Kladuši objavio je prvu prodaju nekretnina označenih kao „Restoran Stari grad“ i „Hotel kafana“, a radi se o objektu iza kojeg stoji gotovo cijelo stoljeće historije Velike Kladuše, konkretnije punih 90 godina.

Prema službenoj objavi Općinskog suda u Velikoj Kladuši od 07. augusta 2026. godine, prodaju se nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak broj 1264 KO Velika Kladuša i posjedovni list broj 281. Riječ je o parceli k.č. 1691, na kojoj se nalaze „Restoran Stari grad“ površine 341 kvadratni metar i „Hotel kafana“ površine 411 kvadratnih metara, odnosno ukupno 752 kvadratna metra.

Prodaja je trebala biti obavljena usmenim javnim nadmetanjem jučer (17. septembra 2026. godine), međutim, ovo prvo ročište je odgođeno na tri mjeseca. Utvrđena cijena ovog objekta jznosi 604.980,00 KM i na prvom ročištu ne može se prodati ispod polovine procijenjene vrijednosti, dakle 392.490,00 KM.

Ovoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem Općinski sud je odobrio prisustvo novinarki Radio Velika Kladuša ali na upućeni pismeni zahtjev Redakcije „ReprezenT“ sutkinja Dragana Đerić Cerović, uopće nije odgovorila. Toliko o transparentnosti ovog postupka!

Stari hotel (hotel „Bosna“) za Veliku Kladušu ima znatno veću vrijednost od samih kvadratnih metara zemljišta i građevine a u odnosu na procijenjenu vrijednost. Inače ovaj hotel otvoren je u Velikoj Kladuši 1936. godine.

Prema podacima navedenim u vijećničkoj inicijativi za njegovu zaštitu, prvobitno je izgrađen kao hotel „Bosna“ i predstavljao je prvi objekat hotelske namjene na području Velike Kladuše. Time je Stari hotel postao jedan od simbola početaka organiziranog ugostiteljstva i turizma u Velikoj Kladuši, u vrijeme kada je izgled grada bio potpuno drugačiji od današnjeg.

Njegov značaj nije ostao samo na ugostiteljstvu. Kao jedan od rijetkih većih javnih objekata u tadašnjoj Velikoj Kladuši, zgrada je tokom desetljeća bila dio društvenog i privrednog života grada. Smještena u samom centru, postala je dio vizure Velike Kladuše i jedna od građevina uz koju su odrastale brojne generacije Kladušana.

U zgradi su se odvijali i važni događaji tokom Drugog svjetskog rata. Historijski značaj objekta posebno je vezan za 1942. godinu. U inicijativi upućenoj Općini Velika Kladuša navodi se da je 25. februara 1942. godine upravo u ovoj zgradi formiran prvi narodnooslobodilački odbor za Veliku Kladušu te da je u objektu bila smještena i komanda mjesta. Nekoliko sedmica kasnije, 12. marta 1942. godine, u istoj zgradi održana je druga okružna partijska konferencija za karlovački okrug. Upravo zbog tih događaja zgrada Starog hotela predstavlja materijalni trag jednog važnog perioda historije Velike Kladuše.

Nakon Drugog svjetskog rata objekat je 1948. godine nacionaliziran, a kasnije je postao dio Hotelsko-ugostiteljsko-turističkog preduzeća „Kladušnica“ d.d. U inicijativi za zaštitu Starog hotela posebno se navodi da je razvoj ovog preduzeća započeo upravo iz tog prostora.

Krajem februara 2026. godine u unutrašnjosti napuštenog Starog hotela izbio je i požar, nakon kojeg je nastala dodatna materijalna šteta. Lokalni izvori tada su ponovo otvorili pitanje stanja objekta i njegove budućnosti.

U aprilu ove godine vijećnik iz Zlatko Pajazetović pokrenuo je inicijativu da se prema nadležnom Zavodu uputi zahtjev za zaštitu kulturnog dobra Starog hotela. U obrazloženju je navedeno da zgrada, osim historijske, ima arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost te da zbog svog položaja predstavlja značajan dio gradskog ambijenta Velike Kladuše. Prema istoj inicijativi, objekat je evidentiran u Prostornom planu Unsko-sanskog kantona kao objekat od kantonalnog značaja, dok je istovremeno zatraženo pokretanje procedure njegove formalne zaštite kao kulturnog dobra. Dakle, riječ je o objektu koji je star 90 godina, koji je bio prvi hotel u gradu, svjedočio događajima iz Drugog svjetskog rata, prošao nacionalizaciju i desetljeća razvoja nekadašnje „Kladušnice“, te ostao dijelom centra grada i kolektivnog sjećanja njegovih stanovnika.

Sudska objava o prodaji javnim nadmetanjem ne navodi kakvu će namjenu objekat imati nakon eventualne prodaje niti kakvi su planovi budućeg vlasnika. Upravo zato će ishod prodaje biti zanimljiv i izvan samog izvršnog postupka, posebno u trenutku kada istovremeno postoje zahtjevi da se historijska i arhitektonska vrijednost Starog hotela sačuva za buduće generacije Velike Kladuše.

Pripremio: Esad ŠABANAGIĆ