Samir TULIĆ
BIHAĆ – Metodsko-pokaznom vježbom „Koordinirani odgovor u zbrinjavanju hitnog pacijenta – pacijenta u srčanom zastoju“, timovi Centra urgentne medicine Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“ i Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Bihać prigodno su obilježili Međunarodni dan urgentne medicine. Ovom vježbom specijalisti urgentne medicine ove dvije zdravstvene ustanove priključili su se globalnoj kampanji obilježavanja ovog dana i pravovremenim medicinskim tretmanom pacijenta vratili u život.
Svaka sekunda i minuta je bitna da spasimo nečiji život
Metodsko-pokaznu vježbu „Koordinirani odgovor u zbrinjavanju hitnog pacijenta – pacijenta u srčanom zastoju“, otpočeo je medicinski tim u dvorištu Doma zdravlja Bihać predvođen dr. Majom Uremović, specijalistom urgentne medicine. Pacijent u srčanom zastoju hitno je medicinski zbrinut i sanitetskim vozilom odmah prevezen u Centar urgentne medicine Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“ u kojem su mu postupkom reanimacije specijalisti urgentne medicine spasili život. -Ovom vježbom željeli smo pokazati, budući da je i slučajni prolaznik bio uključen u samu realizaciju ove vježbe, koliko je važno da i naši sugrađani na neki način barem minimalno budu educirani na koji način mogu pomoći i uštedjeti svaku sekundu, odnosno, svaku minutu koja je značajna da se u biti postigne onaj zadovoljavajući rezultat, odnosno, da naš pacijent na kraju ostane živ, kaže Maja dr. Uremović, specijalistica urgentne medicine u Hitnoj medicinskoj službi Doma zdravlja Bihać.
Sedmično tri-četiri pacijenta u srčanom zastoju
Pacijente sa srčanim zastojem medicinsko osoblje Centra urgentne medicine u Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“ primi i zbrine tri do četiri puta sedmično, kaže dr. Faruk Ajdinović, specijalista urgentne medicine i naglašava kako su iznimno dobro trenirani i na međunarodnim kursevima za odgovor na ovakve situacije. -U pitanju je pacijent u srčanom zastoju. To je pacijent kojem je srce praktično prestalo kucati, koji ne diše i to je najhitnija vrsta pacijenata s kojima mi radimo jer u principu naš zadatak je pacijenta vratiti u život. I upravo to smo na ovom primjeru, odnosno, u ovoj vježbi uspjeli i nadam se da ćemo i u buduće iako imamo jako velik procent uspješnih reanimacija taj procent održati ili povećati, kaže Faruk dr. Ajdinović, specijalist urgentne medicine u Centru urgentne medicine – CUM Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću. Ovakve vježbe neophodnom je kontinuirano provoditi kako bi uvijek bili spremni i što bolje odgovorili na svaku situaciju koja zdravstvene radnike može zadesiti. Zadatak osoblja Hitne medicinske pomoći je da zbrinjava vitalno ugrožene pacijente, ali zbog nedostatka kadra, medicinsko osoblje je nerijetko u prilici da zbrinjava i one pacijente koji nisu životno ugroženi. Izlaze na sve saobraćajne nesreće te zbrinjavaju osobe sa srčanim zastojem, otežanim disanjem, iznenadnim gubitkom svijesti i različitim traumama.
Najvažniji odgovor očevidaca koji nisu medicinski obrazovani a zatekli su pacijenta u srčanom zastoju
-Imamo i instruktore Europskog resuscitacijskog vijeća i u Hitnoj pomoći Doma zdravlja Bihać i ovdje na CUM-u, tako da mi ne samo da možemo odgovoriti na ovakav problem već možemo i educirati kolege koji se s ovakvim problemima ne susreću kako se ovo radi, kaže Faruk dr. Ajdinović, specijalist urgentne medicine u Centru urgentne medicine – CUM Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću. U ovoj vježbi najbitniji je odgovor očevidaca koji nisu medicinski obrazovani a koji su zatekli pacijenta u srčanom zastoju. Upravo su oni otpočeli s reanimacijom što je medicinskim radnicima najbitnije da educiraju širu populaciju, kada je u pitanju reanimacija ali i generalno urgentna medicina. Ona počinje od porodice i zajednice – okruženja a zdravstveni radnici je, kako kaže dr. Ajdinović, i na prehospitalnom i na hospitalnom nivou, samo nastavljaju. (*)