SARAJEVO – Samoregulacijsko tijelo – Vijeće za štampu i online medije u BiH realiziralo je u srijedu Stručnu debatu „Izazovi online medija – zaštita profesionalizma i opstanak“ za profesionalce iz online medija, tražeći odgovore kako zajedno i u međusobnom dijalogu razjasniti probleme sa kojima se svakodnevno novinari susreću u svom radu. Cilj ove stručne debate je da se, uz asistenciju članova Vijeća za štampu i online medije, čija je uvodničarka bila Ljiljana Zurovac, program direktorica VZS u BiH, definiraju mogući zajednički nastupi i djelovanje profesionalnih Online medija za rješavanje problema, a u zajedničkom interesu i zaštite novinarske profesije i opstanka profesionalnih online medija na tržištu. Neizbježno, pravo i prvo pitanje je kako zaštititi slobodu govora, a spriječiti govor mržnje!
Na ovom svojevrsnom druženju i međusobnom dijalogu na početku 2019. godine predložena su i prihvaćena određena moguća rješenja na kojima treba započeti aktivnosti u narednom periodu o čemu će javnost putem online medija, u skladu sa profesionalnim principima slobodnog novinarstva blagovremeno biti informirana. Na početku stručne debate kojoj je prisustvovalo tridesetak vrhunskih, u najvećem broju urednika Online medija iz cijele BiH, među kojima i urednik u Redakciji ReprezenT-a, ponovljeni su već opće poznati problemi sa kojima se svakodnevno susrećemo zbog ugrožavanja i devalviranja profesije novinarstva i etičkog izvještavanja, konstantnog i sve većeg i češćeg kršenja autorskih prava, krađe tekstova i fotografija, širenja govora mržnje i huškačke retorike, te ozbiljnog materijalnog ugrožavanja nastupom divljih i anonimnih portala na marketinškom tržištu. Među urednicima su bili i članovi Žalbene komisije Vijeća za štampu. 
Na pitanja šta i kako možemo učiniti zajedno i zaštititi i svoj profesionalni rad i svoj opstanak na tržištu na debati su formirani konkretni odgovori i buduća djelovanja u cilju postizanja konkretnih rezultata u zaštiti online medija koji teže ka profesionalnom i odgovornom radu u interesu javnosti. Jedno od prihvaćenih rješenja je „obilježavanje“ profesionalnih i ozbiljnih portala ali isto tako i divljih, bez impressuma čija pojava je nazvana „portaloidi“. Prihvaćen je i prijedlog da se pri Vijeću za štampu utemelji Komisija koja bi se bavila krađom i kopiranjem,a posebno je na odobravanje naišao prijedlog da se konačno organizira registar portala. Na debati od učesnika čuli su se zanimljivi podaci. U BiH ima oko 1.700 portala te kako su mediji još uvijek bolji dio društva u kojem je na sceni neuspijeli eksperiment demokratije. Takođe je istraženo kako više na portalima zarađuju oni koji kradu od novinara, odnosno autora te da oko 22% naših para ide Google-u. 
Urednik ReprezenT-a je govorio o pozitivnim primjerima koji se ostvaruju vlastitim radom a odnose se na neprimjerene komanetare i smanjenje govora mržnje te da su akteri istih identificirani ali još nije upućena niti prijava a kamo li tužba. Sa divljim portalima ReprezenT također nema problema jer nikad ne uzima tuđe priloge a niti ne dozvoljava koristiti svoje koji su isključivo autorski radovi novinara i saradnika.
Procjenjuje se da na prostorima USK-a ima aktivnih oko 50 portala, ReprezenT je jedini registriran kao medij, potom su tu portali drugih medija i svega nekoliko registriranih kao udruženja građana. Svi ostali su divlji, bez adrese, impressuma i kontakta. Urednik ReprezenT-a posebno se osvrnuo na pojavu neprofesionalizma u lokalnim javnim medijima koji „uljepšavaju“ stvarnost i javnosti prezentiraju iskrivljenu sliku sa dešavanja ali i izrazio optimizam jer su se takve pojave počele sankcionirati pa je npr. Radio Velika Kladuša od strane RAK-a kažnjena sa pet hiljada KM. Esad ŠABANAGIĆ