Prijedlog aktivnosti za obilježavanje 75.-godišnjice Bune
Cazinska buna 1950. jedinstven je događaj koji je uzdrmao ex. Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju. Pobunili su se seljaci u srezovima: Cazin, Velika Kladuša i Slunj protiv tadašnjeg komunističkog režima. Cilj ustanka bio je oslobađanje seljaštva od previsokih nameta, terora i poniženja seljaštva u Državi. Ustanak je ugušen u krvi, ali i ukidanjem obaveznog otkupa poljoprivrednih proizvoda, ublažavanjem drugih nameta i promjenom odnosa vlasti prema selu i seljacima.
Brojna istraživanja rezultirala su objavom više knjiga i publikacija o Buni. Teror tadašnje Države prema seljaštvu, a posebno prema narodu Cazinske krajne i Korduna, javnost je osudila. Usvajanjem Rezolucije na parlamentu u Cazinu i USK-u to je i potvrđeno.
Sjećanje na tragične događaje iz prošlosti najefikasnije se ostvaruje kroz razvoj kulture sjećanja. U Cazinskoj krajini Buna može i treba biti okosnica razvoja historijskog turizma. Stoga predlažemo da se u Cazinu (po kojem je ustanak seljaka i imenovan) za 75-tu godišnjicu Bune (2025. godine), realizuju slijedeće aktivnosti:
- Obezbjediti prostor za stalnu postavku dokumenata Bune – spomen soba
- Podići spomenik Buni – žrtvama
- Trg ili ulicu u Cazinu imenovati po Cazinskoj buni 1950.
- Buna u Evropi
Obrazloženje
- U Spomen sobu unijeti sve napisane knjige i publikacije o Buni, značajnija državna dokumenta o likvidaciji Bune, podatke o ubijenim seljacima, značajnijim vođama ustanka, i druge znamenitosti Bune (Ovu aktivnost realizirati u suradnji sa Kantonalnim arhivom u Bihaću).
Žarište ustanka bilo je naselje Liskovac iz kojeg su:
– zamjenik komadanta Bune i vođa Muslimana – Bošnjaka u ustanku
– masovni broj ustanika
-najviše ubijenih civila-građana na terenu
-najveći broj protjeranih porodica-građana u srbačke logore
-najveći broj osuđenih na smrt-strijeljani, te na dugogodišnje kazne zatvora.
Predlaže se grad Cazin za lokaciju spomen sobe.
- Iz istih razloga kao pod br.1, predlaže se: a) Podizanje spomenika Buni – u gradu Cazinu i b) Podizanje spomenika Buni – žrtvama u Liskovcu.
Bilo bi umjesno i simbolično da se spomenik izgradi od Liskovačkog kamena. Npr. da to bude oveća kamena gromada u čijem gornjem dijelu bi pisalo: „,BITKA ZA PRAVDU VJEČITA POTREBA ČOVJEKA“
U sredini spomenika: „1950. GODINE U CAZINSKOJ BUNI PROTIV KOMUNISTIČKOG TERORA NAD SELJAŠTVOM ŽIVOTE DALI SU“:
MILAN BOŽIĆ „PLAŠČANIN“, ALE ČOVIĆ, MILE DEVRNJA, NIKOLA BEUKOVIĆ, HASIB BEGANOVIĆ, STOJAN STRAČEVIĆ, MUŠE KOVAČEVIĆ, HUSEJIN KEKIĆ, ALAGA JUŠIĆ, AGAN BEGANOVIĆ, MEHMED MISKIĆ „ABA“, HASAN ŠARIĆ, SELIM ŠARIĆ, ŠERO BAŠIĆ, HASAN MUJKIĆ „MUJKANOV“, ARIF DURMIĆ, MAHMUT BEGANOVIĆ, ŠAHIN SEFERAGIĆ.
U donjem dijelu spomenika tekst: „POVODOM 75. GODIŠNJICE CAZINSKE BUNE“.
(Učesnik u suzbijanju ustanka Haso Ćoralić, uposlenik u srezu Cazin – svjedok događaja iz „Pedesete“, na naučnom skupu povodom 60. godišnjice Bune u Zagrebu 2010. godine, u svom referatu „Cazinski ustanak 1950.“ navodi da je prilikom čišćenja terena ubijeno 19 civila na području Cazina i Velike Kladuše. Istraživačima Bune ovu brojku spominjali su i drugi svjedoci, ali se nisu mogli sjetiti imena svih 19 osoba, te zbog toga nisu evidentirani u knjigama. Ako se u međuvremenu utvrdi nova žrtva, treba ime dodati spisku.)
Redoslijed imena utvrđen je prema funkciji u Buni, imena dvojice ubijenih Slunjana uvrštena su u spisak iz razloga što su i oni također učesnici Bune. Buna je jedinstven poduhvat Muslimana, Srba i Hrvata sa ovog područja, bez ikakvih nacionalističkih konotacija i obilježja. Osim toga, Buna niukom slučaju ne može se dovasti u vezu sa događajima 90-ti godina XIX stoljeća. Nedopustivo bi bilo ustanike razdvajati po nacionaloj i vjerskoj osnovi. Jedinstven pristup ustanicima imati će pozitivan odnos na međunacionalne odnose. (Konačnu verziju spomenika trebalo bi svakako utvrditi putem javnog poziva i uz konsultaciju struke).
- Ranije su čelnici Općine, a sada Grada Cazina isticali (preuzeli obavezu), da jedan trg ili ulica u Cazinu treba nositi ime po Cazinskoj buni 1950. Optimalan je rok da se to realizuje do 75. godišnjice Bune.
- Za Cazinsku bunu 1950. Evropa i širi svijet, i pored zabrane vlasti da se o njoj javno govori i piše, saznali su odmah nakon njenog gušenja. U kontekstu širenja istine o Buni prevedeno je i objavljeno na engleski jezik drugo izdanje knjige dr.Vere Kržišnik Bukić pod naslovnom: „Cazinska Buna 1950. od istine ka pravdi”. Zahvaljujući tome danas se ime Cazina, Velike Kladuše i Cazinske krajne nalazi na više destinacija evropskih država, Amerike i šire. Bilo bi sasvim primjereno da se promocija ovog izdanja obavi, prije svega, u Cazinu i Velikoj Kladuši. U kontekstu ovoga, može se organizovati i stručna rasprava (okrugli sto) na ovu temu.
Realizacijom ovog programa, mišljenja sam da bi, Grad Cazin dobio solidnu osnovu za razvoj historijskog turizma. To svakako podrazumijeva da bi u turističku ponudu trebalo uključiti i druge historijske događaje i znamenitosti po kojima je Cazinska krajina prepoznatljiva.
Prijedlog mjere delegira se gradonačelniku i Gradskom vijeću Grada Cazina, a putem Centra za Kulturu i sport Cazin. Ahmet ČOVIĆ
Naknadno Obavještenje:
Dragi prijatelji Grada Cazina, dragi mještani Mjesne zajednice Liskovac ovom prilikom Vas pozivamo na tradicionalno obilježavanje „Cazinske bune“ koje će se održati 05. maja sa početkom u 14:00 sati. Svečeni program održat će se u zgradi Mjesne zajednice Liskovac. Dobro nam došli. (KUD Liskovac)