BIHAĆ – Volonteri Crvenog križa grada Bihaća od 5. juna migrantima u prihvatnom centru u bivšem Đačkom domu u Borićima više neće kuhati i dostavljati tople obroke jer niko od institucija vlasti ovoj organizaciji ne pruža nikakvu financijsku podršku. Odluka je to Predsjedništva Crvenog križa grada Bihaća saopćena na konferenciji za novinare. Ukoliko institucije vlasti s Crvenim križem potpišu sporazum i prihvate financirati troškove ishrane migranata, volonteri Crvenog križa će pripremanjem toplih obroka nastaviti hraniti migrante, poručeno je s press-konferencije.
Vapaj institucijama
Na tešku humanitarnu situaciju brige o migrantima kojih je, prema posljednjim podacima, 1.300 na području grada, ukazali su predsjednik i sekretar Crvenog križa grada Bihaća, Abdulah Budimlić i Selam Midžić, te Husein Kličić, predsjednik Crvenog križa USK-a. Zbog do sada izostale financijske podrške Crveni križ grada Bihaća, migrante više ne može hraniti. -U slučaju da se pojave državne institucije koje će reći, okej, šta vam to treba, koliko mi trebamo izdvojiti da vi nastavite, mi ćemo migrantima nastaviti kuhati obroke. Ovo je stvarno vapaj državnim institucijama i organima da se uključe u ovu problematiku. Migranti su počeli vladati s nama. Sve ih je više, sve su prisutniji u gradu. Miješaju se s građanima. Naša djeca stupaju u kontakte s njima, druže se. Ti kontakti su mogućnost za širenje zaraze. Migranti se nalaze i po privatnim objektima. Odgovorni trebaju dobro razmisliti, ko će odgovarati ako nam se desi eskalacija i ne budemo imali ovo sve pod kontrolom, kazao je Selam Midžić, sekretar Crvenog križa grada Bihaća. Prestankom isporuke toplih obroka, volonteri Crvenog križa neće prestati voditi brigu o migrantima, već će i dalje održavati higijenu u prihvatnom centru i sanitarnim kontejnerima, u ograničenim vremeneskim periodima radit će info-pult na kojem će migranti moći iskazati svoje potrebe, dijelit će im higijenske potrepštine, odjevne predmete i obuću. -Migrantima smo ustupili četrdeset šatora, dali smo svoje stolove, svoje kaške, viljuške. Nije to više samo problem koliko treba tanjira. Tu treba deset tona tanjira, kašika, viljuški, noževa. Svaki dan nam treba hiljadu, hiljadu i po takvih stvari. Ko će to namiriti ako neće država. Svaki dan mi kupujemo od svoje crkavice stodvadeset kila kruha. Kome, zašto i zbog koga, pita se Abdulah Budimlić, predsjednik Crvenog križa grada Bihaća. Dodaje kako na ova pitanja vlasti nemaju odgovora. -Ako je država u nama prepoznala partnera, mi ćemo i dalje raditi ovo što radimo, ali nam se mora nadoknaditi mjesec i po dana izgubljenog vremena i ovo neko mora da plati, dodaje Budimlić.
Odustali medicinari
Kantonalnom i gradskom Crvenom križu je s velikim zakašnjenjem pristigla pomoć Crvenog križa Federacije i BiH a najveću pomoć do sada su pružili građani. Najveći teret brige o migrantima podnijeli su volonteri Crvenog križa grada Bihaća i oni to više ne mogu, poručeno je. -Svako donese pomoć u hrani, higijenskim sredstvima, odjeći, obući. Niko ne vidi troškove goriva, plina za kuhinju, ostalih materijalnih troškova, vozila, ljudstva, ishrane ljudstva koje ovdje radi, troškove vode, struje… Niko te troškove nije predvidio. To Crveni križ bez konkretne pomoći u konitinuitetu i potpisanog sporazuma, neće biti u mogućnosti da radi, kaže Husein Kličić, predsjednik Crvenog križa Unsko-sanskog kantona. Kvalitetnu primarnu zdravstvenu zaštitu migrantima pružio je medicinski tim Doma zdravlja Bihać koji, kako kaže v.d. direktorica ove zdravstvene ustanove Anela Softić Kasumović, više ne dolazi u prihvatni centar, o čemu je obavjestila Ministarstvo zdravstva USK-a. -To nam je zaista žao ali mi nismo u financijskoj mogućnosti. Bez obzira što su ljekari humani ljudi, doživljavali smo različite situacije na terenu. Nemamo podrške ni od koga, osim od Crvenog križa. Žalosno je što ovdje nije došao niko od institucija vlasti Grada i Kantona da zajedno pokušamo iznaći rješenje ovoga kompleksnog problema, kaže dr. Anela Softić Kasumović, v.d. direktorica Doma zdravlja u Bihaću. Ukoliko migranti iz Bhaća krenu u gradove širom BiH bit će to za društvo veliki globalni problem kojeg će teško moći kontrolisati, naglašeno je na kraju konferencije za novinare. Samir TULIĆ