NOVI GRAD – U Novom Gradu održana je tematska sjednica Općinskoga vijeća posvećena gradnji radioaktivnoga odlagališta. Uz odbornike, sjednici su bili prisutni predstavnici državnog parlamenta, općina u slivu rijeke Une, stručnjaci i ekolozi. Javno su još jednom poručili hrvatskim vlastima da odustane od lokacije Trgovske Gore kao potencijalne za gradnju nuklearnoga i radioaktivnog odlagališta. U tom pravcu iskoristit će, naglasili su, stručne i pravne argumente kod domaćih ali i međunarodnih sudova.
Revidirati Nacionalni program
Novljani ne žele radioaktivni otpad u svom dvorištu. Ne žele ga ni Krajišnici, stanovnici Pounja. Ukratko, gradnji odlagališta na Trgovskoj Gori protivi se cijela bosanskohercegovačka javnost i njena vlast koja je po prvi put jedinstvena u nečemu. Borba, do sada bez uspjeha, traje već dvije decenije. Nedavne aktivnosti Republike Hrvatske da kasarnu Čerkezovac ustupi tamošnjem ministarstvu okoliša, signal je da susjedi žele što prije smjestiti otpad na ovu lokaciju. -Pozivam Vladu Republike Hrvatske i premijera Plenkovića da revidiraju Nacionalni program, izmijeni ga i izuzme lokaciju Trgovske Gore kao lokacije za odlaganje radioaktivnog i nuklearnog otpada, kaže Jasmin Emrić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine.
Procjena je da bi, ukoliko dođe do uspostavljanja odlagališta, posljedice bile nesagledive. Ugrožena će biti i flora i fauna, ali i zdravlje ljudi koji žive u tom pojasu. Da odabir Hrvatske nikako ne odgovara namjeni ukazuju brojni parametri. -Velikom dinamikom bi se kontaminacija širila i brzo zahvatila ne samo područje Dvora i Novog Grada koji su najviše izloženi, nego i niže. Radi se o lokalitetu koji kad se gledaju elementi koji se cijene, da ni jedan kriterij koji se cijeni nije povoljan kad je u pitanju lokalitet Trgovska Gora, kaže prof. Edin Delić, s Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli. Aktivnosti na sprječavanju gradnje provodi i Agencija za radijaciju i nuklearnu sigurnost BiH. Preko europskih institucija pokušat će osporiti lokaciju Trgovske Gore. -Želimo posjetiti Euro atom, da pitamo u kojem statusu je Nacionalni program kojeg je Republika Hrvatska usvojila krajem prošle godine. Svakako, i da u tom programu zajedno s relevantnim prođemo kroz stavke za koje smatramo da nisu ispunjene onako kako bi trebale biti ispunjene, kaže Emir Dizdarević, iz Agencije za radijaciju i nuklearnu sigurnost Bosne i Hercegovine. 
Milion eura mita
Radioaktivni otpad izravna je prijetnja za više od 200.000 ljudi. U lokalnim zajednicama, od Novog Grada, preko Cazina, Bužima, Bosanske Krupe i Bihaća složni su u namjeri da ne dozvole otpad u svojoj blizini. Direktno izložen zračenju bio bi Novi, kojeg od lokacije eventualnog odlagališta dijele dva kilometra. -Ljudi koji žive u graničnom pojasu a s druge strane su te granice mogu i moraju biti zaštićeni, kaže Miroslav Drljaća, načelnik Općine Novi Grad. Armin Halitović, načelnik Općine Bosanska Krupa kaže kako su vlasti i građani ove općine zabrinuti budući da je to područje u prečniku od trideset kilometara od same lokacije. -Praktično, ne bi se moglo ni živjeti, kaže Halitović. Hrvatske vlasti i dalje šute. Na upite bosanskohercegovačkih vlasti, brojne inicijative, rezolucije nema odgovora. Usamljena u svom problemu je općina Dvor s hrvatske strane. Ignorišu njihovo protivljenje, služeći se javno ucjenama i mitom. Prije dvije godine ponudili su pozamašnu svotu načelniku Općine samo da dobiju pristanak lokalne zajednice. -Milion eura je bila cijena. Rekao sam ne. I tad sam rekao a i danas kažem, ne postoji zakonski okvir o bilo kakvim novcima, tako da nije lijepo licitirati s novcima, kaže Nikola Arbutina, općinski načelnik Dvora u susjednoj RH. Tada a i danas rekli su ne odlagalištu radioaktivnog otpada. Svoj stav ponovo će iznijeti na protestima 10. aprila a pridružit će im se i Novljani. Samir TULIĆ