VELIKA KLADUŠA – U petak je u restoranu „Hamm“ u Velikoj Kladuši održana Konferencija pod nazivom „Evropski izbori u sjeni (dez)integracije: Pogled s’ balkanske rute“. Dan ranije ista Konferencija na istu temu održana je u Sarajevu. a obje je organizirao Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, zajedno s’ Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Ljubljani i Heinrich Boll Stiftung BiH. Prvog dana konferencije u Sarajevu učešće je uzelo više od dvadeset istraživača i solidarnih aktivista iz BiH i regije, koji su razmijeniti analize, perspektive i ideje nastale tokom rada na takozvanoj balkanskoj ruti.
Drugog dana u Velikoj Kladuši učesnicima iz Sarajeva su se pridružiti lokalni aktivisti, izbjeglice i migranti koji se nalaze u ovom najzapadnijem gradu BiH. Organizatori su istakli da ovim događajima žele doprinijeti boljem razumijevanju „balkanske rute“ kod lokalne javnosti, zatim intervenirati u program javnih diskusija pred nadolazeće evropske izbore, te potaknuti razmjenu informacija između eksperata i aktivista koji rade na „balkanskoj ruti“ i kreatora evropskih politika.
-Izvještaji o humanitarnoj situaciji u kojoj se izbjeglice i migranti nalaze su obeshrabrujući, a oni vezani za policijsko nasilje na granicama EU alarmantni. Antagonizam između lokalnog stanovništva i ljudi koji su u prolazu ka EU je sve veći zbog lošeg upravljanja situacijom od vlasti, a migranti postaju oruđe za produbljenje podjela u društvu i akcentiranja dezintegracijskih tendencija. Neefikasnost lokalnih i državnih vlasti vodi ka jačanju lokalnih antagonizama dok etnonacionalisti koriste situaciju za daljnu etničku polarizaciju i legitimaciju politika straha, kazao je Andrej Kurnik, profesor Univerziteta u Ljubljani, koji se već nekoliko godina bavi temama migracija, a posljednja tri mjeseca je gostujući profesor na FPN-u u Sarajevu.
Glavni ciljevi ovog projekta su: uključiti akademske radnike i borce za ljudska prava u naučnu mrežu koja povezuje istraživače i različite stručnjake koji rade na „balkanskoj ruti“; iskazati solidarnost s lokalnim stanovništvom i organizacijama civilnog društva koji se solidarišu s izbjeglicama i migrantima na ruti; uspostaviti veze između naučnika, građanskih aktivista te bh. i europskih donosioca odluka, koje će omogućiti buduću saradnju u analiziranju situacije i definiranja prijedloga za kreatore politika.
Na Konferenciji u Velikoj Kladuši, učesnici su bili i novinari, lokalni i aktivisti iz Italije i Hrvatske, izbjeglice i migranti, kao i zastupnici u Općinskom cijeću i Skupštini USK-a. Prema riječima moderatora konferencije u Velikoj Kladuši Amira Purića, „cilj ovog skupa jeste da se ukaže na sve one propuste koji ne doprinose rješenju migrantske krize i da se pokuša koordinirano djelovati u ovakvoj situaciji“.
Jedna od učesnica bila je i prof. dr. Vildana Alibabić, (Naša stranka) koja je istakla da nikad ne bi prihvatila činjenicu da zbog trenutne situacije „neko pokuša da nam prikači etiketu da smo nehumani, jer to Krajišnici nikad nisu bili i neće biti bez obzira na poteškoće sa kojima se trenutno susreću. Ono što je činjenica i istina jeste da je kod migrantske krize država u potpunosti zakazala“, istakla je Alibabić.
Svoje impresije oko svega ovog iznijeli su i sami migranti, koji su govorili o tome da ih najviše pogađa to što se generaliziraju sa onima koji prave probleme lokalnim zajednicima, a najviše su se dotakli nasilnog odnosa hrvatske policije prema njima i njihovog nelegalnog protjerivanja i vraćanja u BiH.
Jedan od zaključaka drugog dana Konferencije, jeste da je potrebna bolja koordinacije svih relevantnih struktura, kako predstavnika vlasti na svim nivoima, tako i migranata i lokalnih aktivista te umrežavanje svih koji na bilo koji način rade na ovoj problematici. Esad ŠABANAGIĆ