Slapovi Niagare — zadivljujući doživljaj
Prilikom nedavnog boravka u Americi i Kanadi organizirano sam više dana boravio na predivnim vodopadima Niagare sa obje njene strane. Tako sam imao priliku vidjeti ovo svjetsko čudo prirode danju i noću i sve popratno što se oko Niagare još nalazi. Poseban je doživljaj i osjećaj vidjeti slapove iz neposredne blizine. Ova i naredne reportaže će Vas uvjeriti da je to uistinu poseban doživljaj. Slapove sa američke strane obilazio sam tokom dana sam dok su mi na kanadskoj strani domaćini bili naši Krajišnici sa kojima smo Niagarine vodopade u obliku video zapisa ovjekovječili danju i noću kao i sve drugo što je interesantno. Bila je to moja treć posjeta Niagari ali nikad ovako sadržajna i nikad sa kamerom.
Čovjek je prirodno oduševljen božanstvenom snagom prirode iz koje crpi svoja nadahnuća. Slapovi Niagare su jedno od onih mjesta na svijetu gdje se u dodiru s prirodom čovjek osjeća manjim od makova zrna. Jedan od najvećih vodopada na svijetu, a svakako najpoznatiji, senzacionalna je prirodna pojava na istoimenoj rijeci nastala prije 12.500 godina, koja je prirodna granica između SAD-a i Kanade te povezuje dva velika jezera – Erie i Ontario. Iako je na Zemlji velik broj vodenih tokova koji tvore puno veći pad, Niagarini slapovi najimpozantniji su od svih. Niz njene strmine u svakoj minuti se obruši ili proteče gotovo 168 hiljada kubičnih metara vode. Dakako, ta količina varira i ovisi o godišnjem dobu, no svakako je impresivna i izaziva divljenje na prvi pogled kao i pri svakom ponovnom posjetu.
Slapovi Niagare, veličanstvena prirodna snaga
Od jezera Erie rijeka Niagara mirno teče gotovo 56 kilometara, a u blizini jezera Ontario pretvara se u brzake koji užurbano jure prema kataraktu u magli vodene prašine. Zatim slijedi dramatičan pad sa visine od otprilike 50 metara u kojem se bujica uz grmljavinu strmoglavljuje u podivljalu pjenu kao da juri u ponor bez dna. Otok Goat, na ivici kaskade, rijeku dijeli na dva dijela. Američki slapovi na istočnoj strani čine ravnu crtu dugu 328 metara, ali zato su za četiri metra viši od kanadskih Horseshoe Falls (Slapovi potkovice). Oni su ipak znatno spektakularniji i dvostruko širi od Američkih slapova, a kako im i ime govori, imaju oblik potkovice. Protežu se u širini od čak 675 metara. Posebno je zanimljivo što je Nijagara kod Slapova potkovice dublja od same visine vodopada. Rijeka je na tom mjestu duboka 56, a slap je visok 52 metra. Taj se dio slapa kojim se sa litice slijeva oko 90 posto toka Nijagare naziva i Kanadskim vodopadom, jer je većim dijelom vidljiv sa kanadske strane granice.
Niagarini se slapovi sastoje od tri dijela. Najimpresivniji je svakako Horseshoe Falls – Konjska potkova, najveći od tri slapa, koji je naziv dobio jer svojim polukružnim oblikom zaista nalikuje na potkovu. Takozvani Američki vodopad podijeljen je na dva dijela i manje je impresivan od kanadskog „brata“, jer se njime u dubinu slijeva tek jedna desetina količine vode u odnosu na Horseshoe Falls. Kada već spominjemo slapove treba ih imenovati. To su Horseshoe, American i Bridal. Stoga i ne začuđuje da se najveći broj turista koji posjećuju Niagarine slapove pripisuje Kanadi jer je doživljaj s kanadske strane granice kudikamo impresivniji.
Unatrag stotinu godina Niagarini su vodopadi postali jedna od najomiljenijih svjetskih turističkih odredišta. Posljednjih desetljeća godišnje je pohodi i do 14 miliona posjetitelja, čime se ostvaruje nezamisliv turistički boom koji je od „gradova blizanaca“ Niagara Fallsa (NF New York i NF Ontario) pretvorio konstantno gradilište hotela i ostalih oblika smještajnih kapaciteta. Sam naziv Niagara dolazi od irokeške riječi „onghiar“ (izgovara se on-ge-ara), u značenju „grmljavina vode“.
Osim što su poznati po svojoj ljepoti, poznati su i kao vrijedan izvor hidroelektrične energije. Dakle pored toga što su pravi mamac za turiste ujedno su i prava vrijednost za očuvanje energije. Proučavajući malo povijest tog dijela svijeta, naišli smo na par zanimljivih informacija. Davne 1901. godine, učiteljica poznatija kao Annie Edson Taylor bila je prva osoba koja se usudila spustiti preko slapova u bačvi. Ne moramo ni spominjati da je bilo nekih ozljeda, ali je preživjela. Nakon izlaska iz bačve rekla je kako to nitko više ne smije pokušati. Neke stvari treba promatrati sa udaljenosti. Nakon Anni Taylor još je 16 osoba napravilo isto što i ona, neki u gumenoj bačvi, neki u kajaku a neki u džef skiju. Jedanaest ih je preživjelo. Stajanje na slapovima je zakonom zabranjeno i stoga onoga ko preživi čeka sud i suđenje. Slapovi Niagare su osim na fotografijama turista ovjekovječeni i u filmovima poput supermena ili Niagare iz 1953. godine koji je glumicu Marlyn Monroe preko noći vinuo među najsjajnije holiwudske zvijezde. Ostalo je historija!
Američki vodopad podijeljen je na dva dijela i manje je impresivan od kanadskog. Upravo zbog toga najviše turista koji posjećuju Nijagarine slapove, dolazi u Kanadu jer je doživljaj znatno fascinantniji. Tu je 1893. godine otvorena prva svjetska hidrocentrala, za čiju je gradnju uveliko zaslužan Nikola Tesla koji ju je osmislio. Kako je Tesla odnedavno u obliku kipa prisutan i na kanadskoj strani Niagare, pripremit ćemo posebnu reportažu samo o njemu i njegovom djelu na Niagari. Razgledanje slapova sa obje strane je besplatno. Inače, među dvadeset najposjećenijih svjetskih destinacija, deset ih je u Americi, a prve tri i najposjećenije su također u Americi. Prirodna atrakcija Niagarini vodopadi šesti su u svijetu po broju posjeta na godšnjem nivou.
Deset svjetskih destinacija (po broju posjeta turista)
1. Times Square – New York (SAD) 35,2 miliona
2. National Mall s Washingtonovim spomenikom te Lincolnovim i Jeffersonovim memorijalnim centrom – Washington (SAD), 25 miliona
3. Disney World’s Magic Kingdom – Lake Buena Vista (SAD), 16,6 miliona
4. Trafalgar Square – London (Engleska), 15 miliona
5. Disneyland Park – Anaheim (SAD), 14,7 miliona
6. Niagara Falls – Ontario/New York, (Kanada i SAD), 14 miliona
7. Fisherman’s Wharf/Golden Gate park-San Francisco (SAD), 13 miliona
8. Disneyland i Disney Sea – Tokio (Japan), 12,9 miliona
9. Katedrala Notre-Dame – Pariz (Francuska), 12 miliona
10. Disneyland Paris – Marne-La-Vallee (Francuska), 10,6 miliona
PRIPREMIO: Esad ŠABANAGIĆ