BUŽIM – Za stvaranje jedne realne slike o djelovanju nevladinog sektora u općini Bužim, odlučili smo se a kako nam već i iskustvo nalaže, da odgovore na ovu problematiku potražimo u općinskoj administraciji i kod što većeg broja predstavnika nevladinih organizacija u ovoj lokalnoj zajednici.
Ovdje su udruženja, kako nam je kazao Sead Emrić, referent za društvene djelatnosti, u čijoj su ona nadležnosti, svrstana u tri kategorije, i to ona koja su orijentisana prema sportu i takvih je 24, boračka udruženja kojih u Bužimu ima šest te ostala u koja se ubrajaju udruženja žena, kulturno-umjetnička društva, udruženja mladih, udruženja poljoprivrednika, pčelara, lovaca, ribolovaca, planinara, i ostala.
-Danas na području općine Bužim u oblasti kulture djeluje veliki broj udruženja i organizacija, među kojima se posebno ističu: BZK „Preporod“, Hor ilahija i kasida „Gazija”, Udruženje „Ilmijja” Bužim, KUD „Sevdah“ Bužim, KUD „Čava”, Udruženje žena „Izvor”, i dr. Navedena udruženja uzimaju učešće u obilježavanju značajnih državnih i vjerskih datuma, te na različite načine daju doprinos održavanju manifestacije „Slobodarski dani viteškog grada Bužima”. Svojim nastupima, projektima i aktivnostima kako unutar općine tako i šire, vrijedni članovi ovih udruženja doprinose očuvanju i promociji kako nacionalne, tako i lokalne, autohtone kulture i tradicije, piše na zvaničnoj stranici Općine Bužim a na kojoj nema popisa udruženja.
Zapaženu ulogu u kulturnom životu općine Bužim imalo je i nekoliko umjetnika, među kojima su i Sead Emrić, naš domaćin u ime Općine te njegova supruga Halida, kiparica i vajarica, a važno mjesto u umjetničkom stvaralaštvu, pripada i rahmetli Nedžibu Vučelju, umjetničkom fotografu, dugogodišnjem dopisniku Redakcije ReprezenT. Naravno, ne umanjujemo značaj niti ostalih navedenih Bužimljana koji su kao umjetnici na različitim poljima ostavili traga u kulturnom životu Bužima.
Raditi bilo šta u Bužimu a ne primijetiti veliku ulogu mladih i njihovo prisustvo u svim sferama života, bio bi ozbiljan novinarski propust. Stoga smo se interesirali na koji način ova lokalna zajednica prati rad mladih i kako ih tretira. Na službenoj stranici Općine piše: -Po statističkim podacima općina Bužim predstavlja vrlo vitalnu sredinu, u kojoj mladi ljudi čine najznačajniji dio ukupnog stanovništva. Iako je prirodni priraštaj iz godine u godinu sve niži, najnoviji pokazatelji ukazuju da je procenat mladih još uvijek vrlo visok, i da je svaki šesti Bužimljanin učenik osnovne ili srednje škole.
Brigu o ovoj populaciji, između ostalih vode i brojna udruženja, koja na razne načine pokušavaju načiniti iskorak, i postojeću energiju mladog čovjeka iskoristiti u cilju unaprijeđenja života i cjelokupnog ambijenta u općini Bužim. U tom smislu, u radu i djelovanju navedenih udruženja značajna pažnja se posvećuje poboljšanju kulturne, socijalne ili ekološke svijesti, te realizaciji različitih kulturno-umjetničkih, sportskih, obrazovnih, humanitarnih i ekoloških projekata od značaja za mlade ali i širu društvenu zajednicu. U navedenim aktivnostima vrlo istaknutu ulogu imaju Udruženje mladih Bužim – UMB, Asocijacija studenata općine Bužim – ASOB, Humanitarna organizacija „SADAKA”, Udruženje za zaštitu životne sredine „HUDUT“, i druga.
Radeći ovaj prilog, najavili smo ovu činjenicu, a kroz priču čitateljima smo približili na koji to način i kako mladi daju svoj doprinos, prije svega onom što nas je posebno interesiralo, a to je problematika tzv. ženskog pitanja.
Za žene u Bužimu ne može se baš reći kako su malo zastupljene u ovom sektoru, osim što je to slučaj u politici jer je Bužim jedina općina na prostorima USK-a u čijem predstavničkom tijelu – Općinskom vijeću u nekoliko mandata uopće nije bilo predstavnica žena. U aktuelnom sazivu tek je jedna vijećnica od ukupnog broja 17 koliko broji Općinsko vijeće.
Za razliku od nekih drugih sredina na prostorima USK-a u kojima su pitanja žena te pitanja o mladima, na zadnjem mjestu, ovdje to, na svu sreću, nije slučaj. Iako se u Bužimu razlikuju numerička slika (85 registriranih) od onih aktivnih i na terenu vidljivih, (oko 40) nevladin je sektor ipak razvio solidne potencijale civilnog društva u kvantitativnom ali i kvalitativnom smislu što se osjetilo i primijetilo našim radom na terenu. Ono što smo zabilježili potvrdiće u pripremljenoj priči naši sagovornici, Bužimljanke i Bužimljani koji su strukturalno uključeni u život civilnog društva, bilo kao aktivisti, koordinatori, članovi udruženja ili lideri pojedinih asocijacija.
I na kraju jedno zapažanje koje moramo istaći kao pozitivan primjer. Svi naši sagovornici ili sagovornice, isticali su korektan odnos lokalne vlasti prema nevladinom sektoru i onom što oni rade. Svi su zadovoljni i financijskim praćenjem njihova rada što u konačnici sasvim sigurno i jeste rezultat tolikog broja aktivnih nevladinih organizacija i udruženja u jednoj maloj lokalnoj zajednici. Pripremila: Amina ŠEKIĆ – volonterka
Ovaj prilog Redakcija ReprezenT-a realizira u okviru Projekta „Osnaživanje uloge žena u javnom životu USK-a“ kojeg podržava USAID a implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) Sarajevo. Projektom se želi povećati vidljivost žena u svim sferama njihovog djelovanja, podjednako u svih osam općina USK-a, sa ciljem senzibilizacije javnosti o njihovom položaju i problemima te načinima kako takvo stanje eventualno poboljšati i mijenjati.
