ZAGREB – U subotu je u Bošnjačkoj nacionalnoj zajednici Zagreba i Zagrebačke županije, u Zagrebu održan Simpozij: Sulejmanpašićeva kritika žurnalizma iz 1936-te godine te je tom prilikom i promovirano reprint izdanje ove knjige naslova: Žurnalizam razarač čovječanstva i novinarstvo sa najmanjom merom žurnalizma.
Za Dževada Sulejmanpašića donedavno se uopće nije čulo, međutim sada se smatra utemeljiteljem teorije medija i medijske analitike na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Mnoge postavke iz njegove knjige objavljene 1936. o novinarstvu kao razaraču čovječanstva mogu se primijeniti i na današnje medije.
Cilj održavanja Simpozija o Sulejmanpašiću je da pokuša dokazati vrijednost ovog malo spominjanog i zanemarenog znanstvenika u odnosu na svevremenost i vrijednost njegova djela.
Dževad Sulejmanpašić je rođen u Bugojnu a živio je, između ostaloga u Sarajevu i Beogradu, u kojem je i izdana ova knjiga pisana ekavicom. On nema svog potomstva pa su organizatori ovog Simpozija koji bi trebao rezultirati novim izdanjem sabranih djela o Dževad Sulejmanpašiću, teško došli do osnovni podataka o njemu i do saglasnosti da se izda reprint izdanje te da se radi na novom izdanju o Sulejmanpašiću.
Prof. dr. sc. Sead Alić je u prigodnom letku za ovaj Simpozij o Sulejmanpašiću napisao slijedeće: Dževad Sulejmanpašić – prvi teoretičar medija jugoistočne Europe. Danas je relativno jednostavno prihvatiti sud koji kaže da su sustavi medijskih posredovanja jedan od najvećih problema suvremene civilizacije. Obilje je literature koja će to potvrditi, a i nema ozbiljnijeg autora (od onih koji razmišljaju o medijima) da nije bar nekim segmentom svog rada kritički progovorio o manipulativnom karakteru medija, odnosno pogubnosti medijskog senzacionalizma.
No Dževad Sulejmanpašić o tome je govorio i pisao još tridesetih godina prošlog stoljeća. Naime 1936-te je objavljena njegova knjiga Žurnalizam razarač čovječanstva i novinarstvo sa najmanjom merom žurnalizma kao prvo takvo kritičko djelo o medijima na jugoistoku Europe. Riječ je o prvoj studiji o medijima i njihovom utjecaju na sve segmente ljudskog života. Po tome Dževad Sulejmanpašić predstavlja prvog teoretičara medija u suvremenom smislu u ovom dijelu svijeta. Dakle u vrijeme kada su svoje tekstove objavljivali članovi frankfurtskog kruga i svoja problematiziranja utjecaja tehnike na umjetnost i ljudsko iskustvo (Benjamin, Adorno, Horkheimer…), a tridesetak godina prije teza Razumijevanja medija glasovitog „gurua modernih medija“ Marshalla McLuhana – Bosna je iznjedrila teoretičara medija koji je prije mnogih drugih upozoravao na opasnosti koje ne dolaze ponajprije od objavljenih informacija, nego od oblika medija. Trideset godina prije McLuhana Sulejmanpašić je svojim svojim suvremenicima pokušavao dočarati kontekst onoga što će McLuhan kasnije iskazati tezom Medij je poruka.
Sulejmanpašić u ovom svom, gotovo proročanskom djelu, analizira utjecaj žurnalizma (senzacionalizma) na slabljenje morala, religije, psihičkog života, umjetnosti, društvenog reda, mira, nauke, a u dubljem (filozofskom) smislu i negativan utjecaj žurnalizma na um i duh (onako kako ih on vidi u svom razumijevanju Imanuela Kanta).
Sulejmanpašić je danas manje-više zaboravljen. S nadom gledamo u ljude i inicijative koje će izvući autora prve teorijske knjige o medijima na prostoru jugoistočne Europe i dati dostojno mjesto njegovim upozorenjima.
Naprosto, previše toga je najavio da bi bio zaboravljen. U mnogim je stvarima na ovim prostorima bio prvi i kao takav treba biti, kao autor, teoretičar, poznavalac teorije i prakse medija – poštovan.
Upravo će učesnici ovog Simpozija koji su se i obratili prisutnima, njih 13, pripremiti po jedno poglavlje za Zbornik radova i to kako slijedi: prof. dr. sc. Adnan Jahić, Univerzitet u Tuzli; doc. dr. sc. Đorđe Obradović, Sveučilište u Dubrovniku; prof. dr. sc. Fahira Fejzić Čengić, Univerzitet u Sarajevu; prof. dr. Ljiljana Lj. Bulatović i prof. dr. Goran Bulatović, Univerzitet Singidunum; prof. dr. sc. Sead Alić, Sveučilište Sjever; doc. dr. sc. Željko Krušelj, Sveučilište Sjever; dr. sc. Amela Delić, Univerzitet Tuzla; prof. dr. sc. Gordana Vilović, Sveučilište Zagreb; dr. sc. Edib Ahmetašević, Kreativna de kultura; Darko Kovačević, Sveučilište Sjever; doc. dr. sc. Krešimir Lacković, Sveučilište Sjever; prof. dr. sc. Damir Kukić, Univerzitet Zenica; mr. sc. Vesna Ivezić, CFM.
Na kraju, kao zaključak moglo bi se kazati kako je na ovom Simpozijumu bilo druženje sa svojevrsnim balkanskim prorokom filozofije medija. Esad ŠABANAGIĆ
