Predstavljamo: Asimu Sadiković dugogodišnju uspješnu lidericu KUD-a „Stijena“
Cazinjanka Asima Sadiković godinama uspješno vodi Kulturno-umjetničko društvo „Stijena“. Osim u aktivnostima uobičajenim za ovakva udruženja čiji je primarni cilj njegovanje tradicije i običaja, njen angažman u nevladinom sektoru prepoznatljiv je i mjerljiv u brojnim uspješno realiziranim projektima. Neumorno spaja stare običaje i modernu tehnologiju, vrijedno dokumentira tradiciju rodnog kraja i na zanimljiv je način prezentira široj javnosti.
Stijenjanke predano čuvaju običaje, s ljubavlju tradiciju njeguju i u pjesmi i u svakodnevnom životu kao članice Kulturno-umjetničkog društva „Stijena“. Osnovano je 2006. godine kako bi se ženama i mladima omogućio prostor za ispoljavanje kreativnih aktivnosti, rad je počelo folklornom sekcijom, a godinama su se aktivirale i dramska, potom izvorne grupe, hor… Asima Sadiković, predsjednica Kulturno-umjetničkog društva „Stijena“ o misiji društva kaže: -S obzirom da je Stijena najveća mjesna zajednica u Cazinu, ujedno i najmnogoljudnija, mi nismo imali problem sa brojem članova i ideja o formiranju prihvaćena je sa puno entuzijazma. Imali smo mnogo djece zainteresirane za članstvo. Sa druge strane, mi smo jedno od rijetkih društava u kojem osim što radi folklorna sekcija – rade se koreografije kao u manje više svim društvima, imamo i izvornu grupu koja njeguje baš izvorne običaje, od izvornog napjeva – imamo mušku i žensku ekipu pa se najčešće prezentira napjevavanje, znači vokalno izuvođenje bez instrumenata, a onda radimo i narodne običaje pa imamo običaje: svadba, komušanje, žetva, sve nešto što se dosad radilo, kosidba, sve su to stvari koje smo mi pretvorili od ideje u događaj, u scenu, u sliku.
Članovi društva predstavljaju istinsku atrakciju gdje god da se pojave. Nude sve ono što stariji odavno nisu vidjeli ili čuli, probali i doživjeli, a mlađi nikad… Iz Asimine priče nije teško razabrati da je sve pomno planirano, uz angažman stručnjaka, a i na marketingu bi im se moglo pozavidjeti. -Redovni smo učesnici na Cazinskom sajmu gdje privučemo dosta pažnje gdje ljudi vole da vide kako se nekad melo mliko, da se dobije maslo, kako se razvija krajiška masnica, naše staro krajiško jelo. Mi smo znači na licu mjesta prezentirali samu pripremu masance, u stvari mi smo ponudili našim građanima da kušaju vruću masancu, frišku, koja je na licu mjesta napravljena, mi smo ponijeli ovaj naš šporet lepuzan na kojem se dosad pekla hrana.
Učestvovali su i u projektu „Trahana za Ginisa“. Da bi se u Cazinu za Dan grada skuhalo osam hiljada porcija trahane, vrijedne žene iz Stijene pripremile su oko 100 kg trahane a pripreme su trajale oko jedan mjesec. -Rastirala se ta trahana, sušila se par dana, pripremili je za kuhanje, za Ginisovu knjigu, e onda na sam dan kad se trahana kuhala to smo prebacili do čaršije gdje su naše žene opet pomagale kuharima. Pošto su žene jako kreativne i zainteresirane da prezentiraju naše običaje bilo je prženje kafe u dolafu – to je naša Zlate radila. Radi se o običaju kojeg više nema, ona je tu pržila kafu, mljeli je, zalijevali, friška kafa i to smo radilii na sajmu, kad god imamo priliku na taj način pripremam a nekad i ovdje, u našim prostorijama tako napravimo i zalijemo.
I tokom novogodišnjeg sajma Stijenjanke su izazvale veliko zanimanje jer su umjesto u kućici hranu pripremale i nudile na svom „lepuzanu“. Podsjetili su prošle jeseni i na nekadašnji običaj branja i komušanja kukuruza. Učestvovali u brojnim TV emisijama i sami se trudili zabilježiti i dokumentirati što više iz kulture, tradicije i običaja ovog kraja. Asima smatra kako je to jako bitno ne samo za njihovo društvo, sve naravno zahtijeva puno truda i odricanja. -Ako nešto radite sa ljubavlju nije teško. Ono, oduzima nam vremena i energije ali ima draž kad nešto uradiš. Okupimo se, predlažamo, odradimo… Napatimo se mi, svi smo mi porodični ljudi imamo i drugog posla, imamo druge obaveze.
Godinama Asima vodi Udruženje i u djelo provodi brojne ideje, osmišljava i realizira razne projekte čiji dometi i ishodi sežu puno dalje od ciljeva jednog kulturno-umjetničkog društva. Projekti usmjereni ka edukaciji mladih, sprečavanju ovisnosti, očuvanju zdravlja, istraživanje „omahe“, uređenje i održavanje spomen obilježja, učešće u akcijama Mjesne zajednice… -Radili smo sa omladinom dosta, naša omladina uključena u Omladinsku banku gdje smo uradili jednu verandu. Radili projekat sa UNDP „Jer ja to zaslužujem“ gdje smo radili edukaciju djece iz socijalno ugroženih porodica sa područja naše mjesne zajednice.
Ostvarena je dobra saradnja sa brojnim društvima i udruženjima kako u našj zemlji, tako i u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj… Bili su u Turskoj, u Makedoniji dva puta, planove ovogodišnjih nastupa je donekle usporila pandemija korona virusa. -Onda smo mi dočekali brojna društva. Ugostili ljude iz Austrije, iz Slovenije… Kultura nema granica, čuvamo svoje običaje i tradiciju, prezentiramo gdje mogu pozivamo i druge i to je međusobno uvažavanje znači uvažavanje kulture i tradicije, identiteta, uvažavanje nas kao naroda i uvažavanje drugih“, zaključuje Asima. Azra BAJRIĆ
Ovaj prilog Redakcija ReprezenT-a realizira u okviru Projekta „Osnaživanje uloge žena u javnom životu USK-a“ kojeg podržava USAID a implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) Sarajevo. Projektom se želi povećati vidljivost žena u svim sferama njihovog djelovanja, podjednako u svih osam općina USK-a, sa ciljem senzibilizacije javnosti o njihovom položaju i problemima te načinima kako takvo stanje eventualno poboljšati i mijenjati.
