ELEZOVIĆI, VELIKA KLADUŠA – Nekadašnji  industrijsko prehrambeni gigant „Agrokomerc“ u Velikoj Kladuši dobija još jednu poslovnu bitku. Ovih dana pokrenuta je i primarna, peradarska proizvodnja. Na peradarsku farmu u naselju Elezovići useljeno je 50.000 pilića za uzgoj. Investicija je vrijedna 500.000 KM, a posao je dobilo dvanaeast radnika.Pilići iz Mađarske

Nakon više od dvadeset godina krajiški div „Agrokomerc“ ponovo je pokrenuo peradarsku proizvodnju. Pedeset hiljada pilića useljeno je u četiri farme. „Agrokomerc“ je u vrijeme najveće ekspanzije imao jedanaest peradarskih farmi za proizvodnju jaja i pilećeg mesa. Investicijom od oko 500.000 KM nekadašnji gigant pokušava oživjeti i vratiti ovu vrstu proizvodnje, koja u Unsko-sanskom kantonu trenutno nije zastupljena. -Mi smo u pripremu objekata uložili vlastita sredstava od oko 100.000 KM, a ovaj program za uzgoj koštaće oko 400 do 500.000 KM. To je investicija koja zahtjeva trud, rad i ozbiljnost, kaže Mersad Hamidović, direktor „Agrokomerca“. Na farmu u naselju Elezovići stigli su pilići iz Mađarske, sorte Tetrahibrid. Od dvanaest postojećih za trenutne potrebe koriste četiri hale.  -Ovo su pilenke koje su za uzgoj iz kojih će nastati koka nosilica koja će nositi konzumna jaja. Za njihovu pripremu morali smo osigurati objekt, čišćenje, dezinfekciju i ugrijati ih na temperaturi od 33 do 35 stepeni, kaže Senad Abdagić, upravnik farme pilića u Elezovićima.Dogovoren otkup

Kao odhranjene koke nosilje će biti preseljene na farmu u naselju Šumatac gdje će biti uzgajana konzumna jaja. Važna je i činjenica da je „Agrokomerc“ sa strateškim partnerom, tešanjskim AS holdingom, odnosno kladuškom članicom AC FOOD već dogovorio otkup u cjelosti. –Uzgoj traje osamnaest sedmica, a kad ih preselimo na farmu u Šumatcu ide proizvodnja konzumnih jaja godinu ili godinu i po dana. Nakon toga idu na klanje, kaže Mersad Hamidović, direktor „Agrokomerca“. U skorije vrijeme bi ovdje trebalo biti useljeno još 50.000 pilića. Plan „Agrokomerca“ je da u budućem periodu pronađu strateškog partnera i pokrenu proizvodnju brojlera, najvjerovatnije na farmi u Crvarevcu, jer bi se uz manja ulaganja i tamo mogla pokrenuti prozvodnja. Za to će im biti potrebna klaonica koju trenutno nemaju. U ovom dijelu uspjeli su zaposliti dvanaest radnika. Samir TULIĆ