SANSKI MOST….Poljoprivredni proizvođači na području Unsko sanskog kantona sve su zainteresovaniji za sadnju platažnog pitomog kestena, a u cilju uzgoja ove kulture Općina Sanski Most će ove godine izdvojiti 24 hiljade maraka. Prema riječima predstavnika Udruženja voćara „Zelenika“, Enesa Kobašlića, ideja se rodila među njihovim članovima koji smatraju kako je uzgoj plantažnog kestena dugoročno pesrpektivna i profitabilna djelatnost. -U svome voćnjaku posadio sam oglednu parcelu s pitomim kestenom i odgovorno tvrdim da je njegov uzgoj isplativiji od oraha i lješnjaka. Prije više godina zasadio sam sadnice oraha, a u poslednje tri sezone, zbog kasnih mrazeva i loših vremenskih prilika, gotovo da nisam imao prinosa. Međutim, za razliku od oraha, kesten je kultura mnogo otpornija na ekstremne uslove, jer on cvjeta u junu mjesecu, kada obično nema mrazeva, kazao je Kobašlić.

Dodaje kako plantažni kesten, za razliku od šumskog nema prirodnih neprijatelja, ne obolijeva od raka korijena niti ga napadaju ose šiškarice koje su desetkovale kestenove šume na ovim prostorima u poslednjih nekoliko godina. -Sanski voćari su zainteresovani za ovu kulturu i jedina prepreka je cijena sadnica, koje su skupe, pa se malo ljudi odlučuje. Međutim, uz podršku lokalnih vlasti i međunarodnih organizacija, koja nam je obećana, plaćali bi jednu trećinu vrijednosti jedne sadnice koja košta oko 30 eura, kaže Kobašlić. Dodaje kako ova poljoprivredna djelatnost ima višestruko pozitivne efekte, jer oko uzgoja nema puno posla, dok je potražnja kestenovih plodova na evropskom tržištu izražena i konstantna.

-U Austriji je cijena kilograma kestena 10 eura, koristi se u konditorskoj industriji, za proizvodnju brašna, a na cijeni su i sami sirovi plodovi. Cijena kod nas je oko desetak maraka, a ako se dobro uskladišti možete ga cijele zime prodavati, tvrdi ovaj sanski voćar. Prema njegovim riječima, stablo pitomog kestena poslije deset godina počinje davati pune prinose, a može živjeti više desetina godina. -Ovo je najisplativija voćka, ja ću uskoro započeti sadnju prve parcele, a planovi su mi da u narednim godinama stabla jabuka, kruške i drugih voćaka zamjenim kestenom. Planiram posaditi ukupno 200 stabala, a prilikom sadnje mora se voditi računa da razmak između sadnica bude osam metara, dodaje Kobašlić. Područje Unsko- sanskog kantona je izuzetno povoljno za rast i uzgoj kestena, a doskora se on nije plantažno uzgajao. U poslednjoj deceniji šume kestena na ovim područjima su desetkovane zbog pojave i djelovanja raznih štetnika, što je veliki problem. Osim Sanskog Mosta, plantaže pitomog kestena su podignute i na području Velike Kladuše i Bužima gdje su takve aktivnosti pomognute od strane međunarodnih organizacija koje podstiču poljoprivrednu proizvodnju. Zlatan ČEKIĆ