Velikokladuški komunalci na deponiju Hukića brdo dovoze smeće a njihovi partneri zemlju kojom to smeće zatrpavaju.
Kladuščanin Zahid Kekić, sa stalnom aderesom rada i boravka u Austriji, upravo dolazeći u zavičaj ovog ljeta primjetio je i fotografisao, po njegovom shvatanju, zabrinjavajuće aktivnosti velikokladuških komunalaca. Navratio je u Redakciju ReprezenT-a kako bi na ono što je vidio i zabilježio skrenuo pažnju javnosti. Zahid je svjedočio odlaganju smeća sa kamionom na ovu lokaciju a potom i dovoz zemlje da se smeće pokrije i vjerovatno sakrije od javnosti. No, načinjene fotografije u tom trenutku i naknadne koje je uradila Redakcija ReprezenT-a, potvrđuju da je to ipak teško prikriti.
Kako je i zašto došlo do ovog (ne)kontroliranog odlagališta, na čijoj imovini, za sada nije poznato, valjda će se oko toga pozabaviti velikokladuška ekološka udruženja čiji su osnovni ciljevi osnivanja i djelovanja upravo različite aktivnosti kako bi se Velikoj Kladuši dao ljepši sjaj i bolji izgled. Zabilježene radnje shodno pomenutim ciljevima su potpuno suprotna djelovanja. Ili možda nisu? Možda se radi o saniranju „divlje deponije“ koja je nastala i dalje nastaje, a možda i nestaje, na samom rubu gradske zone, pored glavne saobraćajnice i sa koje se pruža prelijep pogled na česte gužve Graničnog prijelaza Hukića brdo – Maljevac. I ne zaboravimo, divlje deponije kad tad ugroze zdravlje ljudi, naročito onih koji žive u njenoj neposrednoj blizini.
Nema rješenja
Čini se kako velikokladuško Javno – komunalno i uslužno preduzeće „Komunalije“ nema rješenja za odlaganje i upravljanje čvrstim otpadom što je, van svake sumnje, postalo najveći ekološki problem, i ne samo Velike Kladuše, već i ostalih sedam općina USK-a. Lokalne deponije više liče na divlja odlagališta zbog skromnih sredstava koja se ulažu u njihovo održavanje, pa je takvo i odlagalište „Radića most“ kojom upravlja ovo preduzeće. Naime, nijedna od lokalnih deponija ne posjeduje okolišne dozvole niti ispunjava neophodne ekološke kriterije. U ovom trenutku ne postoji alternativno rješenje ali neke lokalne zajednice poput Bosanske Krupe, Cazina i Bužima, zajednički rade na rješavanju ovog problema. Godišnje se u USK-u na deponije odloži više od 100.000 tona raznog smeća zbog čega je održavanje deponija postalo skoro nemoguće, a neke od njih prijete da se pretvore u ekološku katastrofu.
U Velikoj Kladuši su prije tri-četiri godine otpočeli sa saniranjem deponije Radića most, ali nisu daleko odmakli zbog nedostatka novca. Nije korektno pomisliti a kamo li tvrditi da je tom problemu alternativa „divlja deponija“ na Hukića brdu, no da se nešto čudno dešava, valjda potvrđuju ove svježe fotografije sa lica mjesta. Velika Kladuša – kao kapija Bosne i Hercegovine ne zaslužuje niti joj priliče ovakve slike i prizori.
Na ovoj „divljoj deponiji“ vrlo jasno se mogu razaznati porijekla pojedinih vrsta otpada, od onog građevinskog, auto guma i auto dijelova do animalnog čije nekontrolirano odlaganje samo šteti prirodi. Mještanima iz neposredne blizine je nebitno ko to čini, jer je za njih riječ o neodgovornosti pojedinca koji ugrožava zajednicu. Dok god se otpad bude smatrao smećem a ne izvorom energije i sirovinom umjesto panoramskog pogleda na Granični prijelaz i zelenu prirodu, odbačene stvari na neprimjerenim mjestima biće naša stvarnost. Esad ŠABANAGIĆ
