BIHAĆ – Udruženje „Žene sa Une“ iz Bihaća, zajedno sa USAID-om, provodi Projekt „Direktna asistencija djeci i adolescentima koji žive i rade na ulici – DIREKT“. Kako bi poboljšali mjere zaštite za ovu kategoriju, djecu koja su izložena štetnom radu, zlostavljanju i zanemarivanju, i druge djece za koju se smatra da su u riziku od trgovine ljudima, Udruženje „Žene sa Une“ upriličilo je edukaciju za predstavnike organizacija civilnog društva koji pružaju usluge potencijalnim i identificiranim žrtvama trgovine ljudima.
Preventivno djelovanje u borbi protiv trgovine ljudima
Svrha ovog projekta je jačanje kapaciteta usluga, kroz preventivno djelovanje u borbi protiv trgovine ljudima, te odrediti moguća poboljšanja u pružanju podrške identificiranim žrtvama trgovine ljudima. Predstavnicima organizacija civilnog društva i ključnim akterima u prevenciji i borbi protiv trgovine ljudima, predstavljeni su svi oblici, indikatori, ali i načini postupanja prema žrtvama. -Cilj ove radionice je da organizacije civilnog društva koje djeluju na terenu, prije svega, prepoznaju indikatore trgovine ljudima kako bi mogli djelovati u ovome referalnom mehanizmu koji postoji u Kantonu, kao i neke općine koje već imaju taj referalno uspostavljeni mehanizam, kome se obratiti, kako djelovati i na kraju da podignu svijest u svojim lokalnim zajednicama da građani ne učestvuju u stvaranju ambijenta koji je pogodan, kaže Damir Hrnjica, koordinator programa socijalne zaštite u Udruženju „Žene sa Une“ u Bihaću. Jedan od najprepoznatljivijih oblika radne eksploatacije je prosjačenje djece koje je gotovo svakodnevna pojava na našim ulicama, u kojoj i građani vrlo često nesvjesno učestvuju. Umjesto davanja novca djeci koja prose, prvi korak je animiranje policije i nadležnog Centra za socijalni rad. -Sigurno da ne trebamo okrenuti glavu kada sretnemo neko djece na ulici koje prosi, koje tu stoji cijeli dan, koje i po nepovoljnim vremenskim ulovima i na kiši, koje je možda bolesno, jer sigurno je da je to dijete prisilno na tom mjestu, kaže Fatima Šušnjar, edukatorica i pravnica u Uredu za zakonodavstvo Vlade Unsko-sanskoga kantona.
Da li je u borbi protiv trgovine ljudima zakazao sistem
Često se nameće pitanje da li je u borbi protiv trgovine ljudima zakazao sistem, je li u pitanju nepovjerenje ili smo nedovoljno osviješteni. Istaknuto je kako je u našem društvu generalno slabo razvijena svijest o prosjačenju i iskorištavanja djece u svrhu prosjačenja, i ne samo djece već i odraslih. -Vrlo često u gradu sretnete ljude koji daju marku-dvije nebitno, koliko ko može nesvjesni da direktno učestvuju u trgovini djecom i ljudima, kao žrtvama prosjačenja. Mi generalno bi smo trebali pričati konstantno o ovom problemu. Trebali bi smo da od malena učimo djecu da ne daju taj novac. Odrasle osobe isto tako da naučimo, kaže profesorica Belmana Trivunić, predsjednica Udruženja „Psiho-art“ iz Bihaća.
Uspostaviti Centar za pomoć i mobilne timove
Jedan od načina borbe protiv ovog problema je uspostava centra za pomoć i mobilnih timova, koji bi bili na usluzi građanima, odnosno koji bi mogli posredovati u pozivu nadležnih ustanova, nakon prijave. Strožijom kontrolom i praćenjem, evidentiranjem i povezivanjem s centrima za socijalni rad širom BiH, jer osobe koje prose dolaze iz brojnih općina i gradova, djelovanjem na globalnom nivou, svi zajedno bi prosjačenje mogli svesti na minimum, poruka je s ove edukacije. Samir TULIĆ