OSTROŽAC, CAZIN – Stari grad Ostrožac kod Cazina svojevrsna je galerija pod vedrim nebom u čijim je zidinama, u prisustvu kulturnih radnika i umjetnika, svečano otvorena pedeset i druga Međunarodna kolonija skulptora „Ostrožac“. Tokom predstojećih osam dana, u bihacitu i terakoti, radit će umjetnici pristigli iz Slovenije i Hrvatske, te studenti Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu s odsjeka za kiparstvo. Svjesni važnosti opstanka manifestacije koja traje više od pedeset godina, svi nivoi vlasti financijski su podržali njenu organizaciju.
Misli pretaču u kamen
Park skulptura svake godine je bogatiji za barem jedno novo djelo nastalo na Koloniji skulptora otvorenoj po pedest i drugi put. S posebnom emocijom svoje djelo u bihacitu u predstojećim danima stvarat će Cazinjanka Aida Beganović, studentica četvrte godine kiparstva na sarajevskoj Akademiji likovnih umjetnosti. -Ovdje sam dolazila, sjećam se, kao veoma mala, kao dijete, bez obzira jesam li dolazila s porodicom ili je to bio neki školski izlet al’ sjećam se da su uvijek osjećaji bili kao zvijezda vodilja i motivacija da zapravo upišem akademiju i da na neki drugačiji način kasnije pristupim svemu ovome, cijeloj atmosferi i toj priči mene, Ostrožca i kiparstva, kaže Aida Beganović, studentica Akademije likovnih umjetnosti, odsjek kiparstvo. -Ovo mi nije prvo iskustvo rada u kamenu bihacitu. Radila sam i prošle godine u bihacitu i smatram da je vrlo lijep kamen, divan za obrađivanje. Kolege koje su tu bile prošle godine sa mnom bili su oduševljeni iskustvom koje su ovdje stekli. Iskreno, od prvoga dana su na samom ulazu u Ostrožac osjetili neku atmosferu koju smo kasnije danima i danima prepričavali, cijeloj Akademiji i svima koji su bili zainteresirani za razgovor o tome. Nadam se da će i ove kolege također ponijeti isti osjećaj sa sobom kad pođu kući, naglasila je Aida Beganović, studentica kiparstva na ALU u Sarajevu. Aida je dio grupe studenata kiparstva pristiglih sa sarajevske Akademije. Godinama ih na ostrožačku koloniju dovodi profesor Samir Sućeska koji rad među zidinama Ostrošca smatra art terapijom. – Tačno je da je ovaj prostor izoliran od ostatka svijeta ovim zidovima. Pogodan je za rad, posebno za umjetnike koji žele nešto svoje uraditi, da se na neki način osame i budu u svojim mislima. Da svoje misli pretoče u kamen, kaže Samir Sućeska, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Dodaje kako su se do sada njegovi studenti s ove kolonije kući vraćali uvijek zadovoljni i puni utisaka jer su imali šta vidjeti na ovom platou. -Ima puno monumentalnih skulptura koje su stvarali skulptori iz različitih dijelova svijeta što je veliko bogatstvo za našu državu a za ovaj kraj posebno. Uglavnom se vraćaju s novim iskustvom, dodao je Sućeska. Jedna dama
I Adren Marok sa zagrebačke Likovne akademije stigao je na Ostrožac. Iako ima iskustvo rada u kamenu, prvi put će raditi sa bihacitom koji se eksploatira u okolini Bihaća. -Koristit ću se ručnim alatom, fleks-mašinama, raznoraznim brusevima. Došao sam s gotovom skicom. Radi se o jednoj dami, ženi kao univerzalnoj inspiraciji, kaže Adren Marok, student Akademije likovnih umjetnosti iz Zagreba. Uz Hrvata Adrena Maroka, u parku skulptura svoju buduću skulpturu kleše i Slovenac, Marko Zelenko iz Izole. -Za Ostrožac sam prvi puta čuo od moga kolege Jure Markota koji me preporučio, i evo me tu. U bihacitu još nisam radio. Radio sam u nekom sličnom kamenu, po tvrdoći. Na pitanje, šta će raditi, odgovorio je da će uraditi neku skulpturu, kakvu, nije nam htio otkriti, kaže Marko Zelenko, kipar iz slovenske Izole. Rad kolonije godinama prati jedan od njenih utemeljitelja, Ismet Kasumović. Sretan je kaže što je ova jedinstvena manifestacija u Bosni i Hercegovini opstala unatoč teškim vremenima za kulturu. Njeno napredovanje vidi u spoju s kompletnom turističkom ponudom ovoga kraja. -Ova manifestacija postaje sveatraktivnija i sve interesantnija pogotovo zbog toga što je opredjeljnje društveno-političke zajednice, Unsko-sanskog klantona i Bosne i Hercegovine da ovaj prostor bude turistički vrlo atraktivan a to su pokazali time što je Una proglašena Nacionalnim parkom, kaže Ismet Kasumović. -Grad Cazin daje financijsku i podršku putem projekata posredstvom fondova da se iznađu načini da se podrži ova turistička destinacija zajedno sa ovim sadržajima, galerijom pod otvorenim nebom. Ovo je zaista svijetla tačka turizma u Bosni i Hercegovini i ovom prilikom pozivamo turiste da nas obiđu jer ovu ljepotu treba doživjeti i vidjeti, kaže Jusuf Bajrektarević, savjetnik gradonačelnika Cazina.
Podrška nije izostala
Kakon je Kolonija Ostrožac jedna od najvažnijih kulturnih manifestacija u zemlji, podrška organizaciji nije izostala. Ovogodišnju Koloniju skulptora financijski su podržali baš svi nivoi vlasti. Nisu to neka sredstva, al su nam dali svi pomalo, od Vijeća ministara BIH, Federalnoga ministarstva kulture, Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a te Gradske uprave Cazina i gradonačelnika Nermina Ogreševića. Nakon osam dana rada, kipari će svoja djela, nastala na ovogodišnjoj koloniji, predstaviti javnosti. Ostat će tu kao jedan od eksponata u Parku skulptura zajedno s djelima umjetnika koji su u proteklih pedeset godina na ovo mjesto dolazili sa svih strana svijeta. Od Japana, Amerike i Australije do Europe i regije. Samir TULIĆ