U organizaciji Bošnjačke nacionalne manjine Primorsko goranske županije u subotu 19.10.3034. godine, u Bošnjačkom domu kultureu Rijeci održana je druga promocija kultnog romana „Hrnjice“, autora Suada Okanovića (1965). Predstavnk organizatora Bošnjačke nacionalne zajednice za Primorsko-goransku županiju bio je Denis Beganović koji je sa svojom ekipom fantastično pripremio doček, infrastrukturu (prostor, razglas, rasvjetu,…) za uspješnu promociju. Uz autora promociju su pred oko 50-tak osoba (većinom žena) realizovali: Bisenija Mušedinović, Fikreta Muslić, Damir Maras i Ramo Hirkić. Jedan od promotora je trebao biti i generalni tajnik Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj „Bošnjaci zajedno” povjesničar Davud Mešinović ali je imao većih obaveza pa je program otvoren sa njegovom video porukom. U svom video izlaganju napravio je kronološki pregled romana i konstatirao da se radi o kapitalnom djelu suvremene bosansko-hercegovačke književnosti.

„Ovom ste organizacijom promocije romana omogućili da književnost povezuje, da ruši granice i da umjetnost bude neraskidiva veza među svima nama. Prema svojoj definiciji za književnost, uvijek kažemo da je to umjetnost čije je glavno sredstvo izražavanja riječ a umjetnost je osjet duše na izazov Božanskog. U riznici književnosti Bosne i Hercegovine posebno mjesto zauzima naša usmena narodna književnost, ona je stvorila likove koji su bili simboli, likove koji su bili heroji, likove koji su simbolizirali našu domovinu i na takav način čuvaju je kao svevremensku od zaborava. Iz riznice ovoga blaga sačuvali smo naše najveće blago a to je naša sevdalinke i naša epska junačka pjesma. Roman HRNJICE djelo je koje je inspirisano i historijom i epskim junaškim naslijeđem“, kazala je, između ostaloga prof. Bisenija Mušedinović.

Analitičar i publicist Ramo Hirkić je kroz tri segmenta sažeo roman HRNJICE a posebno se osvrnuo na bogatstvo arhaičnih leksema koje ga čine još posebnijim i autentičnijim a svoje izlaganje završio je sa čuvenom rečenicom Mula Mustafe Bašeskije “Što se pamti nestaje, što je zapisano ostaje”.

Autor se na kraju promocije zahvalio riječkoj publici na dolasku kao i mnogobrojnim sardnicima u ovom projektu. Krajiškinje i krajišnici zaista su mnogo ponosni, prkosni, hrabri, jednostavno su tako odgojeni i to je nekakvo vijekovno naslijeđe. Međutim, ono što je naše naslijeđe je istina da vrlo često svojim junacima, našim herojima malo znamo.

Autor ovog djela ponudio nam je priču o Hrnjicama i moramo kazati jedan put da ispravljamo, ovo je put da znamo što više o našim junacima, o našim identitetima i o našim ponosnima i mi mu na tome trebamo biti zahvalni. U vremenu u kojem živimo, njegovanje vlastite kulture i tradicije ali i historije vrlo je značajno za buduće generacije.

Roman HRNJICE u književnosti Bosne i Hercegovine vrlo je značajan jer o krajišnicima piše krajišnik. Napomene radi, prikupljanje arhivske građe za roman trajalo je sedam godina a korišteni su izvori iz muzeja i arhiva Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Zainteresovana kladuška i šira javnost zna da je prva promocija ovog kultnog romana održana jula 2024. godine na kladuškom Starom gradu. Prema dojmovima nekolicine Kladuščana koji su bili prisutni radilo se o vrhunskoj organizaciji i „protokolu“ promocije.

Recenciju za ovo djelo zajedno samnom potpisuje Fikreta Muslić i Ramo Hirkić. Lektor romana je Fikreta Muslić a izdavač je „Grafis“ Cazin.

Ovaj roman je treće djelo romanopisca Suada Okanovića a svi njegovi romani posvećeni su i događajima i likovima koje njihov život i životna priča veže za ponosnu Krajinu, vežu za Veliku Kladušu.

Na promociju u Rijeku krenuli smo u subotu oko podne po tipičnom jesenjem vremenu (povremena kišica, temperatura oko 12 Celzija), cesta vlažna, gužva pred graničnim prelazom (čekalo se oko sat vremena) svako sa svojim brigama, mislima… Tokom putovanja malo se pričalo o „temama s kamena na kamen“. Poučan sa skromnim iskustvima o sličnim manifestacijama (Zagreb, Ljubljana,…) razmišljao sam o tome šta me može eventualno iznenaditi i šta novo kazati o romanu auditorijumu koji je malo „specifičan“ u odnosu na skup na kladuškom Starom gradu.

Kurtoazna predstavljanja, pozdravi,… završeni su pozivom na odavanje sućuti smrtno stradalim u BiH početkom ovog mjeseca. Ova promocija upotpunjavanje naše obilježavanja „mjeseca knjige“! Zatim su prisutno odgledali petominutno video obraćanje „povjesničara Udruge“ – kao svojevrsni uvod u promociju odslušan je tonski snimak Suadove trostrofne pjesme o Hrnjici Muji. Prva strofa glasi:

„Govorila stara mati megdandžiji Muji/Okani se sine Mujo muhanitih  megdana/Lijepu djevu na đogatu u dvore mi dovedi/Na proljeće oženi se kad snijeg ode s grana“ …

Bisenije je preuzela maestralno voditi „protokol promocije“ koja je ukupno trajala 70-tak minuta. Tokom promocije prisutni su pažljivo slušali promotore. Sadržaji promotora već su publikovani, sadržani u knjizi i nema potrebe repeticiji.

Po završetku promocije domaćini su pripremili skromnu ukusnu večeru. Tokom večere imali smo mogućnosti sa pojedinim domaćinima razgovarati o raznim interesnim temama. Autor ovog priloga sjedio je naspram dvije Kladuščanke (jedna iz Vrnograča). Teme razgovora bile su Kladuša odnosno Vrnograč iz davnih 1960-tih odnosno 1970-tih.

Opći dojmovi, utisci,… o promociji su ohrabrujući! Sa promocije smo se exspresno vratili (dvaipo sata). Razgovori tokom povratka (Monografija o Toni Hrovatu, sadržaji života osoba trećeg doba,…) nisu nešto posebno!

Velika Kladuša, 21.10.2024. ramoh45.07@hotmail.com