PEĆIGRAD – U organizaciji Kantonalnog i općinskih organizacija koje baštine tekovine Narodnooslobodilačkog rata 1941/45., promovišu kulturu sjećanja antifašizma, okupljaju zaintersovane na širenju naprednih ideja savremene civilizacije,… na spomen obilježju Partizanskog groblja u Pećigradu 08.02.2024. okupilo se nekoliko desetina osoba sa ciljem evociranja uspomena, odavanja počasti, polaganja vijenca,…

Modeliranja skupa uspješno je obavio Meho Alagić.

O značaju, doprinosu,… naroda Cazinske krajine u borbi protiv fašizma tokom Drugog svjetskog rata govorio je prof. dr. Muhamed Škrgić (1946).

Naselja područja Cazinske krajine u geografskom smislu Drugi svjetski rat „zatekao“ je u administrativno formalnom statusu u tri kotara (Bihaćki, Krupski i Cazinski). Središnje mjesto Cazinske krajine bio je i ostao Cazin. Prof. Škrgić je posebno istakao izuzetno pozitivnu ulogu i značaj Nurije Pozderca (1982-1943) u antifašističkom opredjeljenju Krajišnika tokom Nezavisne Države Hrvatske. Tokom Drugog svjetskog rata Cazinska krajina je u partijsko vojnom pogledu bila pod rukovodstvom partijsko vojnih organa Hrvatske.

Sam čin formiranja Unsko operativne grupe 07.02.1944.  u suštini je dovršenje procesa „prevođenja“ vojne formacije od oko 3.500 pripadnika Muslimanske milicije na čelu sa Huskom Miljkovićem (1907-1944) pod komandu Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.

Nakon Škrgićeva obraćanja od 20-tak minuta prisutnima se obratio Sead Kličić, predsjednik Kantnonalnog Udruženja. Pozdravivši prisutne objasnio je da zbog bolesti nije ranije pokrenuo procedure obilježavanja ovog događaja. Žali što nije mogao na vrijeme pozvati udruženja iz okruženja, ali da će se potruditi da predanim radom u predstojećem vremenu više doprinese poboljšanju ukupnog djelovanja.

Poslije Kličićevog obraćanja potpisnik ovog priloga je predložio da predstavnici okupljenih subjekata i ostali zainteresovani pokrenu Inicijativu o publikovanju reprint izdanja knjige „Ratne slike iz Cazinske krajine“! Ova knjiga (oko 120 str. formata cca14x21 cm) je danas prava rijetkost, a ima izuzetno značenje u krajiškoj publicistici. Autor knjige, Šukrija Bijedić (1917-1990) je prvi politički komesar Unsko Operativne grupe, bez sumnje kredbilan i pouzdan učesnik, svjedok,… U prilog vrijednosti navedene knjige puno znači da je urednik bio prvi krajiški akademik, Enver Redžić (1915-2009), a predgovor je napisao Rodoljub Čolaković (1900-1983), prvi predsjednik Vlade BiH poslije Drugog svjetskog rata.

Knjiga „Ratne slike iz Cazinske krajine“ autora Šukrije Bijedića je nezaobilazno „štivo“ recentne krajiške povijesti! Poučen dosadašnjim iskustvima nisam pretjerani optimista da će predstavnici prisutnih Udruženja iz Velike Kladuše, Cazina,… zdušno pristupiti u operacionalizaciji. Ostaje da motrimo! Bilo bi od neprocjenjive važnosti februar 2025. godine dočekati sa reprint izdanjem knjige i dostojanstveno obilježiti i 35. godišnjicu smrti Šukrije Bijedića!

Velika Kladuša, 08.02.2024. ramoh45.07@hotmail.com