BIHAĆ – Grad Bihać zajedno sa još pet lokalnih zajednica iz BiH odabran je za realizaciju projekta pod nazivom „Pružanje pomoći za održivost raseljenim licima i povratnicima – podrška UNHCR pri upravljanju podacima“. Ukupna vrijednost projekta je 2,5 miliona KM i isti se trenutno realizuje u Bihaću, Novom Gradu, Kotor Varoši, Lukavcu, Doboju i Čapljini. Ovi gradovi i općine su odabrani na temelju procjene zasnovane na potrebama, koju je izveo UNHCR u 42 opštine u suradnji sa Unijom za održivi povratak i integraciju (UZOPI) 2016. godine. Tim povodom predstavnici Gradske uprave Bihaća, UNHCR-a i Hilfswerk Austria International posjetili su danas korisnike koji su zahvaljujući ovom projektu dobili neophodnu poljoprivrednu mehanizaciju, plastenike i stoku. Riječ je o Nedžadu Salihoviću iz Pritoke, Radojki Popović iz Hrgara i Almiru Demiroviću iz Orašca.
Naime, u Bihaću će zahvaljujući projektu 46 raseljenih i povratničkih porodica dobiti pomoć za ekonomsku održivost i reintegraciju kroz projekat koji podržava UNHCR, a čiji je cilj da podrži šest opština u BiH da usvoje metodologiju zasnovanu na potrebama i istu primjene u iznalaženju rješenja za ugrožene raseljene osobe i povratnike. -Moja porodica živi od poljoprivrede i ova donacija će nam itekako doboro doći. Hvala svima koji su pomogli i omogućili nam da živimo od svoga rada, istakao je Nedžad Salihović nakon uručenja poljoprivredne mašine. Zahvalivši se UNHCR-u i Hilfswerk Austria Internacional na odabiru grada Bihaća za realizaciju još jednog projekta koji će pomoći povratnicima i raseljenim licima, Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, kazao je da mali projekti poput ovog mogu itekako pomoći povratničkim porodicama, koje, kako kaže, u najvećem broju i žive od poljoprivrede. -Ovi ljudi nisu zaboravili raditi i svaka pomoć za njih je poticaj da povećaju poljoprivrednu proizvodnju od koje i žive proteklih godina. Hvala donatorima koji su odabrali 46 povratničkih porodica u našem gradu za donaciju poljoprivrednih mašina, plastenika i stoke i nadam se da ćemo i u narednom periodu implementirati ovakve ili slične projekte koji pomažu običnom čovjeku, kazao je gradonačelnik Fazlić. 
Anne-Christine Eriksson, predstavnica UNHCR-a za jugoistočnu Evropu i predstavnica u BiH, ponovila je da je obaveza Agencije UN-a za izbjeglice da se kod donatorske zajednice zalaže za pomoć onim opštinama u BiH koje prilikom prioritizacije pomoći primjenjuju pristup zasnovan na potrebama i imaju jasno kvantitativno i kvalitativno znanje o preostalim potrebama raseljenih i povratnika. -Da bi opravdali međunarodnu pomoć i pokrenuli dostupne mehanizme podrške, uključujući i EU, vlasti u BiH na svim nivoima treba da se oslone na dobre i pravovremene procese upravljanja podacima, ciljane procjene i da usvoje akcione planove koji odražavaju te potrebe, dodala je Eriksson. Prema riječima Suzane Jašarević, direktorice Hilfswerk Austria Internationa za BiH, svaka isporučena bespovratna pomoć je individualno prilagođena svakom korisniku kako bi se osigurala najefikasnija prilika za stalan i povećan porodični budžet. -Radna grupa za ekonomsku održivost, koju je predvodio HWA, pažljivo je definisala svaki grant u skladu sa vještinama, raspoloživim resursima, porodičnim potrebama i orijentacijom, a sve iz perspektive lokalnog strateškog razvoja koji vodi računa o potrebama tržišta, dodala je Jašarević. Samir TULIĆ