LIPA/BIHAĆ – U bihaćkom naselju Lipa u toku je obnova pravoslavnog hrama Uznesenja Gospodnjeg. Iako danas u ovom naselju ne živi skoro niko od prijeratnih stanovnika, značajan broj njih prisustvovao je vjerskom obredu – osveštenju postavljenja zvonika crkve. Probudilo je ovo nadu da bi uskoro mogao uslijediti povratak onih koji se i nakon mnogo godina od prestanka rata, žele vratiti kući. Za sad to nije moguće jer im domovi nisu obnovljeni. Izgradnja potrebne infrastrukture započela je, nakon što je na Lipi izgrađen Migrantski prihvatni centar, čemu su se nekadašnji mještani Lipe, protivili. Sada uviđaju njegov značaj a uz to strah od incidenata s novim stanovnicima naselja, ipak se pokazao neopravdanim.

Obnova hrama Veznesenja Gospodnjeg, staroga  više od 120 godina

Za prijeratne mještane bihaćkog naselja Lipa, bio je ovo poseban dan. Obnova hrama Veznesenja Gospodnjeg, staroga  više od 120 godina skoro je pri kraju. Postavljen je zvonik, što je popraćeno vjerskim obredom. Porodica Ciganović osigurala je sredstava za njegovu nabavku. -Veliki je značaj pošto je hram sagrađen 1901. godine, imaju neki podaci, obnovljen je prije ovoga rata pa sad poslije rata ponovo obnovljen i sad se prvi put stavlja zvono, kaže Ratko Ciganović, prijeratni stanovnik Lipe. Lipa je selo, nadomak Bihaća koje je prije rata brojalo oko 120 domaćinstava. Uslijed ratnih dešavanja, 1995. godine kompletno stanovništvo se iselilo, a povratak se ovdje nikada nije desio. Uglavnom zbog nemogućnosti da obnove svoje kuće i infrastrukturu, ističu u Udruženju povratnika Lipa. Obnova hrama daje im nadu da su konačno otvorena vrata za povratak onih koji se eventualno žele vratiti.

-Kad je nastao egzodus stanovništva raselili smo se od Banje Luke do Novog Zelanda, Australije … Danas je došlo neko novo vrijeme – vrijeme da se obnovi ova crkva, da se ovdje postavi zvono. Došla je napokon i struja. Mi smo od samog završetka rata nastojali da se vratimo ovdje, međutim, nismo dobili nikakvu podršku ni od institucija RS a ni od institucija USK-a. Jedini krov ovdje u selu Lipa zasad je krov ove crkve. Sve je uništeno, sve je spaljeno. Napokon, došli su nam tu migranti, kada je nastala korona. Oni su za nekih tridesetak dana izgradili ovaj kamp iako smo mi zbog toga negodovali. Upućivali smo razne pozive, apele, molili da se ovdje ne gradi kamp, međutim, kamp su za kratko vrijeme otvorili. Doveli su i struju i vodu i zahvaljujući nekim ljudima iz Ministarstva sigurnosti koji su nam stvarno pomogli, oni su nam iz kampa dali struju, vodu i evo, hvala Bogu, sad nismo više u mraku. Velika je želja građana Lipe da se ovdje vrate ali nemamo sredstava da se obnovi ni put a oni gore, naše komšije, imaju i trgovinu a mi niti jednog krova da obnovimo, kaže Boško Romić, član Udruženja povratnika Lipe.

Sigurnosne mjere, nema incidenata

A nove komšije su korisnici Migrantskog kampa Lipa. Skoro dvije godine trajala je njegova izgradnja, nakon što je u oktobru prošle godine, definitivno poprimio izgled Centra sa svim potrebnim uslovima za smještaj migranata i izbjeglica. Značilo je to i uspostavljanje potrebne infrastrukture uključujući elektrifikaciju, izgradnju vodovodne mreže i cestovnog  pristupa. Nadležni nad Migrantskim kampom, Ministarstvo sigurnosti i Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine, rješavajući pitanje smještaja migranata i upravljanja procesom migracija prepoznali su  i potrebu lokalnog stanovništva, posebno zajednica  blizu migracijskih  kampova, da je neophodno raditi na njihovom  osnaživanju. –Mi smo ovdje osigurali struju, vodu, ogradili  crkveno dvorište, sanitarni čvor, hladnjak za ovježenje prilikom dolaska na svetkovine, postavili nova vrata na crkvi i videonadzor. Drago nam je da nakon poduzetih sigurnosnih mjera nije bilo nikakvih incidenata i da prijeratni mještani naselja Lipa ovdje mogu proslaviti svoje svetkovine u ugodnom ambijentu, kaže Admir Malagić, glasnogovornik Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine. Elektrifikacija i vodosnabdjevanje prostora oko crkve kao i ostale aktivnosti na osiguranju vjerskog objekta sprovedene su u suradnji sa stranim partnerima i donatorima, ističu u Ministarstvu sigurnosti. Naglašavaju i dobru suradnju s bihaćkim parohom Slavišom Milinovićem, od kojeg  je i potekla inicijativa o obnovi hrama.

 

Zvono predstavlja vaskrsenje a ova obnova crkve vaskrsenje je svakoga od nas

-Danas u ovom selu nema povratnika ali ovo zvono predstavlja vaskrsenje i ova obnova crkve vaskrsenje je svakoga od nas jer pokazujući ljubav prema svojoj crkvi mi pokazujemo koliko nam je stalo do našeg kraja. Neka bi Bog dao da ovo zvono poziva svojim zvukom sve ljude iz daleka i obe koji bliže žive da dolaze svojoj crkvi i svome kraju jer ne može čovjek biti srećan u tuđem svijetu osim ondje gdje je rođen, kaže Slaviša Milinović, paroh bihaćki.  Episkop bihaćko-petrovački Sergije Karanović kaže kako uspostavljeni Migrantski prihvatni centar na Lipi, unatoč  protivljenju mještana ovog naselja njegovoj izgradnji, ima i dobru stranu – da potakne povratak ljudi, porijeklom iz ovog mjesta. -Sabrali smo se ovdje, kako bi se sreli jedni s drugima a onda da vidimo što je moguće učiniti, da obnovimo život na ovim prostorima. Ja to lično činim i svojim povratkom 1998. godine kao monah u Manastiru Rmanj u Martin Brodu, a sad kao episkop bihaćko-petrovački i dalje ću nastojati pozivati ne samo Srbe – pravoslavne da se vrate u svoja sela, nego i sve druge ljude u predivnu našu zemlju bogatu brojnim resursima, kazao je Sergije Karanović, episkop bihaćko-petrovački.

U budućnosti treba ulagati kako bi se mještani Lipe koji se žele mogli vratiti

U Gradskoj upravi Bihaća najavljuju drugu fazu izgradnje infrastrukture na Lipi. -Do kampa Lipa je dovedena struja. Sada ostaje druga faza, niskonaponska mreža a postoje i planovi da struja krene ka Bihaću i Ripču i o tome se sada razgovara na nivou Elektrodistribucije, kakvi su to projekti, s koje strane, koliko košta i tako dalje. Mi smo zajedno s austrijskom firmom „Hilfswerk“ i Vladom Sjeverne Austrije izgradili ovu vodovodnu mrežu pa smo i crkvi doveli vodu. Smatramo da i u budućnosti treba ulagati da se mještani Lipe koji se žele ovdje vratiti  a nekad su ovdje živjeli, vrate a mi zauzvrat moramo osigurati infrastrukturu kako bi mogli imati održiv povratak, kaže Jasmin Stambolija, pomoćnik gradonačelnika Bihaća i dodaje kako se radi na stvaranju pretpostavki za asfaltiranje ceste. Iz Ministarstva sigurnosti BiH pribavljaju određene ponude i traže strateške partnere koji su voljni isfinancirati ovaj projekt. Nadam se da bi to moglo biti u narednoj godini, kaže Stambolija. Samir TULIĆ