Tefter (597): Krajiški pluralizam, efekti, perspektive,…

Opće prihvaćeno značenje pluralizma (pluralis-raznovrsnost, mnoštvo, postojanje različitosti, suživot različitih interesa,…) u konvencionalnom smislu je slobodno natjecanje različitih političkih opcija, garancije građanskih prava i sloboda, pravo na organizovanje,… Trenutno od 193 države-članice Organizacije Ujedinjenih Nacija u strogo  političkom kategorisanju 74-87 (prema AI kriterijumima) se smatraju pluralističke. U zadnje doba primjenjuje se „index pluralizma”/Varieties of Democracy koji 29 država tretira kao liberalne, 58 izborna demokratija i 92 zatvorena demokratija. Svega 38-45% članica UN su stabilno institucionalizirane institucije pluralizma. BiH se svrstava u „sivu zonu” negdje između izborne demokratije i izborne autokratije zbog previše slabašnih institucija države.

Pažljivije skeniranje krajiške recentne prošlosti zadnjih 40-tak godina markira 1988. godinu kao vakat začetka pluralizma na krajiškom tlu kada je sjeme pluralizma pokazalo prve „klice” u oličenju Koordinacionog odbora za spas Agrokomerca. Spontano i stihijski nastao je Koordinacioni odbor (imena 55 participanata imaju u knjizi Afera ’87, Phoenix, 2007.) kao svojevrsni revolt što su se lokalne vlasti (Opština i Komitet) priklonili službenom tumačenju mjeničnog skandala kojeg snažno propagiraju mediji dirigovani iz Beograda i Sarajeva. Povijesno značenje Koordinacionog odbora na čelu sa Seadom Kajtezovićem jeste što su prepoznali krupne poremećaje u društveno ekonomskom razvoju Cazinske krajine, političke manipulacije sa građanima, javno etaboliranje strateških pitanja, raskrinkavanje monopola vladajuće Partije, … Strateška pogreška, mrlja… u petogodišnjem djelovanju ove g-g forme (grupa građana) jeste što su rušeći dominaciju jednog monopola zagovarali drugi, možda opasniji? Ostalo u budućoj knjizi „Agrokomerc i (ne)moć Krajišnika” u pripremi Portala ReprezenT. ba ako bBd i junačko zdravlje posluži!

Začeci političkog pluralizma 1988. godine u Cazinskoj krajini su specifični, neraskidivo povezani s ekonomskim (ne)prilikama, karizmatičnim lokalnim ličnostima i u mnogome se razlikuje u odnosu na druga područja BiH. Ključnu ulogu ima naslijeđe Afere Agrokomerc i fenomen Fikreta Abdića (1939). Prije službenog uvođenja višestranačja 1990., ekonomska i politička slika Krajine bila je uzdrmana Aferom Agrokomerc iz 1987. godine. Pad ovog prehrambenog giganta doveo je do uklanjanja dotadašnjih moćnih komunističkih lidera iz Krajine (poput braće Pozderac) i hapšenja Fikreta Abdića osmog septembra 1987. gpdone. Ova Afera stvorila je duboko nepovjerenje lokalnog stanovništva prema tadašnjem partijskom vrhu u Sarajevu i Beogradu, što je stvorilo plodno tlo za brzu i masovnu političku mobilizaciju čime je pluralizam praktično omogućen.

Rezultati prvih višestranačkih demokratskih izbora 18. novembra 1990. godine (od 31.381 registrovanih birača opštine Velika Kladuša na izbore se odazvalo 73,38% i svoje glasove podijelili: 17.624 SDA, Savezu komunista i Reformskim snagama 1.471, Muslimanskoj bošnjačkoj organizaciji 1.670,…) pokazali su masovnu homgenizaciju. Kasnije će vrijeme pokazati kako je politička svijest građana snažno povezana sa ekonomskim prilikama i identitetom.

Na prvim višestranačkim izborima tri političke stranke osvojile su oko 90% važećih glasova od čega vodeća stranka (SDA) oko 85%. Na Općim izborima 2006. godine učestvovalo je ukupno 24 subjekta, a četiri vodeće stranke  dobilo je 84,44% glasova (SDA 35,13%, DNZ 16,82%, SBiH 16,52% i SDP 15,97%). Dvadeset godina kasnije (2026) na Općim izborima učestvovalo je 17 subjekata, a četiri vodeće stranke osvojile su 77,62% od važećih glasova (25.639/33.099).

Pregled kretanja četiri vodeće stranke Cazinsske krajine 2006. i 2026. godine

Izvor: Podaci CIK, preračunavanja autor priloga

Osnovna manjkavost prezentovanog stanja jeste u činjenici nedopustivo niskog procenta izlaznosti oko 28% (33.099/118.183). Legitimitet birača je zorli upitan! Ako nemamo nadpolovičnu izlaznost na izbore nije realno strateško zaključivanje. Ovu dinamiku donekle odslikava činjenica da se broj vodećih stranaka 2026. godine prepolio (nema DNZ-a i SBiH) u odnosu na 2006.godinu.

Prezentovani manjkavi rezultati uz uvažavanje legitimiteta ipak pokazuju trend porasta uloge regionalno lokalnih stranaka (LS i NES-a) sa 16,82% (DNZ 2006. godine) na 51,46% (NES i LS 2026. godine). Zbog antagonizma, surevljivosti, zavisti te povijesnih razloga ova činjenica nema nikakve relevancije!

Efekti, uz sve manjkavosti krajiškog pluralizma su vidljivi u potpuno mjerljivim pokazateljima (demografija: kretanje stanovništva, prirodni priraštaj, kretanje zaposlenosti i GDP p/c) koji su prezentovani u Tefteru 596, te u djelomično mjerljivim pokazateljima (infrastruktura,…)!

Za objektivnije, preciznije, jasnije,… ocjene rezultata izbora 2026. na području Cazinske krajine nužno je imati u vidu specifične društvene, političke, ekonomske,… (ne)prilike svake lokalne zajednice čija dinamika se znatno međusobno razlikuje (npr. kretanje lojalnosti- privrženosti birača SDA-e u Bužimu, Cazinu, Velikoj Kladuši)  u odnosu na FBiH .

Tko su bili približni prognozeri rezultata izbora

Kako smo već naznačili 16 upućenijih, ili se bar tako smatraju, Kladuščana prognoziralo je rezultate oktobarskih izbora za izbornu jedinicu Veliku Kladušu. U predhodnom izdanju Teftera naveli smo raspone prognoza po stavkama/prognozerima u odnosu na preliminarne rezultate dobivene na osnovu 90% obrađenih biračkih mjesta. Ovi raspoloživi podaci su također preliminarni, ali na osnovu 98,5% obrađenih biračkih mjesta i za potrebe ove usporedbe sasvim zadovoljavajući. Radi povoljnijeg tretmana prognozera statistički raspon povećan je sa tri na pet procenata.

Odaziv birača kada je u pitanju Skupština USK-a izračunat je na osnovu podataka: registrovani birači 46.012, odaziv 12.463 (od čega 1.263 nevažeći) uvećan za 30% od 470 (registrovanih za glasanje van općine) ili ukupno 12.604/46.012 iznosi 27,39%. što je najbliže prognozi od 29% koju je predvidio Izet Čaušević.

Kako se i prognoziralo najveći broj glasova dodjeljivan je Laburističkoj stranci BiH koja je u izbornoj jedinici Velika Kladuša prema 98,5% obrađenih biračkih mjesta osvojila 3.136 glasova. Prihvatljiv raspon plus/minus 5% od 3.163 iznosi 2.980 do 3.292 glasa. Četiri prognozera (Ramo H., Izet Č., Zahid T. i Huse H.) prognozirali su rezultat koji se nalazi u navedenom rasponu (2.980 do 3.292).

Druga  po broju osvojenih glasova je SDA 2.045 ili u rasponu 1.943 do 2.147 glasova. U navedenom rasponu nalazi se pet prognozera (Ramo H., Zahid T., Hamo H., Boris H. i Miljković K.)

Treća po broju osvojenih glasova je SDP sa  1.730 glasova ili raspon 1.643 do 1.817 glasova. U navedenom rasponu imamo samo jedan rezultat od 1.700 glasova (Asim V.). Drugi najbliži rezultat je 1.840 glasova (Boris H.).

Četvrta po broju osvojenih glasova je NES sa 1.274 glasa ili u rasponu 1.210 do 1.338 glasova. Kod ove Stranke nemamo nijednog prognozera čija prognoza se nalazi u navedenom rasponu. Najbliži prognozeri (Asim V. i Izet Č.) sa po 1.400 glasova.

Peti subjekat po broju glasova je DNZ-Krajiška stranka koja je osvojila  752 glasa ili u rasponu 714 do 790 glasova. Ni ovdje nema dobitnika malih ćevapa. Najbližu prognozu sa 800 glasova dao je Zahid Topić.

Šesta po broju osvojenih glasova je DF/GS sa 671 glas ili raspon 637 do 705 glasova. Nema prognozera. Najbliža prognoza bila je 650 (Hamo H. i Miljković K.).

Kad su u pitanju prognoze za članove Predsjedništva kod Denisa Bećirovića  (5.016 glasova) blizu je Esad Š. sa 5.300 i kod Bakira Izetbegovića (2.230)  najbliži je Aziz K. sa 2.500-

U narednom broju Teftera: Zašto odumiru Krajiške političke stranke? Budimo bolji ljudi! Ne griješimo duše!

Velika Kladuša, 15.10.2026.  ramoh45.07@hotmail.com