Zainteresovani participanti Koncepta „Unaprijedimo Kladušu zajedno“ njegujući kulturu pamćenja, sjećanja, šutnje, zaborava,… na krajiškom tlu procijenili su da bi zbog izuzetne važnosti u kontekstu vremena i prostora bilo uputno pokrenuti Inicijativu obilježavanja 40-godišnjice mjeničnog skandala u Složenoj organizaciji udruženog rada „Agrokomerc“ Velika Kladuša 1987. godine koji je sudbinu više hiljada Krajišnika iznenada preusmjerio u nenadane smjerove. Tokom proteklih 40 godina „Agrokomerc“ je kontinuirana tema medija, političara, zainteresovanih građana u raznim statusima, povijesničara, istraživača,…

Period od 40-tak godina je solidna vremenska distanca u savremenom dobu digitalizacije da se može realnije, nepristrasnije, objektivnije analizirati, protumačiti,… sagledati geneza, razvoj, razlozi, posljedice,… ovog strateški važnog događaja. Na ovom događaju potvrđeno je, između ostalog, upozorenje neospornog vođe demokratske tranzicije Vaclava Havela (1936-2011) da antikomunizam zna biti gori od komunizma! Afera „Agrokomerc 1987. godine“ je još uvijek za mnoge (ne)dovršena (ne)ispričana priča ili kako na kraju svog Feljtona piše parafrazirano Đulaga Alibegić (1957), u vrijeme Afere predsjednik Opštinskog suda u Velikoj Kladuši: „sve ima svoj kraj osim priče o Aferi Agrokomerc“!

Koncem 2025. godine na desetine imena upućen je cirkularni dopis pod naslovom Memorandum/Podsjetnik naslova: „Sjećanja na Aferu – valeri napredovanja Cazinske krajine“ kao inicijalni tekst sa ciljem da zainteresovane podsjeti na razmišljanja i pozive na djelovanja. Zahvalnost onima koji su pokazali interes za ovaj dopis i očekivanja da će još Krajišnika širom planete bez obzira šta i gdje rade naći interesa da učestvuju u ovom projektu?

U toku su kolokvijalni razgovori između zainteresovanih participanata o formatu obilježavanja koje bi trebalo organizovati u ljeto 2027. godine. Tako npr. prof. dr. Rifet Đogić zagovara da se u „protokol obilježavanja“ uvrste događanja i poslije Afere 1987. godine kao što su tranzicije vlasništva, neuspjele konsolidacije, pljačke, prisvajanja, još uvijek sačuvani potencijali čija (re)aktivizacija može znatno poboljšati socioekonomsku situaciju Cazinske krajine.

Sve je još open, a zainteresovani su pozvani na saradnju-posebno nosioci mandata proteklih 40-tak godina, ako se nisu popišmanili i zavukli u mišije rupe! O Aferi dva Krajišnika imaju tri mišljenja – sjećanja. Ima li krajiški ummet, potpomognut sa naturiziranim Krajišnicima, zetovima,… volje, inteligencije, znanja,… da nakon 40-tak godina ponudi „svoju verziju dogođaja“?

Kako i šta umjetna inteligencija prezentira o Tefterima

Nema nikakve sumnje da „sveznajući“ Google potpomognut umjetnom inteligencijom predstavlja nezaobilazne „alate“, između ostalog, za razumjevanje, kreativno tumačenje, napredno zaključivanje,… o temama koje su predmeti ljudskog učenja, promatranja, percepcija,… Umjetna inteleigencija (Artifical Intelligente AI) kao sposobnost računalnih sistema-uređaja tek je u „testnoj fazi“ i zasad nema bojazni da će brzo „zamjeniti čovjeka“! Geneza AI (praktično od 2012.) je (pre)kratak period da bi mogla pretendovati na obuhvatniji sistemski prikaz konteksta vremena i prostora na svim nivoima (globalno, regionalno, lokalno,…).

U knjigama sve piše samo knjige treba čitati…

U površinskom uvidu umjetna inteligencija predstavlja autora Teftera: „Ramo Hirkić je publicista i analitičar iz Velike Kladuše, poznat prvenstveno po dugogodišnjoj kolumni „Tefter“, koja izlazi na portalu Reprezent i bavi se društveno-političkim, historijskim i lokalnim temama iz Krajine. Rođen je 1946. godine u okolini Velike Kladuše. Djeluje kao publicista i analitičar, često komentariše lokalnu politiku, historiju i društvene procese. Učestvuje i u javnim događajima i istraživanjima vezanim za lokalnu historiju i kulturu sjećanja.

Umjetna inteligencija definiše da je „Tefter“ serija autorskih tekstova (kolumni) koje Hirkić objavljuje više od jedne decenije  To nisu klasične vijesti, nego analitički i često kritički osvrti na: stanje u Velikoj Kladuši, političke prilike, historijske teme i identitet Krajine. Tekstovi često kombinuju prošlost, sadašnjost i razmišljanja o budućnosti lokalne zajednice. Još 2021. godine bilo je objavljeno oko 475 „Teftera“. Kasnije su nastavili izlaziti (npr. brojevi preko 500 u 2023.) Piše u formi eseja ili komentara, često sa: historijskim paralelama, lokalnim primjerima, direktnim kritikama političkih aktera. Tekstovi su posebno relevantni za čitatelje iz Krajine, jer detaljno obrađuju lokalne teme koje rijetko pokrivaju veliki mediji. Izdvojiti „najzanimljivijeTeftere  nije baš potpuno objektivno, jer ih ima stotine i pokrivaju različite teme — ali mogu se izdvojiti one koji su se najviše isticali po utjecaju, temama ili reakcijama čitalaca. Npr. „Tefter 400 – Jubileji kladuške povijesti“
Pregled važnih historijskih datuma i događaja. „Tefter 515 – Trideset godina laganja i licemjerstva“. Oštar osvrt na političku scenu nakon rata, o lokalnoj vlasti u Velikoj Kladuši, odnosu građana i politike, stagnaciji razvoja.

Naravno, zainteresovani mogu nastaviti kako sa površinskim tako i dubinskim pregledima, mogu konfrontirati svoje zaključke, dojmove,…

Budimo bolji ljudi, čuvajmo jedni druge, držimo do svog dostojanstva, ne griješimo duše,…!

Vel. Kladuša, 12. maj 2025. ramoh45.07@hotmail.com