Tefter (584): Poteškoće predvodnika kladuških promjena

Kladuščani su oktobra 2024. godine glasali za promjene podrazumijevajući  znatno bolje u odnosu na zatečeno stanje. Zatečeno stanje nije na adekvatan način identifikovano ni verificirano što je teško razumljiv postupak predvodnika kladuških promjena-alfa mužijaka Asima Veladžića (1963) kao predsjedavajuće Općinskog vijeća i Borisa Horvata (1964) kao načelnika. Avangardne – pozitivne promjene na bolje trebale bi biti osmišljene, korjenite, radikalne, sveobuhvatne,… Kako zatečeno stanje nije primjerno elaborirano ni verificirano, svjedočimo skoro redovitim „prepucavanjima“ na sjednicama Općinskog vijeća: jes ovo-nije ono, bilo ovako i ili onako,… Građanima nije pružena mogućnost i prilika da se realno-nepristrasno upoznaju sa zatečenim stanjem, pa je iluzorno bilo očekivati motivaciju i participaciju u promjenama na bolje! Samodopadljivi lijeni državni službenici su pošteđeni da „polože račun o svom (ne)radu“ pa nije ni čudo  da nastavljaju sa opstrukcijama, podmetanjima,…

Doduše tokom predizborne kampanje kako to obično biva nije se baratalo provjerenim činjenicama, pouzdanim kvantitativno kvalitativnim socioekonomskim pokazateljima iz vjerodostojnih relevantnih izvora! Sjetimo se sučeljavanja kandidata za načelnika u Gradskoj sportskoj dvorani, voditeljice, šabloniziranih pitanja, diletantskih odgovora, primitivno uvredljivih replika. Sučeljavanje je moderirala-vodila osoba za koju je veliko pitanje da li bi mogla napisati 10-tak primjernih rečenica o Velikoj Kladuši općenito? Bitno je da ima licencu za sve i svašta. Osoba opće prakse za zbunjivanja i medijska šarlatanstva.

Odgovorna, efikasna,… lokalna politika ne može se voditi samo za sadašnjost ako se iz vida gubi prošlost radi sadašnjosti. Zajednica je kao čovjek satkan od vlastite cjelokupne prošlosti, ne samo bliže i ako ne uči iz svojih pogrešaka, nema budućnosti, piše Anđelko Akrap (1954) demograf-akademik objašnjavajući demografski slom odgovarajući na pitanje: Zašto nas je sve manje.

Deskripcija prilika i pozicija Cazinske krajine u različitim državnim zajednicama (Osmansko doba, Hazburška carevina (1878-1918), Kraljevina SHS i Kraljevina Yugoslavija (1918-1941), SFRJ, SR BiH (1945-1990), Suverena BiH) ili srednje, novo, moderno doba sa periodizacijom po volji razbacana je po brojnim publikacijama od kojih je za enciklopedijsko poznavanje desetak nezaobilaznih, kao npr: Bihać i Bihaćka krajina, Pounje u Bosanskoj krajini, Velika Kladuša kroz stoljeća, Velika Kladuša na razmeđu 20. i 21. stoljeća,… Uglavnom možemo saznati: kako se živjelo, demografska kretanja od prvog službenog popisa 1879. godine, znamo refleksije svjetskih ratova-kriza, znamo (ne)snalaženja prema globalnim izazovima (globalizacija, tranzicije, tehničko tehonološke inovacije i napretci,…). Naravno, ne znači da ne treba dodatnih istraživanja publikovanja. Posebno je značajno pratiti publikacije okruženja koja se tiču Cazinske krajine, kao npr. friško publikovana knjiga „Hrvatska šutnja i godine raspleta“ (Zagreb, 2026.)  koja donosi nova saznanja-poglede na vraški značajan krajiški događaj (Agrokomec 1987. godine).

Ako je zaključivati po dostupnim strateškim pokazateljima (stanovništvo, zaposlenost, naplata neporeznih prihoda,…) za 2025. godinu u odnosu na ostvarenja u 2024. godine situacija se pogrošava. Tendencija pogoršanja u oblasti zapošljavanja se nastavlja tokom prvog kvartala 2026. godine.

Kretanje stanovništva i zaposlenosti 

Izvor: Službene web. stranice navedenih ustanova

Na osnovu prezentovanih brojki mogu se izvoditi različita zaključivanja, tako npr. prema izvoru Službe zapošljavanja USK Velika Kladuša 2025. godine ima manje 171 stanovnika i  manje 109 radnih mjesta. Polovina manjka stanovnika je demografski deficit (razlika između rođenih i umrlih), a polovica migracijski deficit (više otišlo nego pridošlo).

Prvenstvena nadležnost lokalne vlasti jeste stvaranje uslova za bolji život građana, da ne odlaze iz svog zavičaja. Osnovni razlozi odlazaka su radna mjesta!

Prema Izvještaju o prometu fiksalnih uređaja prvi kvartal prethodne i tekuće godine najbolje stoji Bužim (43,376.117/37,855.694 KM indeks 114,5), a najlošije Velika Kladuša (134,586.548/131,210.651 KM indeks 102,5).

Primjetno je na jedno oko da predvodnici kladuških promjena u već navedenim imenima za nepune dvije godine mandata nisu uspjeli iz sebe izbaciti nedosljednost, ravnodušnost, sklonost diskriminaciji. Još su pod snažnim utjecajem društvenih *raona svojih podanika-uglavnom blećaka i raznoraznih isprdaka. Njihovi mentori (SDA i SDP,…) su uglavnom bezvoljne, bezidejne,… skupine fokusirane na samodovoljnost, dopadljivost, sitne sinekure,… Asim Veladžić još opjevava sisitem svoje Stranke koja je itekako zaslužna za ovako jadno stanje posustale Čaršije. Valja napomenuti da su obojici građani dali solidnu podršku (nepunih osam hiljada glasova načelniku Horvatu), carte blanche da krenu u radikalnije lokalne reforme.

Još se javno ne primjećuje da kladuški predvodnici promjena imaju svoje Think-Thank pojedince-grupe koje na primjerne načine naglašavaju, promovišu avangardne ideje, izreke, premise,… modernije poglede, percepcije društvenog razvoja-kretanja,… Nema prepoznatljivih smislenijih glasova o kladuškoj recentnoj prošlosti, aktuelnoj sadašnjosti i svjetlijoj budućnosti. Bolji poznavaoci kladuških (ne)prilika sve ih više percipiraju kao osobe koje „gube dostojanstvo“ što nisu poželjne reference. Očita je potkapacitiranost kao posljedica nedovoljnog obrazovanja-čitanja!

Cijenu nestručnosti, površnosti, ravnodušnosti svojih izabranika plaćaju Kladuščani nižim standardom života jer je Velika Kladuša izgubila zamah društvenog razvoja i klizi prema začelju ljestvice nivoa razvijenosti u FBiH. (Ne)načitana kladuška raja bira (ne)načitane svoje izabranike!

Budimo bolji ljudi. Čuvajmo svoja dostojanstva!

Velika Kladuša, 26.04.2026.  ramoh45.07@hotmail.com