Poljoprivredni tehničar(1960.), agronom (1968.), diplomirani agronom (1972.), upravnik, direktor preduzeća, privrednik, političar, predsjednik Poslovodnog odbora Složene organizacije udruženog rada (1980-tih), poslanik od 1967-1987., član najvišeg beha i ex Yu partijskog organa bivšeg Saveza komunista, član Predsjedništva SRBiH (1990-1993.), šef svega i svačega, ratni zapovjednik Narodne odbrane u Bratoratu 1993-1995., osnivač nove političke Stranke (1993.) koja je zvanično registrovana u Mostaru 1995. pod nazivom Demokratska Narodna Zajednica BiH koju će ujesen 2012. „rasturiti”, robijaš (1987-89.) u BiH i RH (2002-2012.), osnivač i ideolog Laburističke stranke (28.12.2013.), za jedne izdajnik-ratni profiter, a za druge veliki patriota,… Svojim (zlo)djelima svom imenu priskrbio je gotovo sve pridjeve najprofinjenijeg i najgnusnijeg značenja. Po mnogim fenomenalan privrednik,  (skoncentrisan na partikularne interese Agrokomerca), a po drugim lošiji političar, žrtva političarenja, pretjerane samouvjerenosti, neshvatljive naivnosti, čudnih percepcija principa jednakosti, pravednosti…. (nastavak Sažetka priloga biografiji F. A.,…).

„Bez povijesti nije spoznatljiva vertikala u vremenu, a bez zemljopisa horizontala u prostoru. Naime, sva zbilja i sve pojave vidljive i nevidljive događaju se u okviru vremena i prostora“, piše Mustafa Spahić (1950.) u dnevnom listu Oslobođenje 26.01.2019. Zadnjih par godina u potrazi za osmišljavanjima naslovnice Biltena za društvena kretanja koji promoviše Koncept Unaprijedimo Kladušu zajedno razmatrali smo više ideja-rješenja koja se mogu vidjeti na prvih sedam izdanja. Trebalo je osmisliti da naslovnica vjerodostojnije asocira na priloge u sadržaju, konkretno aktuelno, vjerodostojno, edukativno,… Konačno smo se zaustavili na temporalnoj zadnjoj brojci godine i tako se na naslovnici osmog izdanja Biltena (August, 2018.) pojavio tekst Kladuša u „osmicama“! Znači, tema ovog broja Teftera su neke povijesne godine, događaji koji se na kraju završavaju sa devetkom. U pisanoj kladuškoj povijesti (od 1343. godine) obuhvaćeno je 77 godina koje na kraju završavaju sa brojem devet u  kojima se od 1349. do 2019. deslilo nebrojeno događaja različite relevancije posmatrano u kontekstu vremena i prostora. Samo o nekoliko godina koje završavaju sa devetkom imamo donekle pisane tragove koji upućuju na zbivanja, događaje, nešto čega se vrijedi sjećati.Zaboravljeni grad

Prvi značajniji događaj sa devetkom na kraju povijesničari su zabilježili jula 1579. u vezi odbrane grada Hresno u blizini ušća Kladušnice u Glinu. Naime, veoma poznati Nadvojvoda Unutrašnje Austrije Karlo (vladao 1564-1590.) u navedeno vrijeme se pogodio sa Stjepanom Peronskim (o kojem nema još poznatih zapisa) o povećanju broja vojnika i stražara za odbranu grada Hresno. O sudbini i rezultatu navedene pogodbe malo znamo. Poslije pet godina (1584.) Hresno je potpuno uništeno i od tada nije više obnavljano. Nije znano da li su kasnije provedena arheološka istraživanja, a o samom gradu Hresno veoma je rijetko nešto pronaći u starim zapisima. Mikrolokacija ovog zaboravljenog grada još se može prepoznati kao „temelji Crkvine“! U blizini ove lokacije u proljeće 1987. započeta je izgradnja objekta površine oko 4.600 kv.m. za Tvornicu netkanog tekstila-non woven. Stepen dovršenosti objekta se procjenjuje na oko 40-tak procenata. Već više od 30-tak godine nema ozbiljnijih namjera da mu se odredi sudbina. U vlasništvu je Privrednog društva „Saniteks“. Za razliku od zaboravljenog grada Nadvojvoda Unutrašnje Austrije Karlo se redovito obilježava povodom jubileja svojih trajnih ostvarenja (izgradnja utvrde Karlovac, ergele Lipica, sveučilište u Gracu,…).Povijesna 1979. godina

Za ekonomsku povijest Velike Kladuše sve decenije tokom druge polovine minulog vijeka završavane sa devetkom imaju izuzetnu važnost. Tako npr. 1959. imenovan je prvi direktor (Hajrudin Ćerimagić, umro 2013.) u izgradnji tvornice Saniteks, 1969., izvršena integracija Trgovačkog preduzeća „Trgokrajina“ sa Zemoljoradničkom zadrugom Velika Kladuša čime se formiralo novo preduzeće „Agromerkantilija“.

Veoma ambiciozan planski period 1976/80. Uglavnom je ostvaren 1979. godine. Pored ostalog, ove godine završena je klaonica, hladnjača, sortirnica, linija supa i majoneza, kremova i kolača, kaliferija, linija biskvita, program brojlera, linija dječije kozmetike „Penaten“, linija premaznih vrsta gips zavoja, objekt ljekovitog bilja u Elezovićima, Tvornica metalne stolarije „Secco“,… Ove godine završen je i Dispanzer u Polju.

Ostvarena dostignuća u društveno ekonomskom razvoju rezultirala su pokazateljima koji su Veliku Kladušu iz reda izrazito nerazvijenih područja BiH (ostvarene stopa zaposlenosti veća od 50% beha prosjeka, budžetski prihodi,…). Bilo bi kulturno tokom jedne od postojećih manifestacija (npr. Kladuško ljeto,…) prirediti izložbu dizajna proizvoda iz kladuških pogona. Danas zvuči utopijski, ali je istinito da je moderno domaćinstvo tog vremena moglo zadovoljiti više od trećinu potreba u hrani i higijeni  proizvodima proizvedenim u kladuškim pogonima!Povodom 30-godišnjice otkupa mjeničnog duga

Poslije pretjerano dugih mudrovanja tek nepunu godinu dana Skupština SRBiH poslije obznanjivanja mjeničnog skandala (polovina augusta 1987.) usvojila je Program mjera za financijsku konsolidaciju privrede i društvenih djelatnosti, posebno na području općina Bihać, Bosanska Krupa, Cazin i Velika Kladuša (23. juni 1988.). U međuvremenu od jeseni 1987. do proljeća 1989. u Složenoj organizaciji udruženog rada „Agrokomerc“ promjenile su se tri postave Privremenih poslovodnih organa. Na čelu prve dvije bili su Kladuščani, prvi Asim Sarajlija (1928-2015.), drugi Alaga Miljković (1937-2011.). U trećem sastavu (decembar 1988-polovina 1989.) bili su Osman Pirija (umro 2002.), Ramo Hirkić iz Velike Kladuše, Hilmija Mujić iz Bihaća, Nedžo Lojpur iz Izvršnog vijeća Skupštine SRBiH,  Đorđe Zarić iz Privredne banke Sarajevo, Savo D. iz Privredne komore BiH.

Ubrzana inflacija (oko 85%) nalagala je stalne procjene visine mjeničnog duga na polugodišnjem nivou. Tako su procjene mjeničnog duga za polugodište 1989. (oko 1.037 milijardi dinara u čemu revalirazicione kamate 992 milijarde) koncem godine dostigle 2.919 ili 2,8 puta veće. Ovi i drugi razlozi opredijelili su Privremeni poslovodni odbor zajedno sa republičkim Izvršnim vijećem da se Skupštini SRBiH predloži Program prijevremenog otkupa duga.

Sva tri vijeća (Društveno političko vijeće, Vijeće općina, Vijeće udruženog rada) su nakon dvodnevnih žustrih rasprava na „guranje“ usvojila „paket“ mjera 23. febuara 1989. Detalje zainteresovani mogu pročitati u knjizi „Uspon i pad Agrokomerca“ (Sarajevo, 2003., str. 294-300). Mjenični dug je u cjelosti podmiren sa 30.06.1989., a glavni izvor je povećanje republičkog poreza na promet od 2%. Znači, dug su platili beha građana! Ovim otkupom „Agrokomerc“ se približio uvjetima pod kojim su poslovali ostali kombinati u BiH. Pirija je u „Agrokomercu“ dočekao Fikreta Abdića (oktobar 1989.) koji je iz bihaćkog zatvora sa neviđenom pompom tokom putovanja potpuno bespravno preuzeo „Agrokomerc“.

23. februar u kladuškoj povijesti predstavlja zbilja važan datum. Tog dana prije 77 godina prvi put je Kladuša oslobođena od fašista i njihovih pomagača. Istog datuma Velika Kladuša „oslobođena“ je mjeničnog duga, ali nije „oslobođena filozofije“ koja je kumovala mjeničnom dugu. Koncem 2020. raspravljaće se o velikim poremećajima u budžetima pod kontrolom Fikreta Abdića. Simptomi su već tu samo ih slijepci ne vide, a ostali bagatelišu. Ove poremećaje platiće Kladuščani! Daj Bože da ne bude ovako!

Velika Kladuša, 23.02.2019. ramoh45.07@hotmail.com