BIHAĆ – Sušno ljeto i iznimno visoke temperature zraka ugrozili su ratarske poljoprivredne kulture i na krajiškim poljima. U Poljoprivrednom zavodu Unsko-sanskoga kantona za sad još ne raspolažu relevantnim i konačnim pokazateljima. Poznato je da je stradao kukuruz a u kojoj mjeri, znat ćemo tek nakon berbe, kažu u Zavodu. Uz kukuruz, u većoj mjeri suša je ugrozila i soju a bit će smanjeni i prinosi meda. Federalno ministarstvo poljoprivrede spremno je pomoći poljoprivrednicima ali tek nakon što gradovi i općine, odnosno kantoni i županije, proglase stanje elementarne nepogode.
Suša spalila ratarske kulture
Dugo sušno razdoblje ovoga ljeta i iznimno vreli dani skoro su spalili ratarske kulture zasijane na njivama Unsko-sanskoga kantona. Poljoprivrednici koji nisu bili u mogućnosti navodnjavati svoje usjeve već sagledavaju razmjere šteta. Muhamed Halilović iz Bihaća pokazao nam je kako izgleda kukuruz na njegovoj jedno hektarskoj parceli na Repušinama. -Nemamo mogućnost navodnjavati a i nemamo sistema za navodnjavanje. U kakvom je stanju kukuruz? -Vrlo lošem. Kukuruz je stradao, vidite i sami. Bit će, mislim jedan mjesec dana ranija berba. Već vidite i sami, to je već opaljeno, sprženo sve. Kukuruz je ispunio koliko je ispunio. Nema kiše, računam jednu od 30 do 40 posto da će manji prinos biti ove godine, žali nam se Muhamed Halilović, jedan od bihaćkih poljoprivrednika.
Muhamed dodaje kako kukuruz u vrijeme nalijevanja zrna nije imao potrebnu vlagu, nije bilo padavina pa je kvaliteta zrna slabija i do sedamdeset posto. Spaljeno zrno u mliječnoj fazi ostalo je bez vode pa su posljedice toga itekako vidljive. Osim ove, ovaj poljoprivredni proizvođač ima još dvije parcele kukuruza, na Ceravcima hektar i pol i još dvije manje po pola duluma, koje su također pretrpjele štete od suše. Za razliku od kukuruza, trožito i pšenica, kaže Muhamed, su u daleko boljem stanju. Sušno ljeto utjecalo je i na prinose meda, kaže bosanskokrupski pčelar iz Jezerskoga, Remzija Ramić. -Godina je teška. Presjeklo nam je u pola proizvodnje i ostalo nam je što je ostalo. Što ima, ima, pa nam je med ove godine baš specifičan. Samo livada i lipa. Nemamo nekih više vrsta, kaže Remzija.
U augustu kiša nije pala čak 22 dana a najviša temperatura dosegla je 39 stepeni Celzijusa
Koliko je suša bila pogubna za poljoprivredne usjeve potvrđuju i podaci Meteorološke stanice u Bihaću. Najviša zabilježena dnevna temperatura bila je 39 stepeni Celzijusa a u augustu kiša nije pala čak 22 dana. –Iza nas je sušan period. Imali smo tek nekoliko pljuskova kiše koji su nadomjestili padavine, do sad, recimo, 66 litara a u svakom slučaju to nije dovoljno da bi popravilo sušnu sliku i hidrološku situaciju na našem prostoru, kaže Velira Memić, meteoosmatračica u Meteorološkoj stanici Bihać. Federalni ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić je na netom održanom Sajmu meda „Put zlata“ u Bihaću, o štetnim posljedicama suše na poljoprivredne kulture kazao kako je pored kukuruza, čak veće štete pretrpjela soja. Usjevi su manje stradali u kantonima i županijama u kojima je osigurano navodnjavanje. Lokalne zajednice moraju proglasiti stanje elementarnih nepogoda kako bi poljoprivrednici ostvarili pravo na pomoć.
-Gdje bude proglašeno stanje elementarne nepogode, Federalno ministarstvo poljoprivrede će poljoprivrednicima naknaditi štete. Obeštetiti ih trebaju i općine i gradovi, te županije i kantoni za to predviđenim sredstvima. Mi ćemo, naravno, svugdje gdje bude proglašeno stanje elementarne nepogode izdvojiti sredstva koja pripadaju Federaciji da nadomjestimo takve štete. Gro-sredstava se nalazi u općinama i kantonima, županijama, najmanji dio pripada Federaciji. Ukoliko općine, kantoni i županije proglase stanje elementarne nepogode, Federacija će biti spremna ali i oni moraju iz onih namjenskih sredstava, a moralo bi da imaju takva sredstva, našim poljoprivrednicima isplatiti štete, kaže Kemal Hrnjić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Na upit očekuje li pomoć države u ublažavanju posljedica suše koja je uništila i njegove usjeve poljoprivrednik Muhamed Halilović odgovara: „kako bi Grad Bihać trebao proglasiti elementarnu nepogodu, zbog suše, kako bi poljoprivrednici mogli ostvariti poticaje s federalne, županijske, kantonalne i općinske, odnosno, gradske razine. Sad za sad se niko ne oglašava pa vidjet ćemo“, stajališta je Muhamed. On se kao i njegove brojne kolege poljoprivredni proizvođači, nada da će nakon što lokalne zajednice proglase stanje elementarnih nepogoda, dobiti odštetu za svoje sušom uništene usjeve. Samir TULIĆ