HRVATSKA  KOSTAJNICA/BIHAĆ – Već dvadeset godina stanovništvo gradova i općina hrvatskoga i bosanskoga Pounja u pograničnom pojasu s Republikom Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, strahuje od najavljenog odlaganja nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško na odlagalištu Majdan na Trgovskoj gori, ranije spominjanoj lokaciji a u posljednje vrijeme u kasarni „Čerkezovac“ dva kilometra od Dvora koju je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske proglasilo neperspektivnom vojnom imovinom i dodijelilo je Ministarstvu zaštite okoliša. Magazin „Potraga“ RTL televizije došao je u posjed dokumenta kako MORH daleko od očiju javnosti prazni kasarnu „Čerkezovac“ i u njoj gradi Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Krškoga. Veo tajnosti

Netransparentnost vlasti u provedbi ideje o izgradnji Centra za zbrinjavanje nuklearnoga otpada u Hrvatskoj prati ovaj projekt od početka, kaže, Daniel Pavlić, predsjednik „Ekološko-kulturne scene – EKS“ u Hrvatskoj Kostajnici i jedan od inicijatora pokreta otpora radioaktivnom otpadu u njegovom kraju.  -Krenuo sam s pokretom u 2001. godini kada sam radio kao pripravnik u Gradu Hrvatska Kostajnica. Fotokopirao sam neke materijale i naišao na dokument s radioaktivnom oznakom. Upitao sam za pojašnjenje dokumenta što mi je tadašnja tajnica u Gradu objasnila. Odmah smo, na emociju, na srce i na razum reagirali i počeli širiti informacije o tome jer ljudi nisu bili upućeni. To je bilo prije osamnaest godina, i evo sada se ponavlja, naglasio je Pavlić. Iz nepovjerenja prema ovakvom načinu dovođenja nuklearnog otpad u taj kraj, aktivisti su proteklih godina prikupili 13.000 potpisa protiv odlagališta Majdan, na Trgovskoj gori, kako su tada predviđali planovi Vlade RH. „Čerkezovac“ je smješten na istoj gori, samo petnaest kilometara niže.-Sve studije koje su tada rađene su vrijedile za lokaciju Majdan i one su propale. Sada su prebacili problem u kasarnu koja je u vojnoj oblasti. Ako odete tamo naići ćete na vojničku stražu. Oni su to uspješno i vješto zagradili kako civili ne bi prišli tome, kaže Pavlić. Veo tajnosti pod kojim se odvija operacija realizacije Centra za odlaganje radioaktivnog otpada nije u skladu s Nacionalnim programom provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada koji između ostalog garantuje transparentnost i rano uključivanje građana u proces donošenja odluka, kako je to zagarantovano u dokumentu, kaže Pavlić. -Onog trenutka kada Hrvatska vojska ne bude na kapiji kasarne „Čerkezovac“, tada ćemo znati da je to civilni objekt. Vjerovatno će doći zaštitari ili policija. Odgovorno tvrdim, sad nema nikakvog radioaktivnog otpada u Kasarni „Čerkezovac“, dodaje Pavlić. „Ekološko-kulturna scena–EKS“ iz Hrvatske Kostajnice, prema riječima Pavlića, uputila je dopis Ministarstvu državne imovine RH u kojem je kao nevladino udruženje po uzoru na razvijenije države u svijetu tražila da im prostor bivše kasarne ustupe za djelatnosti društveno-kulturnog života, za festivale, međunarodne volonterske kampove, likovne kolonije. Odgovor još nisu dobili, kaže Pavlić i naglašava kako zna kakav će odgovor biti. -Mi smo u svemu tome nebitni. Javno sam u medije pozvao i ostala nevladina udruženja da također apliciraju da ako mi ne dobijemo, valjda će neko dobiti, kaže Pavlić.Mora se pitati BIH

-Zbog blizine granice udaljene tek osam stotina metara zračne linije, mora se pitati Bosna i Hercegovina jer se ovim krši i Direktiva EU – Espo Konvencije. Što dalje činiti? Ostao sam sam u Hrvatskoj Kostajnici. Lokalna vlast šuti. Ili nisu dorasli ovoj situaciji ili jednostavno, pametno šute zbog političke stege. Prošli gradonačelnik je lobirao za nuklearni otpad, ovaj šuti što mi je nepojmljivo. Nemam snage da napravim neku tužbu prema Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu ali volio bih vrlo rado kad bi uspio nekako doći do EU parlamenta da parlamentarcima objasnim kakva je to demokracija i kako se ovdje krše ljudska prava. Jednostavno, nas niko nije ni pitao za lokaciju, nit će nas pitati. Mi smo tu nemoćni, kaže Daniel Pavlić. Dodaje kako svojim saznanjima želi pomoći organima vlasti u BiH da ulože protestnu notu ili pokrenu postupak međunarodne arbitraže protiv izgradnje odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško u nekadašnjoj kasarni „Čerkezovac“ u Dvoru. -Vlasti u Bosni i Hercegovini i njeni građani jedini su nam ostali adut. Hemičar sam po struci pa mi ne treba niko objašnjavati šta je radioaktivnost a da ne spominjem psihološke momente, jer da vas sad pozovem hajmo na izlet u Černobil ili Fokušimu, ne znam dal’ bi pristali, dal’ bi iko na ovom svijetu pristao da odemo na jedan turistički obilazak tih mjesta koja su postala crne rupe, kaže na kraju Daniel Pavlić, jedan od inicijatora pokreta otpora radioaktivnom otpadu u hrvatskom Pounju. Samir TULIĆ