Njegova zaštita već izvjesno vrijeme nameće se kao imperativ
BIHAĆ – Srednji tok rijeke Une koji se proteže od Bihaća, preko Cazina i Bosanske Krupe, pa sve do Bosanske Otoke – jedan je od naljepših u ovome djelu Europe pa se njegova zaštita već izvjesno vrijeme nameće kao imperativ, smatraju u Bihaćkoj građanskoj incijativi. Ideja da se ovaj dio toka Une zaštiti, njena flora i fauna te da se spriječi svaki vid devastacije sedrenih barijera koje su se godinama taložile stvarajući neprocjenjivo riječno blago, rođena je osamdesetih godina prošloga stoljeća. Međutim, zbog nepostojanja sluha tadašnjih vlasti i brojnih drugih okolnosti, ta misao nije žaživjela. Biolog Halid Merdanić i ljudi okupljeni oko Bihaćke građanske incijative smatraju da je sada pravi trenutak da se krene s realizacijom ideje o zaštite srednjeg toka rijeke Une.
Najadekvatniji model zaštite
O društveno-ekonomskoj vrijednosti i zaštiti gornjeg i srednjeg toka Une počelo se razmišljati još formiranjem Unskih smaragda. Vizija Boška Marjanovića, utemeljitelja ove najstarije bh. ekološke organizacije, pretvorena je u Nacionalni park „Una“, koji se brine o zaštiti gornjeg toka rijeke. Međutim, srednji tok od Bihaća do Bosanske Otoke u okviru kojega se nalaze desetine kilometara fascinantnog kanjona jedinstvenog u Europi, koji je stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama ostao je bez ikvog vida zaštite. Građanski forum „Bihaćka građanska inicijativa“ po ovom pitanju inicirala je određene aktivnosti, usvojila je Proklamaciju o zaštiti srednjeg toka rijeke Une, na čijoj provedbi rade brojni stručnjaci. Profesor Halid Merdanić naglašava kako je pozitivna činjenica da je sadašnjim prostornim planom USK-a predviđen neki od oblika zaštite srednjeg toka Une. Samom Proklamacijom i ostalim aktivnostima, smatra profesor Merdanić, žele se potaknuti lokalne i kantonalne vlasti da pronađu najadekvatniji model zaštite ovoga dijela Une, sa čime bi se otvorila i šansa za razvoj turističke ponude.
Kada se u dogledno vrijeme dovrši započeta cestovna komnikacija Bihać – Bosanska Krupa preko Srbljanskoga platoa i preuzme funkciju sadašnje ceste koja vodi uz Unu, stvoriće se uvjeti da se ovaj dio kanjona pretvori u biciklističku stazu i šetnicu. Prijetnje očuvanju ovoga krajiškog bisera dolaze kako iz naše zemlje, u vidu gradnje hidrocentrala, čemu se protivi stanovništvo Pounja, tako i iz susjedstva, budući na to da Republika Hrvatska planira graditi odlagalište otpada u neposrednoj blizini Une. Samir TULIĆ