GRABEŽ – Dvadeset i petu godišnjicu slamanja Februarske ofanzive kojom je srpski agresor htio probiti linije odbrane pripadnika Petoga korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine i tako ovladati slobodnom teritorijom Okruga Bihać, obilježili su i bivši pripadnici Drugoga i Trećeg bataljona 501. Slavne brdske brigade obilaskom kota Ramina koliba i Vijenac na Grabežu. Tom prilikom komandanti bataljona Farko Hodžić i Muhamed Babić kraćim satom historije podsjetili su na teške bitke naših boraca i značaj slamanja Februarske ofanzive kojom je spriječen pad ovih prostora u ruke agresoru.Desetkovan bataljon

Obilježavanje ovoga iznimno značajnog jubileja naše slavne historije otpočelo je posjetom bivših pripadnika Drugoga i Trećega bataljona 501. Slavne brigade Petoga korpusa Armije R BiH središnjem spomen-obilježju poginulim braniteljima bihaćkoga okruga na gradskom groblju „Humci“ u Bihaću, polaganjem cvijeća i učenjem fatihe pred duše poginulih, a nastavljeno u rejonu Ramine kolibe na zloglasnom Grabežu s kojeg je agresor iz svih raspoloživih teških artiljerijskih oruđa godinama sijao smrt po slobodnim teritorijama bihaćkoga Okruga. Ovdje su se preživjeli saborci, pripadnici Drugoga i Trećega bataljona 501. Slavne prisjetili teških ratnih dana tokom kojih se slamala Februarska ofanziva. -Koliko je ljudi poginulo ovdje, ranjeno, koliko izbačeno iz stroja, znam da nam je za desetak dana faktički Drugi bataljon bio desetkovan, što poginulih, što ranjenih. Dešavalo nam se da smo u jednom danu u bataljonu imali oko šezdeset pet ranjenih i jedan dan je bilo sedamnaest poginulih. To su nevjerovatne brojke. Agresor nije uspio u svojoj namjeri iako je konstantno pokušavao probiti naše linije odbrane, kaže Farko Hodžić, ratni komandant Drugoga bataljona 501. Slavne brigade 5. Korpusa Armije RBIH. Februarska ofanziva je otpočela 6. februara 1994. godine i trajala dvadesetak dana. Smatra se jednim od najžešćih napada na grad Bihać. Da je kota Vijenac pala u ruke agresoru, bio bi ugrožen grad Bihać i njegovo stanovništvo, kaže komandant Hodžić. Dodaje kako je u drugom bataljonu tokom slamanja Februarske ofanzive poginulo 37 vojnika a 85 ih je ranjeno i izbačeno iz stroja. -Da nisu drugi i treći bataljon uložili nadljudske napore i zaustavili neprijatelja, pitanje je šta bi bilo dalje. Ovdje kod Ramine kolibe i na Vijencu branio se grad Bihać. Ovo nikad ne treba zaboraviti jer puno je ljudi izginulo, kaže Ibrahim Alagić–Baha, bivši pripadnik 501. Slavne brdske brigade. Sa bivšim pripadnicima Drugoga i Trećega bataljona 501. Slavne brigade, prepješačili smo područje od Ramine kolibe do kote Vijenac gdje je Muhamed Babić, ratni starješina 501. Slavne brigade ukazao na značaj slamanja agresorske februarske ofanzive i na žrtve kojim smo morali platiti našu slobodu a da bi odbranili grad Bihać i tadašnje slobodno područje Okruga.Gerilski rat    

Bivši pripadnici dva bateljona 501. Slavne samoinicijativno su se okupili kod Ramine kolibe i na Vijencu jer su, kako je rečeno, zapostavljeni u pogledu uloge i njihovog značaja u zaustavljanju ove agresorske ofanzive. -Ovdje se radi o nadljudskim naporima koje su uložili svaki borac i komandir. Ovdje se više nije pitalo da li je neko logističar, vezista ili komandant. Svi smo bili u istoj funkciji organizacije odbrane i zaustavljanju neprijateljske ofanzive. Ovo je jedan od značajnijih strateških pravaca na kojem je trebalo organizirati odbranu i zaustaviti neprijatelja u daljem napredovanju. Da je kojim slučajem pala ova kota Vijenac 356, predstojala bi nam samo ulična borba i gerilski rat, borba za svaku kuću i ulicu. No, svijest i značaj odbrane ovoga rejona bili su prisutni kod svakog našeg pripadnika ovdje bez obzira na gubitke u našem bataljonu koji su se ogledali u skoro jednoj trećini boraca izbačenih iz stroja, naglasio je Muhamed Babić, ratni komandant Trećega bataljona 501. Slavne brdske brigade. U redovima Trećeg bataljona 501. Slavne brigade bio je i Rade Vignjević, pravoslavac koji je branio svoju domovinu BiH. Strahota je bila

-Strahota je bila, al’ smo ipak opstali. Iako smo imali puno žrtava, isplatila se mukotrpna borba. Odbranili smo se i rastjerali agresore.  Iako sam pravoslavac, ja sam građanin Bihaća i BiH i stao sam uz svoje sugrađane s njima u redove Petoga korpusa Armije BiH da odbranim svoju domovinu, kaže Rade. Ratne starješine 501. Slavne brdske brigade odale su ovom prilikom priznanje i zahvalnost svim borcima koji su slomili Februarsku ofanzivu agresora, posebno onima koji su položili svoje živote za slobodu i građanima koji su im bili logistička i moralna podrška na tom putu – putu do slobodne Bosne i Hercegovine. Samir TULIĆ