LIVNO – Centar za građansku saradnju iz Livna upriličio je sastanak sa predstavnicima sindikata pet kantona u FBiH sa švedskim IF Metall čiji su predstavnici Branka Šarenac Cvijetić i Jasmin Ćosić govorili o iskustvima švedskog sindikata i mogućnost primjene u Bosni i Hercegovini. Sigurnost i zaštita radnika na radu je tema kojom bi se trebao baviti svaki pojedinac, bez obzira u kojem sektoru je zaposlen jer se tiče njegovih prava kao i zdravlja, fizičkog, socijalno-psihološkog ili profesionalnog segmenta.
U svom uvodnom obraćanju Zulka Baljak, izvršna direktorica CGS-a podsjetila je koliko su radnicima potrebni sindikati i sindikalno djelovanje te kako bi se moglo intenzivno raditi na kvaliteti radnog mjesta i sigurnosti u obavljanju poslovnih zadataka. -Edukacija je veoma bitna za članove sindikata te informiranost o situaciji i mogućnostima kako bi na najlakši način moglo doći do usuglašavanja između poslodavaca i zaposlenika u rješavanju problema, jer moramo biti svjesni da bez radničkog pokreta neće biti ni nužnih promjena, kazala je Baljak.
Predstavnici švedskog sindikata IF Metall su kroz konkretne primjere i rad sindikata koji broji 326.000 članova ukazali na potrebu sindikalne borbe u svim preduzećima, jer svi na kraju imaju isti cilj a to je borba za prava radnika. U svom izlaganju Jasmin Ćosić je rekao kako u današnjici zakon treba ići u korak s vremenom, tj. da se zakon treba mijenjati i prilagođavati vremenu u kojem se nalazimo. -U uređenim državama kao što je Švedska, sindikati su izravna poveznica između poslodavaca i radnika, te su oni ti koji otvaraju dijalog što je rezultat boljih uvjeta i veće produktivnosti na obostrano zadovoljstvo, istaknuo je Ćosić. -Zakonska obaveza svakog poslodavca u Švedskoj je omogućiti svakom zaposleniku 40 sati edukacije o boljoj zaštiti na radu, a sve ostale edukacije kao i besplatno pravno savjetovalište zaposlenicima nude upravo sindikati, kazala je Branka Šarenac Cvijetić te dodala kako IF Metall kontinuirano radi na strategiji sigurnih radnih mjesta koja za cilj ima da se broj povreda na radnom mjestu svede na nulu.
Prema istraživanju Centra za građansku saradnju Livno u 2018. godini u Bosni i Hercegovini ukupno je prijavljeno 416 povreda radnika na radu, od toga: 389 težih povreda i 27 povreda na radu sa smrtnim ishodom. Do augusta 2019. godine prijavljeno je ukupno 222 povrede radnika na radu, a od toga je 208 težih povreda i 11 povreda sa smrtnim ishodom. U BiH lakše povrede na radu se ne evidentiraju od strane nadležnih uprava za inspekcijski nadzor!
Predsjednik kantonalnog odbora USK-a Saveza samostalnih sindikata BiH, Muhamed Mahmutović, istaknuo je kao veliki problem zastarjelost Zakona o sigurnosti na radu i zaštiti zdravlja radnika na nivou BiH, koji je na snazi od 1990. godine, a neki podzakonski akti se nisu mijenjali od pedesetih godina prošloga stoljeća. On je kazao da rad inspekcijskih tijela u Bosni i Hercegovini po pitanju poštivanja zaštite na radu nije zadovoljavajući jer inspektori nisu educirani o takvim slučajevima i okolnostima da postupe na odgovarajući način.
Vjekoslav Markota, predsjednik Sindikata djelatnika MUP-a ŽZH kazao je kako se edukacijom, sindikalnim djelovanjem i borbom na lokalnim razinama mogu postići veliki rezultati, rad sindikata se može podići na visoki nivo te je istaknuo: -Ustrajno treba raditi na tome da se postignuta razina sindikata, rada i djelovanja, održi i ne dozvoliti da se spusti pod pritiscima!
Predsjednica Samostalnog sindikata radnika hemije i nemetala FBiH, Kata Iveljić je iz prakse o edukaciji rukovodstva i članova upoznala prisutne na sastanku kako pomoću socijalnog dijaloga unutar preduzeća sindikat i radnička prava mogu uspješno preživiti privatizaciju i nastaviti djelovati neometano. Pozitivnim primjerima pravog sindikalnog organiziranja u Tuzlanskom kantonu, Iveljić je ukazala kako su radnici na svim radnim mjestima izloženi opasnostima i rizicima ali kroz sindikalnu borbu moguće je ostvariti radnička prava i osigurati bolju zaštitu na radu. Ovaj sastanak je održan u sklopu projekta „Zajedno za radnička prava“ koji podržava Olof Palme International Centar, a njemu su iz Velike Kladuše prisustvovali povjerenik Sindikata preduzeća „Saniteks“ i predsjednik Udruženja radnika i dioničara preduzeća „Kladušnica“.
ANTRFILE: Švedski IF Metall podržava rad Centra za građansku saradnju i Koalicije od 2012. godine i ovo je šesti zajednički sastanak sa švedskim sindikalcima. Inače, IF Metall je sindikat Švedske industrije. Danas broji 325.000 članova od čega gotovo četvrtina žena, čime je IF Metall treće najveće žensko udruženje u sindikalnim organizacijama. Zastupljen je u svim granama industrije od kemijske, metalne, rudnika sve do manjih kompanija sa po nekoliko zaposlenih. Obuhvaća 40 centralnih kolektivnih ugovora od kojih je najzastupljeniji tehnički kolektivni ugovor kojim je pokriveno oko 140.000 članova. Sindikalna organizacija IF Metall je raspodijeljena preko čitave Švedske i ima 36 grana po regijama. Jedna od glavnih smjernica djelovanja jeste da imaju punu podršku svoga članstva i pružaju punu podršku za sve svoje članove, organiziraju redovite edukacije svoga članstva, pružaju kompletnu pravnu pomoc i sve druge vrste pomoći radnicima koje su besplatne. IF Metall je jedan od glavnih faktora koji utječu na švedsko društvo i političko upravljanje. Esad ŠABANAGIĆ