KANJON VRBASA – Za onoga ko prvi put u životu putuje magistralnom cestom od Jajca preko Mrkonjić grada ka Banjoj Luci, prirodne ljepote i netaknuti okoliš naše Bosne i Hercegovine doživljava na poseban način. Posljednjih vrelih julskih dana putovao sam iz Bugojna i Donjega Vakufa, kroz kraljevski grad Jajce i Mrkonjić grad u Banja Luku i na dionici magistrale od Mrkonjića do Banje Luke zaustavio  se na njenom proširenju, tačnije uzvisini s koje putnici nerijetko fotografiraju rijeku Vrbas. I sam sam to učinio. Sa strme litice duboke više stotina metara do korita rijeke Vrbas koja je na ovom području pretvorena u vještačko akumulaciono jezero Hidroelektrane „Bočac2“, pogled na ovu modro zelenu rijeku „ledi krv u žilama i zaustavlja dah“. Čovjeka strah dubine i nepreglednog prostranstva kada pomisli da bi mu se uz samo malo nepažnje, ne daj Bože, mogla dogoditi stravična nesreća s neizbježnim smrtnim ishodom. No, kako god, priroda je lijepa a Vrbas koji izvire podno planine Zec pokraj Fojnice, i nakon 250 kilometara dugog toka se ulijeva u Savu kod Srpca, na 96 metara nadmorske visine, „kralj“ je te ljepote. Površina Vrbasova sliva je oko 5.900 kvadratnih kilometara i na njenim obalama živi oko 500.000 stanovnika.

Kanjon Vrbasa odlikuje bogati biljni i životinjski svijet

Kanjon Vrbasa nalazi se na tek dvanaest kilometra od središta Banje Luke, a odlikuje ga bogati biljni i životinjski svijet, kulturno – historijski spomenici, te prirodne rijetkosti. Velike vode pojavljuju se u razdoblju od marta do maja, a najizraženije su u aprilu. Periodi iznimno niskoga vodostaja su u augustu i septembru, s minimalnim proticajem u augustu. U kanjonu Vrbasa nalaze se ostaci srednjovjekovnih bosanskih gradova Greben (1192), Zemljanik (1287) i Zvečaj (1404), koji pružaju jedinstven doživljaj sa svojim vidikovcima, koji gledaju na dolinu Vrbasa i njegov kanjon. Na cjelokupnom svom toku, Vrbas je stvorio idealne uvjete za razvoj biodiverziteta. Litice kanjona Vrbasa su dom orlovima, sokolovima i jastrebovima. Prostor kanjona Vrbasa pogoduje razvoju nautičkog, avanturističkog, sportsko-rekreacijskog, naučnog, tranzitnog, ribolovnog i izletničkog turizma. Prije Banje Luke, Vrbas prolazi kroz kanjon i brojne klisure, koji su zaštićeni Zakonom o zaštiti prirodnih vrijednosti iz 1955. godine. Ova rijeka protiče kroz Skopljansku kotlinu, Vinačku klisuru, Jajačku kotlinu, kanjonsku dolinu Tijesno, Banjolučku kotlinu a donjim tokom preko svoje makroplavine Lijevče polje. Sliv je izduženog oblika dug 150 i prosječne širine 70 kilometara. Prosječna nadmorska visina je 690 metara nadmorske visine a najviša tačka u slivu je na oko 2.100 metara nadmorske visine. Prosječne godišnje padavine kreću se odo oko 800 litara po kvadratnom metru a pri ušću Vrbasa u Savu do oko 1.500 litara po kvadratnom metru na južnom dijelu sliva… Prosječno višegodišnje oticanje sa sliva rijeke Vrbasa iznosi oko 132 kubna metra u sekundi.

Pritoke Vrbasa poznate su po bogatstvu ribljega fonda, a rijeka Vrbas po 22 vrste riba

Vrbas ima trideset i šest pritoka dužih od deset kilometara a najznačajnije su Pliva, Ugar, Crna rijeka i Vrbanja. Sliv rijeke Vrbas u gornjem toku čine brojne manje rijeke. Pritoke Vrbasa su i Desna, Tušnica, Trnovača,Kruščica, Bistrica, Bunta, Vileški potok ili kako je još zovu i Vileška rijeka, potom, Vesočnica,  Poričnica,  Vitina  (Vitinska rijeka),  Duboka,  Prusačka  i  Oboračka rijeka te Semešnica. Pritoke Vrbasa poznate su po bogatstvu ribljega fonda, a rijeka Vrbas je poznata po 22 vrste riba. Najčešće vrste koje se mogu naći u gornjem toku su pastrmka, lipljen i mladica. Rijeka protiče kroz općine Uskoplje/Gornji Vakuf, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Grad Banja Luka, Laktaše, Srbac te Bosansku Gradišku. Bočac je umjetno jezero na području općina  Mrkonjić Grad, Kneževo i Banja Luka u entitetu Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. Jezero je akumulacijsko jezero i nastalo je izgradnjom brane za potrebe istoimene hidroelektrane koja je puštena u rad 1981. godine. Jezero se napaja vodom iz rijeke Vrbas i prolazi kroz kanjon koji se sastoji od padina planina Čemernice i Manjače.

Bočačko jezero nalazi se 50 kilometara od Banje Luke i 15 kilometara od Mrkonjić Grada. Svi koji nisu putovali ovim područjem Bosne i Hercegovine i spoznali prirodne ljepote, i kulturno-historijske znamenitosti naše domovine, trebali bi doživjeti te čari, a mi koji jesmo, s vremena na vrijeme mogli bi smo ih sebi ponovo priuštiti. Upoznajmo svoju domovinu, kako bi smo je više voljeli. Samir TULIĆ