-Usljed neznanja, mještani su džamiju prethodno betonirali čime su joj narušili izgled, a trebala je biti Osmanska kamena džamija. Vratili smo joj taj neki izvorni oblik. Skinuli smo staru žbuku, vratili smo kamen i uspjeli smo sanirati munaru da je vratimo u vertikalu kakva je bila prije, kaže Amir Kadić, zaposlenik Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa Unsko-sanskog kantona.
STARI GRAD BIJELA STIJENA/CAZIN – Na Starom gradu Bijela stijena u Stijeni kod Cazina završena je sanacija zubom vremena dotrajale stare džamije izgrađene u vrijeme Osmanske uprave, 1575. godine, a koju su inicirali džematlije ovoga džemata. Restauratorski radovi obavljeni su pod stručnim nadzoroim Zavoda za zaštitu kulturnog nasljeđa USK-a jer je džamija proglašena nacionalnim spomenikom BiH a pored novčanih priloga džematlija, njenu sanaciju pomogli su Medžlis IZ-e Cazin, Rijaset IZ-e u BiH, te Gradska uprava Cazin.
Zavod za zaštitu kulturnog nasljeđa sačinio projekt sanacije
Zahvaljujući inicijativi džematlija Stijene, predvođenih Esedom Topalovićem i Enesom Bajrićem dotrajala stara džamija unutar ostataka zidina starog grada Bijela Stijena odnedavno je poprimila novi i ljepši izgled. Kako bi je zaštitili od daljeg propadanja obratili su se Zavodu za zaštitu kulturnog nasljeđa koji je sačinio projekt sanacije koja je otpočela prije dvije godine. Usljed neznanja, mještani su džamiju prethodno betonirali čime su joj narušili izgled,a trebala je biti Osmanska kamena džamija, kažu u Zavodu. -Mi smo do sada poslali brojne aplikacija kako bi smo osigurali sredstava za restauraciju Staroga grada Bijela Stijena. Spletom okolnosti, mještani mjesne zajednice Stijena pokrenuli su inicijativu da se stara kamena džamija zaštiti i malo staviti u neku funkciju. Jedna od karakterističnih intervencija koja se desila na staroj džamiji uslijed neznanja, džamija je skoro sva betonirana. Trebalo je da bude jedna poprilično Osmanska džamija od kamena, međutim, tadašnji mještani su je betonirali i to je dovelo do narušavanja izgleda same džamije. Uz dugotrajne razgovore s Komisijom i s Federalnim zavodom jednostavno nismo znali koje rješenje iznaći, da li džamiju srušiti ili samo da je samo sakrijemo i onda smo došli do rješenja da bi ipak možda bolje bilo da ostane takva džamija betonirana kakva jest, međutim, da taj beton sakrijemo. Mi smo u nekim sitnim koracima pristupili sanaciji. Vidjeli ste na terenu gore da ta džamija danas poprilično izgleda respektualno. Vratili smo joj taj neki izvorni oblik. Skinuli smo staru žbuku, vratili smo kamen i uspjeli smo sanirati munaru da je vratimo u vertikalu kakva je bila prije, kaže Amir Kadić, zaposlenik Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa Unsko-sanskog kantona.
Prethodna sanacija džamije betoniranjem provedena nestručno
Iako su džematlije Stijene prethodnu sanaciju betoniranjem proveli nestručno, Kadić im je zahvalio jer su džamiju ipak zaštitili od propadanja. Primjer je to kako se ovakvi objekti sistemski ne revitaliziraju, istakao je. Sulejman ef. Hašić, imam džemata Stijena ispričao nam je kako se javila ideja o njenoj rekonstrukciji. -Što se tiče ove zadnje rekonstrukcije na staroj džamiji u Starom gradu u džematu Stijena, ideja je potekla prije nekoliko godina, odnosno, prije same pandemije koronavirusa. Mi smo organizirali jednu večer Kur’ana tim povodom da se podsjetimo na dolazak Islama na ove prostore obzirom da su Turci s ovu stranu rijeke Une, na njenoj lijevoj obali, prvo osvojili grad Stijenu i tu je prema historijskim podacima sagrađena i prva džamija, 1575. godine, po nekim historičarima, godinu dana kasnije, 1576. Ona je u toku ovog historijskog perioda doživljavala rušenja i paljenja ali su je stanovnici uvijek obnavljali. Ova posljednja rekonstrukcija potekla je od te večeri Kur’ana. Obzirom da je ovo pod zaštitom države kao nacionalni spomenik, nismo odmah u početku imali dozvole da bilo šta radimo pa smo određeni period čekali potrebne dozvole da bi smo nastavili s daljom rekonstrukcijom, i to je elhamdullillah stiglo. Mi već nekoliko godina aktivno radimo na rekonstrukciji ove džamije. Nadam se da će za ovu godinu planirana svečanost povodom završetka radova biti i održana. Sve ide svojim tokom uz maksimalnu učešće džematlija i svih drugih koji bi željeli pomoći rekonstrukciju jednog ovakvog objekta, kaže Sulejman ef. Hašić, imam u džematu Stijena.
Najviše stradala munara koja je zahtijevala hitnu rekonstrukciju
Prije sanacije, najviše je bila stradala munara koja je zahtijevala hitnu rekonstrukciju. – Pošto je munara bila drvena, prijetila je da se u potpunosti sruši. U najlošijem stanju je bio ovaj zid iza mojih leđa, koji je oko džamije. Što se tiče same unutrašnjosti džamije, ona je bila poprilično osigurana ranijim rekonstrukcijama. Nije bilo nažalost, ni kvalitetnih prozora koji bi džamiju zaštićavali izvana. Na džamiji je bila fasada koju smo skinuli i ostavili kamen koji svakako ljepše izgleda od onoga što je bilo ranije. Najugroženija je bila munara i bila je potrebna njena hitna rekonstrukcija. Obzirom da smom već krenuli u te aktivnosti, onda smo išli maksimalno sa svim onim što se može obnoviti, da to bude ako Bog da, obnovljeno, kaže efendija Hašić. Četiri stotine i pet godina na Starom gradu Bijela Stijena generacije muslimana klanjanjem pet dnevnih namaza, džumom i ostalim duhovnim svečanostima prakticiraju svoju vjeru islam i njeguju tradiciju i običaje svojih predaka. Svo to vrijeme, ova stara džamija prkosila je brojnim i različitim izazovima, bunama i ratovima i tako do dana današnjeg.
Krov je bio niži pa smo ga vraćali u ono nekadašnje stanje da bude viši
-Krov je bio prije niži pa smo ga vraćali u ono nekadašnje stanje da bude viši krov. Bio je i on propao. Bila su tu tri-četiri neka drveta koja su je, maltene pa uništili. Krenuli smo u obnovu. Veliki je bio odaziv džemata i okoline, i dijaspora nam je jako pomogla. Pošto sam ja u dijaspori radio čak četrdeset godina a puno sam radio za državu u ratu, pa sam imao te značajne veze, pa je to fala Allahu išlo. Evo, vidite i sami dokle smo stigli. Preostalo je da se oko džamije obave još neki radovi. Pripremamo se ove godine da 30. jula otvorimo obnovljenu džamiju. Ovdje ima oko 150 vakifa, čija će se imena s iznosom novca naći na tamošnjoj oglasnoj ploči. To je od 500 pa do 5.000 KM . Tako je njena izgradnja koštala više od 200.000 maraka. Još nisu svedeni svi računi, cirka negdje oko 300.000 KM, stvarno to je za veliku pohvalu, kaže Esed Topalović, predsjednik džematskoga odbora. Vjerski život u ovoj džamiji se ne odvija još od otvorenja nove džamije 1980. godine a kada se uskoro izradi mimbera, u njoj će se stvoriti uslovi za povremeno obavljanje namaza, teravija u mubarek-mjesecu Ramazanu te svečanosti poput večeri Kur’ana i šerijatskih vjenčanja. Džematlije se nadaju da će sanirana džamija ove godine biti i otvorena. Samir TULIĆ