SARAJEVO – Mediacentar Sarajevo producirao je i projecirao dokumentarni film „Patka“ prilikom čega je predstavljen i nalaz izvještaja „Balkanska ruta kroz BiH: Ljudi zaglavljeni u procjepu EU“, autorica Gorane Mlinarević i Nidžare Ahmetašević. Projekcija i predstavljanje održano je u Centru za kulturu gdje su prisutni imali priliku čuti o razlikama između stvarne i medijske slike o migrantima u BiH. Ovaj događaj organizirala je Fondacija Heinrich Boell, koja je ujedno podržala i izradu izvještaja, dok su produkciju dokumentarnog filma omogućili Civil Rights Defenders. Na ovaj događaj sa prostora USK-a pozvan je i istom prisustvovao urednik u Redakciji ReprezenT a koji je brojne prisutne novinare upoznao sa svojim iskustvima u radu sa migrantima i odnosu lokalnih vlasti prema njima.

Nidžara Ahmetašević je kazala da su nalazi istraživanja koje je intenzivno rađeno od septembra do kraja decembra 2018., porazni i pokazuju zanemarivanje nekih od osnovnih prava koje imaju izbjeglice i migranti poput slobode kretanja, prava na human i dostojanstven život, prava na adekvatnu medicinsku zaštitu, školovanje i prava na integraciju. -Malo se govori o tome kako žive ljudi u kampovima u BiH i zašto su došli ovdje, a više se daje prostora za manipulacije i priče o problemima, koji su često prenapuhani. Tako priče o ljudima i njihovim životima ostaju negdje u prikrajku i građani i građanke imaju često sliku da su izbjeglice i migranti drugo ime za problem, istakla je Nidžara Ahmetašević.  Ona je dodala da izvještaj pokazuje slike s terena koje je rijetko sretala u medijima od naslova i sadržaja koji su ukazivali na negativne strane prisustva izbjeglica i migranata u BiH.

Amir Purić iz Velike Kladuše, novinar Radija Slobodna Evropa i urednik Facebook stranice „Izbjeglice u Velikoj Kladuši“ govorio je o utjecaju medijskog izvještavanja o migrantskoj krizi na percepciju javnosti u sredinama u kojima borave migranti i izbjeglice, poput Velike Kladuše. On je kazao da je u sredinama poput Velike Kladuše, kroz koje je prošlo na hiljade migranata izbjeglica u posljednjih godinu dana, primjetno kako je javnost promijenila stavove prema ovoj populaciji i to na gore. Za to su, smatra Purić, dijelom odgovorni mediji, ali još više državna vlast odnosno izostanak njene pravovremene reakcije.

Tijana Cvetićanin s portala Raskrinkavanje je kazala da su izvještaji sa dominantno negativnim odnosom prema migrantima u BiH, prenošenje neprovjerenih informacija i njihovo dijeljenje putem društvenih mreža, podizanje tenzija i širenje straha među građanima stvorili atmosferu u kojoj su glasniji i vidljiviji bili oni mediji koji su neetički i neprofesionalno obavljali svoj zadatak. -Zadatak novinara je da istražuju teme i dublje od onoga što su trenutno vidjeli svojim očima. Kontekst je važan i ne smijemo ga kao novinari zaboravljati, zato što širi pristup nekoj temi omogućava kvalitetan i fer odnos prema onima o kojima izvještavamo. S druge strane, to je i obaveza novinara prema onima za koje rade, prema javnosti, da ih ne potcjenjuju nudeći im ograničene, senzacionalističke i izvještaje koji će u njima izazvati strah, kazala je Cvjetičanin.

-Dokumentarni film „Patka“ govori o neprofesionalnom medijskom izvještavanju, o huškanju, panici i neprovjerenim informacijama koje su mnogi mediji objavljivali. Važno je da ukažemo na greške novinara, ne kako bismo ih osudili, nego kako bismo iz njih svi zajedno nešto naučili. Također je, zbog beskonačnosti mogućnosti u internet prostoru, važno naučiti javnost da znaju prepoznati razliku između profesionalnog medija, kvalitetno urađenog novinarskog zadatka i potpuno izmišljene, neprovjerene i nefer prezentovane informacije, kazala je Elvira Jukić-Mujkić, koautorica filma „Patka“. Moderator diskusije i projekcije dokumentarnog filma bio je novinar N1 televizije Nikola Vučić,

Tokom 2018. godine u Bosnu i Hercegovinu je ušlo više od 23.000 ljudi koji su bili prisiljeni napustiti svoja ognjišta i krenuti na put s nadom da će doći do mjesta gdje će moći nastaviti svoj život.

Iako se više od 1.500 ljudi prijavilo za azil u BiH, tek oko sedam posto je uspjelo proći zamršene, često nejasne, procedure i zaista pokrenuti proces dobijanja azila u BiH, saopćeno je iz Mediacentra. Esad ŠABANAGIĆ