Manji parafiskalni nameti privlači ulagače u gospodarstvo
Od prihvaćene Reformske agende prisutan je pojačan interes stranog kapitala za širi ulazak u poslovna gospodarska područja u našoj zemlji, ali on je za sada udaljen od onoga koji bi doveo do ekonomskog preokreta. Razlog je prost: izostale su reforme koje bi poslovno okruženje učinile privlačnim ulagačima. Ured Svjetske banke, ovih dana optimistično najavljuje povećanje investicija i BDP od 2,8 na 3,5 posto u naredne tri godine. Ključni ekonomski izazov s kojim se suočava BiH je kako otvoriti ekonomiju spram investicijama privatnog kapitala koji valja predvoditi predviđeni rast.
Zbog duge pohlepe i neodgovornosti vlasti strukturne reforme zapinju već na početku, ambicija lučonoša promjena nedovoljna, nejasnoća politike za neke poreske odluke, preveliki parafiskalni nameti koji uopće nisu riješeni – to su ključni razlozi zašto nijedan stupanj organiziranosti u državi ne uspijeva dovoljno brzo da uđe u razdoblje novog razvojnog modela. Da bi krenuli novim putem rasta sve razine vlasti, od države do općine, mora popraviti investicijsku klimu, prije svega značajno smanjiti parafiskalne namete i usvojiti učinkovitu strategiju privlačenja stranih i domaćih investicija, sprovede velike reforme u javnom sektoru, uspostavi efikasnu javnu upravu i predvidljivu poresku politiku (fiskalna konsolidacija neće biti snažna ako ne dođe do jakih strukturnih reformi kod rashoda), e da bi organi vlasti predstavili investicijske prilike i mogućnosti ulagačima. Investicije i nova radna mjesta su zapravo jedine prave mjere. Vrijedno je otvoriti svaki obrt, radnju, dućan, svaki mali obiteljski biznis. To je jedini pravi put da stanemo na zelenu granu. Razvojni model koji se oslanja na infrastrukturu i poljoprivredu dugo traje. Iako se od motike može preživjeti, valja poljoprivredu gurnuti u drugi plan i okrenuti se ulaganjima u javne radove i prerađivaćku industriju za dolazeće razdoblje konkurentnosti i produktivnosti.
Da bi se moglo učinkovito djelovati treba imati volju, znanje, odgovornost, ali da bismo imali te vrijednosti valja samoprijegorno raditi i umjeti odricati se pohlepe, s obzirom da se uzvišene ljudske vrijednosti rađaju upravo u toku rada, uštede u jezgri ulagačkog kapitala. Rad i štednja su skladni kao sjetva i žetva. Potrebno je imati sjeme da bi se dobio urod, ali se sjeme dobija sakupljanjem rada . Naš ruralac za narednu sjetvu, od ljetine izdvoji najbolje plodove svoga rada. Parafiskalni (name major constraint to growth), neporezni prihodi ili reketarenje su naknade koje gospodarski sustavi i građani plaćaju za korištenje određenih dobara ili usluga. Ovaj namet plaća se još jednom ono što je već plaćeno kroz porez. (Nedavno sam imao opterećenje ovih nameta prilikom registracije automobila „xsara“: kantonalna taksa 10 KM, Budžet USK 60% 30,06KM, Vodoprivreda Budžet USK-a 20 KM, Fond za izgradnju Budžet USK-a 10 KM, porez na motorna vizila Budžet USK-a 10 KM). Svrha parafiskalnih nameta nije punjenje javnog budžeta, to je neporezni izvor prihoda države koji poslovni subjekti i građani plaćaju za korištenje dobara od općeg društvenog interesa, kao što su šume, vode, rudno blago… Kako ovi nameti nisu porez, u principu ne služe da se pune budžeti, ali se u našoj zemlji koriste kao paralelni budžetski prihod. Povećan broj javnih prihoda i drugih nameta koji nemaju status javnih prihoda karakteriše uvjete poslovanja u BiH. Uzroci ovog reketarenja su brojni, ali se u suštini svodi na potrebi javnih ustanova ili na potrebi budžetskih institucija za dodatnim sredstvima od općine, kantona, entiteta do države i koristi se i kao budžetski prihod iz kojeg se, kako nema sustavne kontrole utroška, financira skupi državni aparat i politika. Prema istraživanju CCI, na zarađenu marku poslodavci državi kroz poreze moraju dati 70 feninga + dodatni 10 – 20 feninga kroz parafiskalne namete, kraće rečeno na zarađenu marku poslodavac državi daje 90 feninga.
Veliki broj (procjenjuje se oko 400 u BiH) i visoki iznosi ove pošasti stvorili su zakonsku obavezu koje se plaćaju mimo redovnih poreza i doprinosa, te usporava konkurentnost bh gospodarstva. Nijedna institucija nema svrsishodnost i ograničenje broja parafiskalnih nameta i nema odgovor na ovo pitanje. Bh entiteti, kantoni, općine nemaju jedinstvene registre ovih nameta. Zanimljivo je, da svaka razina vlasti u zemlji ima slobodu neovisnog nametanja novih neoporeznih prihoda. U našem slabom gospodarstvu postoji neodložna potreba unapređenja poslovnog ambijenta, ali i potreba poboljšanja uvjeta poslovanja poslovnih subjekata. Stoga je smanjivanje i racinalizacija parafiskalnih nameta nužno za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja kako bi se omogućio rast realnog sektora koji će biti pokretač ekonomskog razvoja zemlje. Strategija gospodarskog razvoja krajiških gradova/općina odvija se usporeno bez naglaska na privlačenje ulaganja. Valja nam izvršiti promjene i postaviti cijeli konglomerat razrađenih stimulativnih mjera i poticaja kojima se želi privući direktne strane investicije – gradski/općinski administrativni kapacitet u svakom trenutku treba biti na raspolaganju ulagačima, od aktiviranja do završetka njihovih poslovnih projekata. Nužno je, također, investitorima omogućiti povlastice, popuste na cijenu zemljišta u poslovnoj i industrijskoj zoni, do oslobađanja plaćanja određenih nameta koji su u nadležnosti administrativno–političke zajednice. Poslovni časopis, britanski „Financial Times“, smjestio je Grad Ivanec (R.H.) na prvo mjesto europske liste top 10 malih gradova (Prijedor zauzima 4 mjesto) do 100 hiljada stanovnika koji imaju najbolje razrađenu strategiju za privlačenje stranih ulaganja. Radi se o programu razvoja poduzetničke zone, razvoju industrijske zone i svih benefita koji su se razvijali u posljednjih osam godina, uključivo i mini reforma lokalne samouprave. Grad Ivanec (13.800 stanovnika i 16 zaposlenih u gradskoj upravi) ima projektni ured koji je u potpunosti na raspolaganju gospodarstvenicima pri izradi i prijavi projekata, te ciljano školovanje u srednjoj školi za potrebe tržišta rada. Da bi naša lokalna zajednica (grad/općine/kanton) postali ulagačka sredina povoljna za investiranje treba težiti dobiti certifikat BFC (Business Friendly Certification in South East Europa). Aktuelna vlast u Kantonu ne želi promjene u ozračju ekonomske agende. Kroz promjene bi dobili investicije koje će na kraju povečati i ojačati naše gospodarstvo. Hoću vjerovati, da će od danas, Krajina biti „friendly“ sredina i opće mjesto jakosti razrade strategije za privlačenje direktnih stranih ulaganja. Piše : Hasan ZULIĆ