Omaha otišla u zaborav, ostali zapisi da podsjećaju na prohujala vremena

Ove godine na područjima grada Cazina i općine Velika Kladuša nema obilježavanja Jurjeva, odnosno Omahe te tako nije bilo iskazivanja sjećanja na taj događaj i da se barem na trenutak otrgne od zaborava. Inače, Omaha kao stari i tradicionalni običaj koji je zauzimao posebno mjesto u srcima građana Cazina i Velike Kladuše, ali i šire, nije ni blizu onom što je nekada bio, zapravo, u posljednjih nekoliko godina nije bilo niti spomena o njemu. Kako vrijeme odmiče, neki od običaja se iz godine u godinu razlikuju, odnosno na jedan način se moderniziraju, ali su se ipak obilježavali. Tako očito više nije pa ova nekad redovna i tradicionalna manifestacija odlazi u zaborav.

Stariji Krajišnici se prisjećaju majskog okupljanja oko mlinova i na drugim lokacijama, na Mutnici, Kladušnici, Čaglici i drugim krajiškim rječicama. Vodenice su mahom porušene, a Omaha onakva kakva je nekad bila otišla je u nepovrat. Omaha je svojevremeno predstavljala jedan od glavnih izlazaka za lokalne djevojke i momke. Poljoprivredni poslovi bi se priveli kraju do tog datuma i stanovništvo je imalo razloga za veselje i zabavu. Omaha bi počinjala u ranim prijepodnevnim satima, a završavala bi se kasno uvečer.

Omahu je 1986. godine u svom romanu pod istim nazivom opisao poznati prijeratni novinar Dževad Sabljaković, porijeklom iz Donje Lučke u općini Cazin, sada sa adresom u Parizu. Autor romana „Omaha“ rođen je 1939. godine u Beogradu, tamo vojsku služio i radio preko dvadeset godina, ali je Cazinska krajina bila i ostala njegov zavičaj. Nakon rođenja u Beogradu, djetinjstvo je proveo u Cazinu i ponešto zapamtio iz tog vremena, ali, što je ipak najvažnije, nešto je, za razliku od drugih poznatih Krajišnika, napisao i ostavio generacijama u naslijeđe. Njegov roman „Omaha“ po prvi puta je opisivao „pedesetu“ koja je i tada bila tabu tema. Ovaj Sabljakovićev roman je pandan pet godina kasnije objavljenoj knjizi Vere Kržišnik – Bukić „Cazinska buna 1950“.

„Omaha“ je interesantna literatura i fikcija, doduše sa dosta stvarnosti, dok je „Cazinska buna 1950“ ipak historijsko štivo. Dževad danas živi i penzionerske dane provodi na relaciji Pariz – Ostrožac, ali je ipak sve češće u svojoj Cazinskoj krajini tako ga u ovo vrijeme možemo vidjeti u zavičaju. Uživa penziju naše zemlje i Francuske u kojoj se našao sasvim slučajno gdje ga je odnio tadašnji vihor rata koji je zahvatio Sarajevo u kojem je radio na tada poznatoj informativno-političkoj emisiji „Yutel“. Iz Sarajeva u Beograd nije niti mogao, a niti smio jer mu je Arkan javno prijetio da će ga ubiti i da za to neće odgovarati. Dževad Sabljaković još uvijek ponešto radi kao novinar. Podsjećamo da se radi o jednom uspješnom Krajišniku kojeg je poznavala cijela bivša država kao novinarsku TV zvijezdu koji se pored novinarstva bavi i pisanjem. Godine 2014. promovirao je knjigu pod naslovom „Kako ubiti gospodina Frojda“. Upravo za taj roman Dževad Sabljaković je 2017. godine, povodom Svjetskog dana knjige, dobio prestižnu književnu nagradu za navedeni roman čija se radnja dešava u zamku Ostrožac kod Cazina.

Cazinska krajina je uvijek bila zemlja izuzetnih događaja, na izvjestan način neformalna država u državi, samo svoja, neuporediva sa bilo kojim drugim krajem, i uvijek u nekoliko izvan opcija općih zbivanja. Prisjetimo se još nekih događaja u lokalnoj historiji. Podsjećamo na Hasan-agu Pećkog krajem XVIII i početkom XIX stoljeća. On je apsolutno jedinstvena ličnost, čija uloga i značaj su nedovoljno historijski istraženi. Prisjetimo se kontraverznog Huske Miljkovića u Drugom svjetskom ratu. Te ličnosti i događaji s njima u vezi čine posebnost, ako ne i ekskluzivnost historije ovog kraja. Događaji u Cazinskoj krajini su nekim nitima uvijek bili vezani za zbivanja na mnogo širem planu, ali su u toj mjeri imali individualan pečat da se ne mogu svesti ni na kakav historijski ili politički stereotip.

Inače, Omaha je i univerzitetski i najveći grad u Saveznoj Američkoj Državi Nebraska, sa oko milion stanovnika kojem je gradonačelnica žena: Jean Stothert, već u trećem mandatu! U ovom gradu živi i nekoliko porodica sa prostora Krajine, današnjeg Unsko-sanskog kantona!

Esad ŠABANAGIĆ