VELIKA KLADUŠA – U okviru manifestacije „Kladuško ljeto 2023“ u utorak navečer (01. augusta) za ljubitelje knjige, književnosti i pisane riječi održana je Književna večer, po drugi puta, nakon što je prošle godine uvršten u program „Kladuškog ljeta“ s ciljem da se promoviše književno stvaralaštvo domaćih, velikokladuških autora. Ovaj program održan je u Gradskom parku.
Ove godine kao novina u programu bio je raspisan javni poziv za izbor najboljih literarnih radova na temu „Kladušo, grade moj“. Autori najboljih radova su Elena Šakinović, Denis Veljačić i Erna Pajazetović, čije radove je publici predstavila Ilirjana Cakaj Kasumović, predsjednica Organizacionog odbora „Kladuškog ljeta 2023“.
Inače, ovogodišnje književno veče dio je projekta Vlade USK-a „Umjetnost bez granica“ kojim se uvezuje svih osam gradova/općina USK-a.
Prisutnima se u Gradskom parku obratila penzionisana nastavnica bosanskog jezika i književnosti Fikreta Muslić te gošća manifestacije Sara Sabri, poznata spisateljica iz Sarajeva, autorica 16 knjiga u kojima je pisala o porodičnim odnosima i problemima koji se javljaju u svakodnevnom životu.
U svom obraćanju velikokladuškoj prisutnoj publici Sara Sabri je govorila o važnosti čitanja, o usađivanju dobrih navika djeci od rane dobi. Posebno je naglasila da je važno raditi na nadogradnji sebe, ali ne fizičkoj nadogradnji, već onoj unutrašnjoj, duhovnoj, obrazovnoj, iskustvenoj. Ne umanjujući značaj njegovanja ljepote i lijepog izgleda, koji je ženi itekako važan, ona je naglasila da se ne smije zapostaviti duhovno oplemenjivanje, koje u konačnici ženu čini jakom i sposobnom.
Tokom književne večeri upriličen je i mini sajam knjiga kladuških autora, koji su najavili i skori završetak novih projekata na kojima rade. Većina njih priprema nove knjige, a, kako je najavljeno, biće tu i drugih, po obimu i većih projekata. Sa publikom su se družili Fikreta Muslić (Kladuške heroine), Suad Okanović (Sinovi kestenova i Kraljevi leptiri – pripremi veliki projekt o Muji Hrnjici), Fatima Nuhanović (Oko iz cipele – u pripremi novi roman), Nermina Latić (Žena, Snažna i sretna žena-jer ljubav nije crvene boje, preŽIVJELA, Hod u pakao), Zemina Suljanović (Tkaljo moja tiha), Vedis Pajazetović (Skrivena od VREMENA), Elvira Dizdarević Abazović (Imago – poezija, u pripremi nešto novo) i Silvana Jovanović (Oblak ispod kože – poezija).
-Pisana riječ oplemenjuje duh, obogaćuje vlastita saznanja i podstiče čitaoca na razvoj kritičkog mišljenja, kazala je, između ostaloga, Fikreta Muslić.
-Nakon prve promocije u Velikoj Kladuši, druga promocija u Zagrebu Hrvatska pozivom gospođe Tuga Tarle, promotorice Hrvatske književnosti, treća promocija Goteborg Švedska. Javili se i sponzori da se knjiga prevede na engleski i njemački jezik i hvala im. Dokumentarni kratki film je rađen nakon mjesec dana objave knjige. Uslijedio je i poziv na razgovor u Kamernom teatru 55 u Sarajevu sa gospodinom Emirom Hadžihafizbegovićem o ekranizaciji moje priče, ponosna sam i zahvalna vrhunskom glumcu što mi je ustupio svoje dragocjeno vrijeme za razgovor velikodušno dočekao i saslušao. A najviše sam sretna što su zainteresirani za moju priču, rekli da je moja priča takav scenario da se može uraditi takva predstava, serija ili igrani film. Ali da treba vremena i polako razraditi sve. I evo nakon skoro tri godine čekanja, službeni dopis iz Kamernog teatra 55 je stigao tako da ipak će se ostvariti moj dječji san i moja priča će osim čitanja biti i gledana, jako sam ponosna na sebe na jednu Zeminu iz malog ali u srcu velikog grada Velike Kladuše, na svoje dvije mame i zahvalna dragom Bogu za svu hrabrost, kazala nam je Zemina Suljanović, autorica (Tkaljo moja tiha) jedne od najboljih i najčitanijih knjiga izdanih u posljednjih nekoliko godina.
Inače loše vrijeme pokvarilo je u značajnoj mjeri ovaj najvrijedniji sadržaj ovogodišnjeg „Kladuškog ljeta 2023“ a najava većine autorica i autora da su u toku aktivnosti na novim djelima i da će ona biti publikovana za slijedeće „Kladuško ljeto 2024“ za svaku su pohvalu a takvo će saznanje posebno obradovati istinske ljubitelje knjige i pisane riječi. Esad ŠABANAGIĆ
