Kladuščanin Akir Latić predstavio svoje kreacije u Galeriji „Cukrarna“
LJUBLJANA – Univerzitet u Ljubljani je najstarija i najveća visokoškolska ustanova u Sloveniji. Ustanovljena je 1919. godine i ima preko 6.000 zaposlenih. Univerzitet u svom sastavu ima 23 fakulteta i tri akademije. Svi fakulteti kao i akademije su popunjeni studentima. Za školsku 2023/24. bilo je raspisanih 18.845 slobodnih mjesta a već na prvom upisnom roku se prijavilo 15.550 studenata dok su ostala mjesta bila popunjena u drugom upisnom roku. Svake godine, na svim programima, fakultet pohađa oko 40.000 studenata.
Na svakom fakultetu postoji i određeni broj mjesta za studente koji dolaze iz drugih zemalja. Među njima je, svakako i jedan broj studenata koji dolaze iz Bosne i Hercegovine.
Veoma je bitno napomenuti da je redovni studij, za studente koji polože prijemni ispit i upišu fakultet, besplatan.
Jedan od fakultet u okviru Univerziteta u Ljubljani je i Fakultet prirodni nauka. Ovaj Fakultet u ovom obliku je nastao 1994. godine preoblikovanjem nekadašnjeg fakulteta za tehnologiju i prirodne nauke. U okviru fakulteta djeluju četiri programa i to: geologija, geotehnologija, rudarstvo i okoliš, metalurgija i oblikovanje tekstila i odjeće.
Na programu oblikovanja tekstila i odjeće ove školske godine upisan je i jedan Kladuščanin.
Radi se o Akiru Latiću koji je, nakon završene Srednje škole za tekstil, kožu i dizajn u Sarajevu, odlučio da školovanje nastavi u Sloveniji. Razlog je prvenstveno financijske prirode.
Naime, za pohađanje fakulteta u BiH, Akir je trebao uplatiti unaprijed, na ime školarine, 8.000,00 KM. Tu su, naravno i ostali troškovi, prvenstveno najam stana, školskih i životnih potrepština. Akirove školovanje plaća samohrana majka Jasna i, za nju su to bili veliki troškovi. Zbog toga su se odlučili da Akir nastavi školovanje u Sloveniji gdje je, kao što smo već spomenuli, redovni studij, besplatan.
Akir je prijemni ispit položio bez većih problema i tako ostvario pravo na pohađane fakulteta.
Prije dolaska u Sloveniju morao je položiti ispit slovenskog jezika na nivou A1 što je osnova za praćenje predavanja. Akir je, kroz dodatne programe na fakultetu odavno već prevazišao osnovni nivo poznavanja slovenskog jezika i prvu godinu fakulteta uspješno privodi kraju. Fakultet prirodnih nauka, na kraju svake školske godine, organizuje reviju radova studenata dodiplomskih i magistarskih studija. Ove godine je revija održana u prelijepom objektu Galerije „Cukrarna“, u ponedjeljak, 05. juna. Također, kao podsticaj, studenti prve godine studija također predstavljuju svoje radove na reviji.
Akir i mama Jasna!
Zaista je bilo uživanje gledati kreacije mladih dizajnera koji su, koristeći razne materijale i rekvizite, pokušali dočarati svoju viziju mode i modnih dodataka. Platno, tekstil, pamuk, vuna, plastika, plastične vrećke, koža su materijali koji su korišteni i kroz maštovite vizije predstavljeni mnogobrojnoj publici.
Prostor galerije „Cukrarna“ je bio premali da primi sve zainteresirane posjetioce koji su zaista mogli da uživaju u skoro trosatnom predstavljnju kreacija mladih umjetnika. I naš Kladuščanin Akir je predstavio svoje dvije kreacije u kojima je pokazao svoj talenat za modu i dizajn. Njegove kreacije su jednostavne i svakodnevno upotrebljive a ipak nose njegov pečat i posebnost.
Vjerujemo da će Akir uspješno završiti školovanje i raditi posao koji voli, stvarati nove vrijendosti koje će biti dostupne i prihvatljive kako visokoj modi tako i širokoj upotrebi. Ko zna, sigurno ćemo u budućnosti čuti još za Akira i njegove kolege među kojima se možda krije neki novi Klein, Versace, Ford, Donna Karan ili Chanel čije su kreacije sigurno nadahnule i održanu reviju.
ANTRAFILE: Revija pod nazivom „Dodir, zagrljaj, poljubac“ (Dotik, objem, poljub), održana je u novoobnovljenoj galeriji pod nazivom „Cukrarna“ (Šećerana). Ovaj naziv potječe od prvobitne uloge ovog objekta koji je izgrađen 1828. godine kao tvornica šećera i jedno vrijeme bio najveća takva tvornica u Austro-Ugarskoj monarhiji.
Međutim, 1858. tvornicu je uništio požar što je postepeno dovelo do njenog gašenja. Nakon toga je objekat mijenjao vlasnike i funkciju pa je tako jedno vrijeme u njemu bila kasarna i nakon toga, dugo vremena i prenoćište za siromašne. U tom prenoćištu su boravili i poznati slovenski pisci Ivan Cankar i Oton Župančič a kao siromašni i bolesni umrli Dragotin Kette i Josip Murn.
Danas je objekat „Cukrarna“ obnovljen u galerijski prostor gdje svoja djela i radove izlažu slovenski ali i inostrani umjetnici.
Možda treba napomenuti da je pri obnovi objekta sačuvan njen izgled kocke sa 366 prozora i čeličnom konstrukcijom koja „visi“ sa strehe i ne dotiče tla ni na jednom mjestu, što je, svakako veliko arhitetetsko dostignuće.
Za potrebe Redakcije prilog pripremio njen nekadašnji uposlenik Jusuf DIZDAREVIĆ kojem se zahvaljujemo!
