VELIKA KLADUŠA – U organizaciji Općinskog i Kantonalnog odbora „Naše stranke“, sinoć je u restoranu „Hamm“ održana Javna tribina „Odgovorno upravljanje otpadom“. Zanimalo nas je zašto se ovako kvalitetna i interesantna tema realizira u jednom restoranu na što jedan od organizatora, Amir Purić kaže, da su 03. marta uputili Općini Velika Kladuša pismeni zahtjev za korištenje Općinske vijećnice ali da do danas nisu dobili nikakav odgovor. Na žalost, ovakvo ponašanje općinske vlasti postalo je za Kladuščane „normalna“ pojava!

No vratimo se temi i ovom veoma kvalitetnom i dobro posjećenom događaju koji Velikoj Kladuši treba kao sunce poslije kiše.

O konceptu odgovornog upravljanja otpadom, cirkularnoj ekonomiji i reiskorištavanju (građevniskog, poljoprivrednog, animalnog…) otpada, primjerima dobre prakse u Ljubljani npr. te trenutnom stanju i mogućnostima djelovanja na prostoru BiH, USK-a i Velike Kladuše govorile su prof. dr. Sanela Klarić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, eskpertica za pitanja Evropskih integracija u sektorima održivog razvoja, cirkularne ekonomije, ruralnog razvoja, okoliša, energetske efikasnosti kao i prirodnih materijala i zdrave arhitekture, i prof. dr. Vildana Alibabić, zastupnica u Skupštini USK-a, profesorica na Biotehničkom fakultetu u Bihaću i ekspertica u oblasti zaštite okoliša i sigurnosti hrane te velikokladuški mladi ljekar, dr. Dinko Keserović. Uvodničar i moderator ovog događaja, koji je zvanično trajao duže od dva sata, a nezvanično i do ponoći, bio je općinski vijećnik Naše stranke Amir Purić.

Bez učešća građana nema uspjeha u rješavanju problema otpada

„Ideja o postojanju regionalnih deponija koje bi omogućile kvalitetno i odgovorno zbrinjavanje otpada u BiH javila se već 2002. godine. Tada je bilo zamišljeno 16 regija u koje je ušao i USK, koji na na godišnjem nivou „proizvodi“ oko 70 hiljada tona raznih vrsta otpada, uključujući i Drvar koji nam je geografski blizu. Ovaj projekt za BiH (sa 16 regija a svaka minimun 250 hiljada stanovnika) uradili su Mađari, i to bez naknade. Takva ideja je prihvaćena od strane Skupštine USK-a i općina/gradova s prostora kantona te je 2004. godine osnovano poduzeće US REG-DEP d.o.o. kao regionalna deponija, centar za upravljanje otpadom i oni su trebali u principu, uz pomoć i zakonodavne i izvršne vlasti te općina, organizirati to regionalno upravljanje otpadom. To je podrazumijevalo da se na prostoru svake općine/grada USK-a, vremenom, izgrade kapaciteti za selektiranje te da se ti selektirani materijali ponovo stavljaju na tržište, a da se ostatak otpada odvozi na regionalnu deponiju koja je trebala biti sanitarna. Dobar koncept koji, zapravo, na prostoru našeg kantona nije nikad zaživio jer je 2020. poduzeće US REG-DEP d.o.o. ugašeno. Danas na prostoru kantona imamo šest odlagališta, podrazumijevajući da na Meždre-Vlaški do odlažu i Bosanska Krupa, Cazin i Bužim. To nije sanitarno odlaganje otpada. To je, nazovimo ga, „kontrolirano odlaganje“ koje, samim načinom „zbrinjavanja“ otpada, utiče na okoliš i zdravlje stanovnika cijelog kantona, kazala je, između ostaloga, prof. dr. Vildana Alibabić.

Ona je još dodala kako na prostorima USK-a ima oko 80 većih divljih deponija te i slijedeći podatak: od 20210. do 2020. godine na prostorima USK-a samo od raznih oblika karcinoma umrlo je 825 osoba od čega 53% čine muškarci a 47% žene. -Bez učešća građana nema rješenja ovog problema dakle nema uspjeha u lokaciji i gradnji deponija, dodala je Alibabić te iznijela i zabrinjavajući podatak za Kladuščane jer Velike Kladuše nema u novim planovima rješavanja ovog problema na prostorima USK-a. Podsjećamo da je velikokladuška „divlja deponija“ na Radića mostu uspostavljena 1973/74. godinu i da nosi „bombastičan“ naziv – Gradska deponija, a kakva je ona u biti Kladuščani itekako znaju. A koliko odgovorne brine ova problematika potvrđuje i činjenica da predstacnici JKUP „Komunalije“ koje gospodari otpadom, nisu primjećeni na ovoj tribini, koju je inače isti organizator realizirao u Gradu Cazinu i općinama Sanski Most i Bosanska Krupa, a sve su podjednako bile dobro posjećene.

Moguće je

„Koncept odgovornog upravljanja otpadom nije zapravo nov na našem prostoru. On bi podrazumijevao ono što već pronalazimo u našoj tradiciji, u onome što su nam naše nane i dede govorili da se ništa ne baca i da se, na neki način, otpad mora reducirati, popraviti, prepraviti, reciklirati i ponovo koristiti, a baš ono što nam stvarno ne treba zbrinjavati na način ne samo da to neodgovorno deponujemo negdje već da to ponovo iskoristimo u smjeru proizvodnje energije, humusa, izolacije itd. Ključ odgovornog odlaganja otpada u BiH nalazi se u iznalaženju načina udruživanja općina i gradova koje bi, na regionalnom nivou, iznašle kvalitetan model odgovornog odlaganja otpada, od recikliranja, ušetede materijala i sirovina te, naposlijetku, do cirkularne ekonomije pod kojom podrazumijevamo gospodarstvo u kojem otpad gotovo ne postoji, tj. u kojem je on sveden na najmanju moguću mjeru. Moguće je. Imate dovoljno lokalnih eksperata, imate iskustva iz inostranstva. Može se. Naravno, pritom je važno da se radi zajedno sa donosiocima odluka, zajedno sa građanima koji trebaju iskazati svoju volju, medijima da dođemo do najboljeg rješenja“, istakla je prof. dr. Sanela Klarić navodeći kao primjer dobre prakse Ljubljanu koja 97% otpada uspije reciklirati, ponovo iskoristiti ili pretvoriti u energiju, a samo 3% praktično odlaže.

Doktor Dinko Keserović je uglavnom govorio i upozoravao na povezanost raznih otpada i bolesti a već je poznato da je Velika Kladuša u vrhu po smrtnosti od karcionoma. Pojasnio je doktor Dinko Keserović negativne utjecaje teških metala na ljudski organizam. Ono što je posebno zabrinjavajuće, napomenuo je, što se godinama ne vrše toksikološka ispitivanja na prisutnost metala u vodi za piće.

Po završetku izlaganja uslijedila su brojna pitanja a potom i diskusije koje su potrajale do kasno. Esad ŠABANAGIĆ

Saopštenje NS: Otpad je resurs kada se njime odgovorno upravlja

U manje od 20 godina Ljubljana je od sredine koja reciklira manje od dva posto smeća postala sredina koja reciklira gotovo sav svoj otpad. To je model dobre prakse o kojem je sinoć govorila doktorica Sanela Klarić, zastupnica Naše stranke u Parlamentu FBiH, na tribini o odgovornom upravljanju otpadom u Velikoj Kladuši.

Taj model je putokaz i za BiH, sredstva EU su dostupna, Slovenci su svoje savjete davali besplatno, nedostaje samo politička volja, navela je Klarić. Ova stručnjakinja za cirkularnu ekonomiju kaže da otpad moramo početi posmatrati kao resurs, a deponije kao fabrike. Ipak, u posljednjih 20 godina se nismo pomakli sa mrtve tačke u toj oblasti.

„Samo jedan primjer iz BiH je dovoljan. Dvije cementare u Kaknju uvoze otpad koji moraju spaljivati u svojim pećima kako bi ispoštovali EU propise, dok nekoliko desetina kilometara dalje hiljade tona otpada godišnje se dovoze na deponiju u Sarajevu gdje ugrožavaju okoliš i zdravlje stanovništva”, plastično je ova zastupnica poznata po borbi za zaštitu bh. rijeka ilustrirala problem nesaradnje između kantona u BiH.

Problemi USK-a i Velike Kladuše

Ljubljanski model upravljanja otpadom je identičan onom kojeg je USK trebao imati sa konceptom regionalne deponije, ali nakon 20 godina i utrošenih nekoliko miliona kreditnih sredstava projekat je neslavno propao. Umjesto jedinstvenog modernog centra za upravljanje otpadom, u USK-u sada postoji šest općinskih i gradskih deponija koje ne ispunjavaju ni minimum ekoloških standarda. O tom segmentu problema je govorila profesorica Vildana Alibabić, zastupnica u Skupštini USK-a.

„Za to je svakako politika kriva, ali ono što nam nedostaje jeste aktivizam. Odmah nakon rata je bilo više građanskog aktivizma i ekoloških udruženja nego danas. Zbog nedostatka pritiska je ovaj problem gurnut u drugi plan i sada imamo to što imamo. Sve lokalne zajednice u USK-u imaju ogromne probleme sa odlaganjem otpada, ali čine jako malo i rade jako sporo na pronalaženju sistemskog rješenja”, istakla je Alibabić.

Ona se dotakla i utjecaja deponija na zdravlje stanovništva. Iako nema istraživanja koja se bave korelacijom blizine odlagališta otpada i broja oboljelih od malignih bolesti u USK-u, jasno je da na krajiškim deponijama završe tone opasnog otpada i putem procijednih voda i plinova cirkulišu u našoj okolini što je veoma opasno. Doktor Dinko Keserović je upravo govorio o negativnom utjecaju teških metala na čovjekog organizam. Ono što je posebno zabrinjavajuće, napomenuo je, što se godinama ne vrše toksikološka ispitivanja na prisutnost metala u vodi za piće.

Vlast jednostavno ne mari

Tokom sesije pitanja i odgovori, građani Velike Kladuše su iznijeli niz problema sa kojima se svakodnevno susreću u oblasti zaštite okoliša, a vijećnici Naše stranke su ih obećali delegirati ka općinskoj vlasti kroz vijećnička pitanja i inicijative.

„Ono u što smo sigurni nakon prvih godinu dana rada u vijeću jeste da našu vlast apsolutno ne zanimaju problemi građana. Dugoročno rješenje za deponiju Radića most moraju ponuditi stručnjaci. Na lokalnoj vlasti je da izdvoji novac u budžetu da se ti stručnjaci plate, odaberu one koji su najbolji i da potom rade na realizaciji rješenja za koje im struka u komunikaciji sa mještanima kaže da je najbolje. Prilično je jednostavno ako imate vlast kojoj je stalo. Mi imamo vlast koju nije briga”, rekao je u zaključnom obraćanju Amir Purić, vijećnik Naše stranke koji je bio i moderator ove javne tribine. (NS)