BIHAĆ – Jučer je u Muzeju AVNOJ-a u Bihaću završen dvodnevni Simpozij na temu „Razvojni aspekti BiH“. Dan ranije, nakon pozdravnih obraćanja predstavnika Vlade USK-a i Grada Bihaća te organizatora i gostiju, među kojima je posebno figurirao Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske i počasni građanin Bihaća, kao prvi, Politički panel, otvorio je i njime rukovodio član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, bivši reis Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić.

Naredni dan, dakle jučer, održani su Pravni, Ekonomski, Kulturološki i Sociološki paneli. -Bihać i Muzej AVNOJ-a, historijske su činjenice i mjesta gdje se upravo treba razgovarati o ovim temama. Zato je i izabran za prvu konferenciju van glavnog grada BiH. Kroz panel diskusije tokom ova dva dana i izlaganje eminentnih naučnika, učesnici će pokušati doći do odgovora u kom pravcu razvoja treba ići BiH, kazao je glavni organizator Simpozija prof. dr. Husein Muratović, u ime Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.

Od ukupno 28 panelista iz reda akademske zajednice, učestvovalo je njih nešto manje, tačnije 18 dok se njih 10 iz opravdanih ili neopravdanih razloga nije pojavilo.

Kako god Simpozij i učesnici su opravdali njegovo organizovanje u Bihaću a neka izlaganja posebno su bila upečatljiva, korisna i konkretna.

Organizator je predvidio i već počeo sa prikupljanje materijala za pripremu i izdavanje Zbornika radova sa ovog Simpozija, koji bi, kako je naglašeno, trebao imati „upotrebnu vrijednost“, već je u pripremi čime će se zaokružiti ovaj Simpozij kao jedna cjelina.

No, organizatori ali i novinari su primijetili slab interes za Simpozij onih kojima je isti primarno i namijenjen, a to su predstavnici vlasti i akademske zajednice. Prvog dana na otvaranje Simpozija odazvali su se premijer Vlade USK-a sa tri ministra, predsjedavajući Skupštine USK-a, jedan poslanik aktuelnog saziva Skupštine te gradonačelnik Bihaća, i niko više. Iz reda akademske zajednice prisustvovao je samo jedan član Univerziteta u Bihaću (osim učesnika-panelista) a nije primijećen niti jedan student što je porazna činjenica. I, da, prisustvovao je tek jedan poslanik aktuelnog saziva Skupštine USK-a.

Treba se nadati da će zaključci i Zbornik radova ipak doći do onih koji odlučuju o razvoju a kojima su učesnici Simpozija poslali snažnu i poprilično alarmantnu poruku za potrebnom buđenja iz višegodišnjeg sna u kojem predstavnici vlasti lagodno žive i uživaju, dok je narodu sve teže i teže.

Pokušaj ovog Simpozija je da odgovori na koji način i u kojem pravcu bi naša zemlja trebala ići uopće u kojem učestvuju eminentna imena iz društvenog života, profesori, intelektualci iz BiH ali i regije. Ekonomija ali i ostale sfere života u BiH ne mogu napredovati zbog lošeg političkog ambijenta. Izražena je decentralizacija države, neriješena pitanja iz prošlosti ali i ne postojanje javne kritične mase podržane od akademske zajednice i intelektualaca.

Zašto se njihov glas ne čuje, pokušao je dati odgovor prof. dr. Husein Muratović, glavni organizator Simpozija u Bihaću. -Zato što prvo neće u rizik, drugo neće da se oznoje i treće, da bi se promjene pokrenule treba raditi. Ličnim primjerom treba pokazati kako se stvari mogu mijenjati, a kako se stvari mogu mijenjati, prof. dr. Muratović dodaje: evo ponuditi ćemo ekipu ljudi koji će uraditi besplatno projekte koji se finansiraju iz Europske unije. Dakle, ako netko ne prihvati tu ponudu onda je pitanje koliko je on čovjek, koliko je vjernik, koliko je vjerodostojan ljudskog bića. Evo, ponuditi ćemo džaba izradu projekata iz Europske unije i europskih fondova.

-Intelektualna elita ima obavezu biti iznad politike i mora da daje strateške putokaze razvoja države. Istina je, tu su strahovito veliki problemi, koji nisu samo vezani za stanje u BiH već se radi o takozvanim in-out uticajima a to znači unutrašnjim i vanjskim uticajima koji rastakaju državu BiH, kazala je, između ostaloga, akademik Vera Kržišnik Bukić iz Ljubljane, inače autorica poznate knjige „Cazinska buna 1950“.

BiH potrebno je više demosa a manje etnosa što u prevodu znači jačanje države, poruke su sa Simpozija. -Nama je država oteta, sa dva entiteta, sa dvije ekonomije, sa dva tržišta, sa dvije financijske organizacije je nemoguće napraviti centralizovanu vlast koje nema a koja bi dala rezultate. Intelektualni dio elite treba stvoriti kritičnu masu i nema nam druge osim gdje će ta kritična masa uspostaviti nam državu, kazao je, između ostaloga, Ramiz Duraković, iz Nove Gorice u Sloveniji, autor romana „Zemlja krajiška“.

-Danas smo svjedoci da poslije kandidtaskog statusa, sve više IPA fondova se otvara koja imamo mogućnost da koristimo, da povlačimo određena sredstva, pa svjedoci smo da su milijarde eura odobrene Europskoj razvojnoj banci a da mi nemamo kvalitetnih projekata i ne znamo povući sredstva, kazao je, između ostaloga, Jusuf Arifagić, biznismen iz Kozarca kod Prijedora. Esad ŠABANAGIĆ