VELIKA KLADUŠA – Danas je u novootvorenom ugostiteljsko-turističkom kompleksu „Kenet“ u Trnovima održana sjednica Organizacionog odbora za organizaciju promocije knjige – romana „Zemlja krajiška“ autora Ramiza Durakovića.

U prisustvu svih aktera – realizatora ove promocije izuzev promotora dr.sc. Fehima Rošića iz Cazina, usaglašeni su svi detalji i to kako slijedi:

  • Mjesto i vrijeme održavanja promocije: Restoran „Hurma Group“ (preko puta TC „Bingo“, 16. jula, sa početkom u 19:00 sati.
  • Promotori romana: dr. sc. Fehim Rošić (Cazin), Ramo Hirkić i prof. Mirza Ćufurović (Velika Kladuša).
  • Moderatorica: Zehira Džanić – bibliotekarka OŠ „Sead Ćehić“ – Grahovo -Barake.
  • Organizatori promocije: Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ i mreža mladih MIZ Velika Kladuša.
  • Medijski pokrovitelji: Portal ReprezenT i Trend radio Velika Kladuša.
  • Glavni koordinator promocije: Enver Melkić.

Dobro došli…

Moramo promijeniti sebe da bi promijenili društvo

Promocije ovog romana održane su 12. maja 2022. godine u Gradu Cazinu te 11. juna u Bužimu, sa odličnim organizacijama, ambijentom i velikim posjetama. Stoga, Organizacioni odbor želi u Velikoj Kladuši organizirati promociju na nivou navedenih ili čak bolju jer to roman „Zemlja krajiška“ autora Ramiza Durakovića, izvan svake sumnje zaslužuje.

–Roman je porodičnog karaktera. Stanje i sudbinu ljudi u Krajini autor opisuje kroz likove djeda Mehmeda i njegovog unuka Saliha. …U Krajini riječ je bila glavna i kada se izusti, morala se poštovati. U protivnom, ne idi među ljude. Tu nije trebao nikakav zapisnik već obraz. …Prvo pitanje je zašto malo znamo o svojim precima, hrabrim i ponosnim Krajišnicima: Muji Hrnjici, Mustaj begu Ličkom, Hasan-agi Pećkom, Salihu Durakoviću, Hasan-agi Bešireviću, Huski Miljkoviću i mnogim drugim. Drugo pitanje je zašto je bilo pravilo da se did, nane, otac i majka ukupavaju odmah uz kuću (jer ako sin proda kuću i imanje, onda prodaje i mezar najbližnjih). Treće pitanje je zašto se ne borimo glavom (pameću), a ne sabljom i sirovom tvrdoglavošću. Četvrto pitanje je kada ćemo prestati slušati druge šta nama valja, a šta ne valja, odnosno kada ćemo prestati biti plemeniti konji koje svako može da jaše za svoje interese. Peto pitanje je da li ćemo dopustiti da potiskivanjem svojih običaja, svoga autohtonog govora, svoga jezika, svoje kulture i svoga krajiškog „nama“, ostane samo blijedi zapis o nama koji smo nekada bili (postojali) i nažalost, nestali kao narod i nacija sa ovih prostora? Jer, Krajina se nedopustivo brzo demografski prazni usljed nepostojanja strategije privrednog rasta i razvoja i nedovoljnog društvenog angažmana. Da bi se to prekinulo potrebno je konačno shvatiti da Krajina, ali i Bosna, moraju postati skup univerzalnih društvenih vrijednosti, a ne skup parcijalnih interesa uskih grupacija. Stoga, kvalitetno obrazovani i poslovno motivisani mladi ljudi moraju reći: ostajemo i opstajemo na svoj zemlji, sa svojim stavovima, zasnovanim na principima koji su iskonski naši i ne dopuštamo da nam mjerilo vrijednosti budu profitne patriote i prodavači magle u rinfuzi, koji profite ostvaruju na račun bosanske sirotinje, a preko unaprijed dogovorenih tendera i u sprezi sa korumpiranom vlasti. Jednom rječju, autor knjige nam sugeriše da moramo promijeniti sebe da bi promijenili društvo. …Na kraju, ako čitalac par puta ne zaplače čitajući ovu divnu knjigu, onda on i nije pravi Krajišnik…

Navedenih nekoliko rečenica preuzeti su iz osvrta akademika, prof. dr. Huseina Muratovića na promociju održanu u Bužimu u kojoj je on bio jedan od promotora.  Pripremio: Esad ŠABANAGIĆ