ĆORE/KRUPA NA UNI – Samo na manje od dva kilometra od središta bosanskootočkoga naselja Crkvina prostire se međuentitetska crta koja Federaciju Bosne i Hercegovine razdvaja od manjeg bosanskohercegovačkog entiteta – Republika Srpska na čijem teritoriju su naselja Ćore i Srednji i Gornji Bušević u općini Krupa na Uni. U Ćorama je prije rata, kako kažu žitelji, bilo šest kuća u kojima su živjeli Bošnjaci i obrađivali svoje poljoprivredno zemljište, a u Buševiću i danas žive njihovi susjedi Srbi. Bošnjaci s Crkvine u Ćorama i sad obrađuju svoju zemlju i sijeku šumu. Neki rekreativno pješače do susjednih naselja s druge strane međuentitetske crte pa smo tako s njima naišli na jedan, neuobičajeno lijepo uređen posjed.
Otočanin Mirhad Kadić (66) u mirovini je i još prije trinaest godina, počeo graditi dječji zabavni park nazvavši ga Vila Ćore. -Odavde su podrijetlom moji roditelji i preci. Imao sam, tragediju u obitelji, nastradao mi je sin i da bi skrenuo misli na druge ljepše stvari, a i da bi ostalo nešto iza mene, poslije mojeg života, da se zna da smo mi postojali na ovim prostorima, odlučio sam ovo podići da mojim potomcima i našem narodu ostane za sjećanje i uspomenu, kaže Mirhad i dodaje kako su njegovi preci u Ćorama prije rata imali šest kuća u kojima se nije svakodnevno živjelo ali se u njih dolazilo povremeno obrađivalo poljoprivredno zemljište i uzgajalo voće u voćnjacima.
-Sve je to porušeno u Domovinskom ratu pa sam onda došao na ideju da to obnovim, da se zna da smo mi ovdje postojali. Ovdje se nalazi jedna vikendica, tobogan i ringišpil i igralište za djecu. Ovdje u neposrednoj blizini obilježili smo prostor na kojem je do 1941. godine bio mekteb (objekt) za odvijanje mektebske (vjerske) pouke. Tu su i pecara, manji bazen i dakako, spomenik kojeg sam sam sebi za života podigao, kako bi ostao iza mene ovdje da se zna da sam postojao na ovome svijetu. To mi je bila želja koju sam sebi ispunio. Moji kad su ovdje došli, po prvi put, su se iznenadili. Ovdje u „Vilu Ćore“ dolazi moja rodbina, kolege i prijatelji. Prošle godine sam u srpnju ovdje ugostio šezdeset svojih drugova. Pravili smo feštu. Svako malo ih pravimo, roštiljamo, družimo se. Dok smo živi na ovome svijetu da to maksimalno iskoristimo, priča naš gostoljubivi sugovornik Mirhad Kadić. Mnogi se ovomu dive, ističe Mirhad.
-Nitko nije rekao da je loše. Sa susjedima Srbima imam idealan odnos. S dvojicom nisam baš najbolji pa smo jedni druge precrtali. Tako sam ja htio a s ostalima sam u dobrim odnosima. Dođu oni meni i odem ja k’ njima. Malo prije sam jednom od njih odvezao namirnice. Svaki put kad pođem ovamo, pitam ga treba li ti što. Izdiktira mi, ja mu donesem, on meni plati koliko to košta i to je to. Surađujemo. Ja sam odmah dok sam počeo dolaziti ovamo s’ njima kroz priču kazao – Mi smo bili do jučer neprijatelji. Za suradnju sam ako ćemo surađivati, ako nećemo, svatko sebi i to je to. Uglavnom, imamo korektne odnose, kaže Mirhad Kadić. Samir TULIĆ