KRNJEUŠA/BOSANSKI PETROVAC – Na rimokatoličkom groblju „Kod križa“ u Krnjeuši kod Bosanskoga Petrovca Molitvenim spomenom ove godine prigodno je obilježena 83. godišnjica ubistva krnjeuškoga župnika vlč. Krešimira Barišića i njegovih 278 župljana u augustu 1941. godine. Njegujući kulturu sjećanja na nevino stradale žrtve mons. Željko Majić, biskup banjolučki, od kako je stupio na ovu dužnost, za oltarom spomen-obilježja na krnjeuškom groblju u prisustvu nekoliko desetaka vjernika po prvi put je predstavio misu zadušnicu.

–Ledi krv u žilama podatak da su više od pola broja tih žrtava bila djeca i žene. Još je možda strašnija spoznaja da se gotovo 50 godina u bivšoj državi o tom strašnom zločinu nije smjelo govoriti ni pisati, kazao je vlč. Davor Klečina, župnik drvarsko-petrovački. Među njima su tada stradale 72 žene i 49 djece do dvanaest godina starosti. Uz nadahnutu propovijed biskup banjolučki mons. Željko Majić misnim slavljem je nastavio lijepu tradiciju svojega prethodnika da godišnji molitveni spomen u Krnjeuši predvodi biskup.

Franjevački bogoslov iz Afrike, Oliver iz Burundija, pročitao molitvu vjernika na tečnom hrvatskom jeziku

U koncelebraciji su sudjelovala četvorica svećenika, među kojima i jajački župnik i gvardijan fra Vinko Marković na čelu vjernika hodočasnika koji su došli iz mučenikove rodne župe Jajca.

-Jajčane je autobusom dovezao Josip Topić, predsjednik Općinskoga vijeća Jajce, koji je svojim primjerom pokazao da je pravi političar onaj koji služi narodu. Bilo je tu i Bišćana koji su lijepo uredili i pokosili groblje, nešto Livnjaka, Drvarčana, Petrovčana… Posebna je radost bila zbog dolaska franjevačkoga bogoslova iz Afrike, Olivera iz Burundija, koji je lijepo čitao molitvu vjernika na tečnom hrvatskom jeziku, kaže vlč. Davor.

Nakon sv. mise biskup je sa svećenicima obišao lokalitet u središtu Krnjeuše na kojem je nekad stajala župna crkva posvećena Gospi. Svećenik, župnik Župe Krnjeuša don Krešimir Barišić, tri sjemeništarca, dvanaestogodišnji Ivan Skender, sedamnaestogodišnji Jure Tomičić te godinu stariji Ilija Poplašen, sa župljanima koji su živjeli na ovim prostorima živi su bačeni u zapaljenu crkvu i u njoj smrtno stradali.

-Volio bih da i naredni molitveni spomeni u Krnjeuši, koji će zasigurno iz godine u godinu biti sve posjećeniji, ostanu kakvi su i dosad bili – lijepi, sveti, jednostavni i dostojanstveni, pomalo po strani politike i medija. Bog nije dopustio da nestane glas o Krnjeuši, čuvao je nedirnutim ovaj biser iskonskog kršćanskog mučeništva. On treba takav i ostati – čist i neokrnjen natruhama raznih ideologija i politika koji bi ga možda htjeli zloupotrijebiti u svoje prizemne svrhe. Nadamo se da će ovaj biser veoma brzo zabljesnuti najljepšim sjajem cijelom svijetu kad Crkva i službeno prepozna i prizna „urbi et orbi“, da je župnik Krešimir Barišić na čelu kolone onih iz Krnjeuše „koji dođoše iz velike nevolje, i opraše haljine svoje, i ubijeliše ih u krvi Janjetovoj“, a palme im u rukama. Molimo Boga, utječimo se njihovom zagovoru, da se to što prije dogodi, poručio je s molitvenoga skupa vlč. Davor Klečina, župnik drvarsko-petrovački.

Zapaljena cijela župa, župna crkva i kuća

Od 2015. na groblju u Krnjeuši održavaju se komemoracije stradalome župniku Barišiću i njegovim vjernicima, a 2017. g. – u povodu 125. obljetnice osnutka župe Krnjeuša – na groblju je blagoslovljen molitveni prostor s oltarom i križem na kojem se nalazi spomen-ploča s imenima rodova stradalih u toj župi kolovoza 1941. Po izbijanju četničkoga ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici na udaru ustanika našla se i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bosanskoga Petrovca. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 09. i 10. augusta 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću.

-Ni krivi ni dužni, cijele obitelji su ovdje pobijene, starci, žene i djeca. Kuće su spaljene, crkva je spaljena pa kasnije srušena, istaknuo je u svojoj propovijedi biskup Majić.

Za zločine nitko nije odgovarao

Na komemoraciju ubijenome župniku don Krešimiru Barišiću i njegovim župljanima, na žalost, nije došao nitko od živućih potomaka stradalnika. Prema spoznajama biskupa Majića i župnika drvarsko-petrovačkoga vlč. Davora Klečine, danas žive u Republici Hrvatskoj, okolici Zagreba, Slavonskoga Broda i Vinkovaca i ondje imaju svoju udrugu. Većinom su to osobe u poznim godinama i ne mogu doći u Krnjeušu. 2001. godine na zagrebačkome groblju Mirogoj postavili su spomen-ploču ubijenim župljanima Krnjeuše.

Na Memorijalnome groblju mira na Bilima postavljeno 278 križeva s imenima i prezimenima stradalih Hrvata Krnjeuše

Na Memorijalnome groblju mira na Bilima pokraj Mostara postavljeno je 278 križeva s imenima i prezimenima stradalih Hrvata Krnjeuše u pokolju iz 1941. Nažalost, ta brojka ubijenih nije konačna. S ubijenim krnjeuškim župnikom pogubljena su i trojica mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje, Ivan Skender, Jure Tomičić i Ilija Poplašen koji su zvjerski mučeni i bačeni u goruću župnu crkvu. Samir TULIĆ