Krajina živi na dramatičnoj traci demonstriranja ljudskih vrijednosti u amplitudama od krajnje humanosti, solidarnosti i plemenitosti prema migrantima, preko straha o potapanju ovog dijela države migrantskim talasom do zaziranja i sebičnosti u traženju izlaza od najezde ljudi sa drugih kontinenata koji u Evropskoj uniji vide spas za svoje živote. Krajina je pritom sada već i opravdano bijesna i jarosna jer je postalo nezamislivo kako ona sama može da riješi globalni proces migrantskog izazova čije su koordinate posljednjih godinu dana “ucrtane” u bh. reljefu, dok država i njene institucije (Vijeće ministara, Ministarstvo sigurnosti, Granična služba, Služba za strance, Koordinacijsko tijelo za pitanje migracija u BiH) brižljivo održavaju nemar i ravnotežu nemoći da se uhvate ukoštac sa šupljom „nebranjenom” istočnom granicom, biometrijskim kaosom nepostojećih dokumenata ilegalnih migranata, do „unutrašnjih”  kantonalno-entitetskih prepucavanja oko (ne)namjernog usmjeravanja migranata, kuda nego prema Krajini.

Rok od 30 dana i ni dana više

Gradsko vijeće Bihaća na tematskoj sjednici, zakonodavni organ Velike Kladuše i izvršna vlast Unsko-sanskog kantona sinhroni su u jednoj tačci – neminovnosti  hitnog izmještanja privremenih prihvatnih migrantskih centara „Bira” u Bihaću i „Miral” u Velikoj Kladuši van naseljenih područja. Operativna grupa za koordinaciju aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na USK-u i Vlada USK-a dali su, tvrde najozbiljnije u Kabinetu premijera USK-a Mustafe Ružnića rok od 30 dana da Ministarstvo sigurnosti i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u BiH izmjeste migrante samce iz pomenuta dva „ad hoc” centra, dok migrantske porodice sa djecom i maloljetni migranti ostaju u istom kapacitetu u  objektima „Sedra”, Cazin i „“Borići” Bihać. Novog roka, kažu, neće biti, a nakon isteka 30 dana Vlada USK-a će, u skladu sa svojim ovlastima pristupiti zatvaranju i rasformiravanju prihvatnih centara „Bira” i „Miral”, adresirati odgovornost na jedinu pravu adresu Ministarstvo sigurnosti BiH i Službu za strance. -Pet mjeseci se igramo „gluhih telefona”, nije to varljivi osjećaj, nego činjenično stanje da se viši nivoi vlasti naprosto oglušuju o naše zahtjeve. Zato smo i došli u ovakvu pat-situaciju. Naša  delegacija je tražila hitni sastanak u Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara i Vladi FBiH, ali u Sarajevu nas „niko ne čuje”, kaže premijer USK-a Mustafa Ružnić.Još od februara u Vijeću ministara navodno stoji  odluka o preuzimanju u nadležnost migrantskih centara „Bira” i „Miral” ali ona ni do dana nije objavljena u „Službenim novinama BiH” čime bi stupila na snagu. Poznavaoci tvrde da to čak nije ni bila iskrena namjera već samo obećanje Krajišnicima da se smire strasti, a sada, praktično, taj službeni akt ne bi imao nikakvo uporište u realnosti. -Mi prepoznajemo tu situaciju i nije logično ni preporučljivo držati ljude u blizini gradskih zona, porodice sa djecom su manji problem, ali samci muškarci oni predstavljaju problem. Čak i da ga ne rade, pojava većih grupa u manjim sredinama izaziva u ljudima strah i jezu, kazao je gradskim vijećnicima Bihaća Dražen Rozić, iskusni koordinator IOM-a.

Proljeće i ljeto donijeće, prognoze i strahovanja su ujedinjeni, ogromni val migranata, ljudi koji, jezivo u  paradoksalnosti, nemaju šta izgubiti osim života na putu kao boljoj budućnosti. Elementarna geografska logika, ako zanemarimo vječite teorije zavjere,  kaže da je migrantima najlakše i najbliže na bh. migrantskoj ruti u EU ući kod Bihaća i Velike Kladuše.Građani se samoorganizovali

–Migrante u Bihać niko nije zvao ni tražio, niko im nije osigurao specijalne uslove za život ovdje pa su oni došli zbog toga. Pojavili su se još prošle godine, spavali u džamijama, a onda smo ih imali u sve većem broju, a sa tim su došli i problemi… Migrante nisam ja kao gradonačelnik pozvao, nije ih u Veliku Kladušu pozvao ni Fikret Abdić, a došli su. Razlika je između mene i Fikreta ta što sam ja učinio sve da im pomognem i to i danas činim. I ne samo ja, prije nego su migranti došli  u ovolikom broju, građani su se samoorganizirali u dvije humanitarne organizacije  i pomagali migrantskoj populaciji. Slušao sam kao migranti objašnjavaju zašto su pored blizine granice došli i ostali ovdje-zato što ih ne tuku, u emotivnom obraćanju vijećnicima kazao je gradonačelnik Šuhret Fazlić.

U međuvremenu Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je skoro jednoglasno prihvatio inicijativu dva krajiška zastupnika Hamdije Abdića i Albina Muslića o održavanju tematske sjednice Doma o migrantskoj krizi. Fokus će biti na ogromnom teretu koji trpi Unsko-sanski kanton.

I Predstavničkom domu Parlamenta BiH poslanici stranaka SDP, NS, SBB i A-sda uputili su zahtjev za sazivanje hitne sjednice zbog eskalacije migrantske krize. Svima je, izgleda, jasno da sigurnosna i humanitarna situacija u Krajini zahtijeva hitne reakcije i akcijski plan prekidanja aktuelne migrantske rute koja je rezultirala  zvanično prihvaćenim brojem od 3.200 migranata i još toliko ilegalnih koji svakodnevno različitim kanalima stižu na najzapadniji dio države. Država bi trebala da raspojasanu migrantsku krizu konačno stavi pod kontrolu svojih nadležnih institucija. Midhat DEDIĆ/Normala.ba